Čini se kao da mistika nema granica, kao da se želi „oprobati“ ili „okušati“ u svakoj religiji, kao da u svakoj od njih želi ostaviti svoj trag. Ostavljajući po strani pomodarstvo, valja vidjeti kamo ...ona sve zadire i kako se nalazi i snalazi i u nemonoteističkim religijama kao što su budizam i hinduizam. Čovjek ostaje zapanjen kad nađe dodirne točke između kršćanske askeze, budističke mistike i hinduističkog propinjanja do Božanstva, u strahu da ga ono ne bi uosobilo i time umanjilo svoju božansku bit.
To je ono fascinantno u mističnom iskustvu, što želim ukratko prikazati u budizmu i hinduizmu, ne opterećujući članak općim naučavanjima ovih vjera. Kršćanin pred tim otkrićima sam mora dokučiti što je relevantno za njegovo ostajuće kršćansko iskustvo. U svakom slučaju, mistika prije svih drugih komponenti neke religije krči put međureligijskom dijalogu.
Jastvo i sebstvo Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
06/2001, Letnik:
36, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Problem Jastva silno je zanimljivo pitanje u psihologiji.
Posebno je zanimljivo za čovjeka kao biće jastva. Auktor najprije
promatra taj problem s raznih polazišta, a najviše sa psihološkog i
...psihoanalitičkog. Iznosi poznatije teorije o postanku, razvoju i
strukturi Ega. Pokušava unijeti više svjetla u ovu još nedovršenu
terminologiju, s time što označuje Ja (ego, I) kao srž ljudske
osobnosti, jastvo (muself) kao njezin subjekt i sebstvo (the self) kao
njezin objekt.
Tekst se bavi problematizacijom identiteta kao jednim od pitanja koje je osobito aktualizirano u kontekstu postmoderne kulture i općeg globalizacijskog kretanja. To je doduše "staro" zdravorazumsko, ...filozofsko, kulturno-antropološko i teorijsko-političko pitanje, ali ono je danas uglavnom povezano s poimanjem kulture i analizom pojedinačnog ili kolektivnog sebstva u doba instrumentalne homogenizacije. Zbog toga se pokušavaju ustanoviti i izložiti glavne teorijske struje poimanja identiteta, pri čemu se najviše inzistira na razlici uvrijeđenih esencijalističkih i antiesencijalističkih koncepcija. Ukazujući na njihove jednostranosti, rad zagovara relacionističko poimanje identiteta, koje ne polazi od takozvanih bitnih, bilo biologističkih bilo kulturalističkih fiksnih određenja, nego inzistira na društveno-kulturnim situacijama, okolnostima i instrumentalnim razlozima koji stvarno utječu na ovu ili onu vrstu identifikacije. Identitet, prema tome, nije nikakva apstraktna i metafizička bit nego proizvod društvene konstrukcije aketra, grupa i institucija, konstrukcija koja je ovisna o danoj društvenoj situaciji, o odnosima moći i o strategijama kojima se ti pojedinačni ili grupni akteri služe kako bi potvrdili svoje individualno ili kolektivno sebstvo. Rad, u skladu s većinom relevantnih analitičkih pogleda, počiva na tezi o pluralnosti i društveno promjenjivoj uvjetovanosti konstrukcije identiteta, istovremeno upozoravajući na razloge latentnosti njihove logike, koja je zapravo najveći izazov znanstvenom mišljenju.
