Priča o klorokinu u prvoj godini pandemije COVIDA-19 Hunić, Matea; Teparić, Renata; Kovačević, Monika ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
07/2022, Letnik:
71, Številka:
7-8
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pojava COVIDA-19 uzrokovala je globalnu zabrinutost zbog visoke zaraznosti i mortaliteta. Stoga je razvoj lijekova protiv COVIDA-19 postao prioritet istraživačkim skupinama diljem svijeta. Pri tom je ...posebnu pozornost privukla moguća prenamjena prethodno odobrenih lijekova, uključujući i antimalarijski lijek klorokin. Cilj ovog rada je (i) prikazati pregled recentnih kemijskih metoda primijenjenih za sintezu klorokina i hidroksiklorokina te (ii) dati uvid u podatke o njihovoj učinkovitosti protiv COVIDA-19 prikupljene tijekom 2020. Nažalost, početni obećavajući rezultati nisu potvrđeni, a jasni i nedvosmisleni zaključci o kliničkoj učinkovitosti klorokina i hidroksiklorokina još nisu postignuti.
Za upis djece u prvi razred osnovne škole provodi se testiranje u kojemu je jedan od temeljnih zadataka provjeriti spremnost djeteta na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Na kognitivnoj razini ...najviše se zadataka posvećuje provjeri grafomotoričke spremnosti te fonološke osviještenosti. Upravo se za taj test pripremaju djeca u pripremnom razdoblju, godinu dana prije polaska u školu, a koji se naziva predškolom i organizira se u vrtićkoj skupini ili zasebno za djecu koja nisu polaznici vrtića. Budući da je fonološka osviještenost, odnosno proces glasovne analize i sinteze temelj za ovladavanje predčitalačkim, a kasnije i čitalačkim vještinama, važno je na tome sustavno raditi. Najbolji način jesu fonološke igre kojima je cilj na različite načine poticati glasovnu analizu i sintezu te proizvodnju rime jer se u igri djeca osjećaju opušteno i igra im je prirodna aktivnost. Upravo zato cilj je ovoga rada ispitati koliko odgojitelji često i na koji način provode aktivnosti i igre kojima se potiče fonološka osviještenost, a s druge strane provjeriti uspješnost djece predškolske dobi u zadatcima u kojima je potrebno napraviti glasovnu analizu ili sintezu. Rezultati istraživanja pokazali su da većina odgojitelja provodi aktivnosti kojima se potiče fonološka osviještenost, ali tek u predškolskoj dobi. S druge strane, djeca predškolske dobi pokazala su relativnu uspješnost u zadatcima glasovne analize i sinteze, te se pokazalo kako na te rezultate utječe njihov spol, obrazovanje majke, redoslijed rođenja u obitelji i polaze li program ranoga usvajanja engleskoga jezika.
When they start the first grade of primary school, children are tested mostly for the purpose of establishing whether they are cognitively and emotionally ready for this next stage of education. Most tasks testing cognitive abilities are focused on testing the graphomotor skills and phonological awareness. Those are the tasks that children are prepared for in the preparatory period, during the year before starting school, which is called preschool and is organised in kindergarten groups, or separately for children who do not attend kindergarten. Kindergarten teachers have an important role in this period, since they prepare children for the next level of their education and train them through various activities, directly and indirectly, to take the test and enrol successfully in the first grade of primary school. The foundation for developing prereading, and later reading, skills is the process of sound analysis and synthesis, and this process should therefore be improved systematically. The best way to do this is to implement phonological games in which sound analysis and synthesis, as well as creating rhymes, are encouraged, because, when playing, children are relaxed since it is an activity that comes naturally to them. This is why the goal of this research is to examine how often kindergarten teachers implement activities and games that develop phonological awareness, and also, to check how successful preschool children are in tasks that require sound analysis and synthesis. The results of the research have revealed that most kindergarten teachers implement activities that develop phonological awareness, but not until the preschool period. On the other hand, preschool children were relatively successful at tasks of sound analysis and synthesis, whereby it was established that the results were influenced by their gender, their mother’s education, birth order in the family and whether they attend a preschool programme for learning English. The obtained results imply that it is necessary to raise the awareness of kindergarten teachers about the importance of frequently implementing games that develop children’s phonological awareness in order to lay a solid foundation for their prereading and prewriting skills, i.e., their early literacy.
Željezno-sumporna ili kemoautotrofna teorija postanka života na Zemlji temelji se na dobivanju energije reakcijom oksidacije FeS sumporovodikom, pri čemu nastaje FeS2, te katalitičkim djelovanjem ...čestica željezova sulfida. U članku su razmatrane reakcije uz sudjelovanje redoks-sustava FeS/FeS2 koje su mogle imati udjela u nastanku organskih spojeva na sulfidnim česticama u vodama pradavnog oceana: redukcija dušika u amonijak, konverzija ugljikova dioksida u metantiol i ugljikova monoksida u pirogrožđanu kiselinu te sinteza alanina iz pirogrožđane kiseline uz sudjelovanje željeza(III). Navedeni primjeri služe zanimljivijem i stoga za učenike atraktivnijem prikazu redoks-reakcija.
Računalniški modeli končnih pretvornikov omogočajo zgoščeno predstavitev slovarjev izgovarjav, ki jih uporabljajo tako sintetizatorji govora kot tudi razpoznavalniki govora. V članku je predstavljen ...nov tip končnih pretvornikov, t. i. končni super pretvorniki, s katerimi lahko slovarje izgovarjav predstavimo z manjšim številom stanj in prehodov kot z uporabo običajnih minimalnih determinističnih končnih pretvornikov. Predstavljen je učinkovit postopek gradnje končnih super pretvornikov, ki ohranjajo svojo determinističnost, poleg besed iz danega slovarja izgovarjav pa lahko sprejmejo in pretvorijo tudi nekatere druge besede, ki niso bile zastopane v izvirnem slovarju. Oddani izhodni fonetični prepisi za določene sprejete izvenslovarske besede so sicer lahko napačni, vendar se izkaže, da je napaka pri pretvorbi primerljiva z napakami, ki jih dosegajo trenutno najboljše metode za samodejno grafemsko-fonemsko pretvorbo besed za slovenski jezik. Za preizkus in preverjanje predlaganega postopka gradnje končnih super pretvornikov je bil uporabljen slovar izgovarjav SI-PRON za slovenski jezik, ki vsebuje več kot milijon različnih slovarskih vnosov. Rezultati poskusov so med drugim podali presenetljivo ugotovitev, da se velikost končnih pretvornikov z naraščanjem obsega slovarja prek določenega števila besed prične zmanjševati, kar pripisujemo predvsem velikemu številu pregibnih oblik besed v slovenščini.
U ovom radu analizirat će se tri studije hrvatskog povjesničara umjetnosti Božidara Gagre objavljene u katalozima „decenijskih izložaba” Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Prva (1972.) ...predstavlja početke hrvatskog modernog slikarstva kao niz spram neposrednoj prošlosti kritički usmjerenih iskaza, obilježenih individualizmom i u uskoj vezi s društvenom situacijom. Druga (1975.) pak obrađuje hrvatsku skulpturu u dugačkom razdoblju od osam desetljeća (1870. – 1950.): analizira se njezina uloga u modernom građanskom društvu te se detektiraju kiparski naraštaji i njihovi nositelji. U trećoj studiji (1977.) Gagro pruža sintezni pregled hrvatske grafike u prvoj polovini 20. stoljeća, raspravljajući prije svega o njezinu društvenom položaju. U autorovu pristupu prepoznat će se tako utjecaji one metodološke struje povijesti umjetnosti koja je umjetničku produkciju promatrala kao jasan odraz društvenih okolnosti. Ocijenit će se zatim povijesnoumjetnički prinosi tih studija, a zaključno istaknuti i obilježja Gagrine valorizacijske paradigme koja je europskim kanonskim vrijednostima pridavala značenje važne orijentacijske točke, a ne nedostižnog cilja.
Umjetnička djela za interijer Zgrade društveno-političkih organizacija (tzv. Kockice) u Zagrebu građene od 1961. do 1968. predstavljaju monumentalan primjer povezivanja arhitekture, dizajna i likovne ...umjetnosti u kontekstu narudžbe na republičkoj razini vlasti. Na prijedlog arhitekta Ivana Vitića, uz konzultanta likovne opreme Raula Goldonija, arhitektura Kockice upotpunjena je djelima renomiranih umjetnika: Jagode Buić, Dušana Džamonje, Raula Goldonija, Stevana Luketića, Ede Murtića i Zlatka Price. Nastavljajući se na svoja dotadašnja ostvarenja, umjetnici su ostvarili djela apstraktnoga likovnog izraza, koji je vlast samo nekoliko godina prije javno i institucionalno odbacivala. Umjetnička djela u interijeru Kockice tako su predstavljala ne samo umjetničke dosege na razini pojedinih opusa umjetnika, koji su do 1968. već bili sudjelovali u realizaciji mnogih rješenja za interijere javnih ustanova, nego su u zgradi od najvišeg političkog značenja u SR Hrvatskoj, odnosno u sjedištu CK SKH-a potvrdile i službeni stav vlasti prema slobodi umjetničkog izraza, afirmirajući apstraktni likovni izraz i ideju sinteze svih umjetnosti. U radu se na temelju arhivskoga gradiva, onodobnoga tiska i dosadašnjih istraživanja pojašnjava proces narudžbe umjetničkih djela u interijeru Zgrade društveno-političkih organizacija. Također, ostvarena umjetnička djela interpretira se u kontekstu prakse opremanja interijera javnih ustanova, odnosno u kontekstu ideje o sintezi umjetnosti općenito.
Sintezu amonijaka izravno od dušika i vodika, nakon pokušaja većeg broja poznatih znanstvenika, uspješno su proveli Fritz Haber i Carl Bosch početkom 20. stoljeća. Njihovim otkrićima prethodila su ...sveobuhvatna istraživanja utvrđivanja učinkovitog katalitičkog sustava, reakcijskih i procesnih čimbenika. Reakcija se uspješno provodi pod visokim tlakom i pri visokoj temperaturi uz željezov, osmijev ili uranijev katalizator. To otkriće pripada najznačajnijima u povijesti kemije, katalize i kemijskog inženjerstva budući da je amonijak postao izvor gotovo svih dušikovih spojeva, nužnih u poljoprivrednoj, kemijskoj, farmaceutskoj proizvodnji i dobivanju polimernih materijala, eksploziva i drugih. Najviše se upotrebljava za pripravu sintetičkih, dušikovih gnojiva kojima se višestruko povećavaju poljoprivredni prinosi a tako i veće količine prehrambenih proizvoda nužnih za život rastućeg broja svjetskog stanovništva. Za ta postignuća autorima su dodijeljene Nobelove nagrade za kemiju: Fritzu Haberu 1918. “za sintezu amonijaka od elemenata” i Carlu Boschu, 1931. (zajedno s Fridrichom Bergiusom) “za doprinos otkriću i razvitku kemijskih procesa pri visokom tlaku”. U ovom preglednom radu o sintezi amonijaka od elemenata prikazana je povijest otkrića i prinosi autora i njihovih suradnika, od laboratorijskih istraživanja do industrijske proizvodnje. Opisan je i značaj i utjecaj tih otkrića na razvitak temeljnih i primijenjenih istraživanja, posebice katalitičkih reakcija kao i novih procesa u kemijskoj proizvodnji. Također je prikazan i razvitak i primjena novih katalizatora kao što su: kanalizatori na temelju rutenija, željezov Fe1−xO katalizator i željezov katalizator uz dodatak kobalta. Dan je i kratki opis rezultata istraživanja novih postupaka sinteze amonijaka pri blagim reakcijskim uvjetima, što bi značajno smanjilo utrošak energije i investicijskih troškova kao i nastajanja manjih količina ekološki štetnog ugljikova dioksida. Ta su istraživanja razvrstana na biološke, elektrokemijske i metode nastajanja kompleksnih spojeva metal-dušik. Ukratko su opisani i životopisi i znanstvena dostignuća najznačajnijih sudionika u navedenim otkrićima, uz F. Habera i C. Boscha također i Gerharda Ertla i Alwina Mittascha. Fritz Haber, njemački kemičar, profesor Tehničkog veleučilišta u Karlsruheu, uz mnoga znanstvena postignuća, godine 1908. otkrio je sintezu amonijaka od elemenata uz željezov, osmijev ili uranijev katalizator, uključivo i rješenje reaktorskog uređaja. Patentna prava otkupila je tvrtka BASF. Carl Bosch, njemački kemijski inženjer, zaposlenik BASF-a, izradio je reaktor za rad pod visokim tlakom i u atmosferi vodika za sintezu amonijaka i vodio izgradnju industrijskog postrojenja, Haber-Boschovim postupkom, prvo u mjestu Oppau, a zatim, većeg kapaciteta, u Mersenburgu. Alwin Mittasch, njemački kemičar slavenskog podrijetla, otkrio je vrlo aktivan i postojan željezov katalizator za sintezu amonijaka, dodatkom određenih metalnih oksida, promotora (Al2O3, CaO, i K2O). Gerhard Ertl, njemački fizikalni kemičar, profesor Sveučilišta u Münchenu, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, za razvitak područja kemijskih reakcija na čvrstim površinama. Postavio je mehanizam reakcije sinteze amonijaka i utjecaj K2O promotora. Svjetska proizvodnja amonijaka Haber-Boschovim procesom danas je veća od 150 milijuna tona godišnje.
U organskoj kemiji sve se više pažnje posvećuje sintezi u mikro- i mezo- protočnim sustavima (engl. flow chemistry), koja ima brojne prednosti nad šaržnom sintezom. Glavne prednosti provedbe organske ...sinteze u takvim protočnim reaktorima su veća učinkovitost, ekološka prihvatljivost i sigurnost. Unatoč tome sinteza u protočnim sustavima ne može se primjenjivati kao univerzalni pristup za sve probleme koji mogu zateći organske sintetske kemičare te prije provedbe odabranih reakcija treba razmotriti isplativost s obzirom na šaržnu sintezu. Sigurnosti i ekološkoj prihvatljivosti sinteza u protočnim reaktorima značajno doprinosi upotreba malog volumena kemikalija i otapala budući da se reakcije provode u mikro- ili mezo- reaktorima napravljenima u pravilu od inertnih materijala. Zbog brojnih prednosti, organske reakcije u protočnim sustavima predmet su kontinuiranog istraživanja, pri čemu se uvjeti provedbe reakcija optimiraju u svrhu povećanja učinkovitosti i sigurnosti procesa te njegova uvećanja.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Što nam kazuje oksidacijski broj Raos, Nenad
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
9/2016, Letnik:
65, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Unatoč dogovornoj naravi i donekle neodređenu značenju, oksidacijski broj elementa u kovalentnom spoju može poslužiti za mnogo više nego za izjednačavanje jednadžbi redoks-reakcija, za što se obično ...primjenjuje u školi. U članku je prikazana njegova upotreba za razlikovanje metalnih i nemetalnih svojstava elemenata te organskih i anorganskih spojeva.
40 godina azitromicina Godinić Mikulčić, Vlatka
Studia lexicographica,
2019, Letnik:
12, Številka:
23
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Azitromicin je polusintetski makrolidni antibiotik koji se nakon 40-godišnjega uspjeha i dalje poima zlatnim standardom za vrstu antibiotika nazvanih azalidi. Kad se nakon 1970-ih radilo na ...razvijanju novoga antibiotika koji bi snažnije od eritromicina A i klaritromicina djelovao na Gram-negativne bakterije, te bio stabilan u kiseloj okolini i dobro se apsorbirao, u Hrvatskoj je 1979–81. novi makrolidni antibiotik sintetizirao istraživački tim zagrebačke farmaceutske tvrtke PLIVA na čelu s dr. sc. S. Đokićem. U članku se prikazuje cjelovit prinos PLIVINA istraživačkoga tima otkriću i proizvodnji azitromicina vlastitim tehnološkim postupkom. Za ocjenu ozračja u kojem su PLIVINI znanstvenici radili valja se prisjetiti prikaza njihovih istraživanja, oslanjajući se na doprinos svjetskoj farmaceutskoj baštini kroz povijest tijeka istraživanja makrolidnih antibiotika. Sustavnim bilješkama daje se pregled tijeka istraživanja azitromicina, ističe se doprinos prof. Nenada Bana u otkriću načina vezanja azitromicina na ribosome, a pretraživanjem najranijih i ujedno prikupljanjem novijih zapisa upućuje se na protuupalni učinak azitromicina te se provodi valorizacija novijih podataka o njegovoj upotrebi.
Azithromycin is a semisynthetic macrolide antibiotic that, after 40 years of success, is still considered a golden standard for a type of antibiotic called azalides. After the 1970s, as the development of a new antibiotic that would have a more powerful effect on gram-negative bacteria than erythromycin A and clarithromycin, be stable in an acid environment, and absorb well was underway, in Croatia a research team of the Zagreb pharmaceutical company PLIVA led by Dr S. Đokić synthesised a new macrolide antibiotic in 1979–81. This article offers an overview of the full contribution of PLIVA’s research team to the discovery and production of azithromycin through their own technological process. In order to better understand the climate in which PLIVA’s scientists worked, one should recall the summaries of their research, based on their contribution to world pharmaceutical heritage through the history of macrolide antibiotic research. An overview of the azithromycin research process is presented through systematic notes. The contribution of Prof. Nenad Ban to the discovery of the way azithromycin binds to ribosomes is highlighted, while a study of his earliest and a collection of his newer writings are used to refer to the anti-inflammatory effect of azithromycin and valorise new data on its use.
PDF
