V državah z dobro vzpostavljenimi cepilnimi programi je cepljenje “žrtev lastnega uspeha”, saj je nizka pojavnost bolezni, ki jih preprečujemo s cepljenjem, zmanjšala izkušnjo njihovega bremena in s ...tem očitnost koristi cepljenja. Povečevanje števila staršev, ki zavračajo cepljenje svojih otrok, je že ogrozilo t. i. skupnostno imunost oz. jo zmanjšalo celo do mere, da so se ponovno začeli pojavljati izbruhi prej obvladanih nalezljivih bolezni. V prispevku predstavljamo sistematični pristop k etičnim vprašanjem glede cepljenja otrok skozi štiri principe biomedicinske etike (tj. spoštovanje posameznikove avtonomije, neškodovanje, dobrodelnost in pravičnost), ki je razumljiv model za razmislek o tovrstnih vprašanjih. Pediatrom na primarni ravni, ki se najpogosteje srečujejo z dilemami glede obravnave otrok, katerih starši zavračajo cepljenje, je lahko sistematičnost opisanega pristopa v pomoč pri etičnem razmisleku, odločanju in iskanju lastne vloge v tovrstnih situacijah. Utemeljujemo iskanje “etičnega ravnovesja”, kar pomeni, da stopnja spoštovanja avtonomije staršev ni stalna, ampak odvisna od ravni vzpostavljene skupnostne imunosti. če moralna dolžnost posameznikov, da prispevajo k imunosti populacije, ni izpolnjena, je upravičeno s strani države pred-pisano obvezno cepljenje. Država je namreč odgovorna za varovanje skupnostne imunosti, ki jo moramo razumeti kot javno dobro in zato potrebuje posebno državno zaščito.
Javni interes je izhodišče za strateške usmeritve izobraževanja odraslih (IO) v Sloveniji, a trenutno v njem manjkajo okoljske teme. To vrzel v upoštevanju izobraževalnih potreb in skupin ...predstavljamo s ciljem dopolniti sistemske dokumente ter utemeljiti vzgojo in izobraževanje za trajnostni razvoj (VITR) kot strateško prioriteto. Z uporabo kvalitativne metodologije smo analizirali najnovejše dokumente in druge vire iz obdobja 2010–2020 s treh vidikov: sistema, raziskovanja in prakse. Ugotavljamo, da nepoznavanje, neupoštevanje in nezanimanje za VITR ovirajo njegov razvoj. Z VITR lahko izobraževanje odraslih postane vključujoč ter na potencialih in prednostih ciljnih skupin utemeljen proces. Trenutna usmeritev v povečanje temeljnih zmožnosti in okoljske zavesti z javnoveljavnimi programi in promocijo ne zadostuje za razvoj kritične andragoške prakse in sinergij med akterji, ampak velja začeti več (in drugačne) raziskave in preoblikovati sistem iz hierarhičnega v krožnega. Širše razumljen javni interes zato ne izključuje, ampak le dopolnjuje trenutno zastavljeno prihodnje desetletje slovenskega izobraževanja odraslih.
Pjevanje je važan čimbenik u nastavi Glazbene kulture te, uz obvezne sadržaje, aktivnost koja se najviše provodi. Znanstvena literatura potvrđuje da pjevanje u većoj mjeri kod učenika izaziva ...pozitivne emocionalne reakcije. Proglašenjem pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. godine gotovo sve pjevačke aktivnosti bile su na dulje vrijeme obustavljene. Cilj istraživanja bio je uočiti postoji li razlika u percepciji nezadovoljstva obustavom pjevanja ovisno o tome jesu li se učenici prije pandemije aktivno i intenzivnije bavili pjevanjem u odnosu na one koji tu aktivnost nisu imali ili su je imali u minimalnoj mjeri. Prvi problem bio je istražiti postoji li razlika u osobnom nezadovoljstvu (sreći) i percepciji nezadovoljstva obustavom pjevanja ovisno o tome jesu li se učenici aktivno bavili pjevanjem prije pandemije ili nisu te jesu li tijekom pandemije nastavili s pjevanjem u virtualnom okruženju („online") ili su sasvim prekinuli s aktivnim pjevanjem. Potvrđene su hipoteze da učenici koji su članovi zbora i/ili ansambala osjećaju intenzivniji nedostatak i osobno nezadovoljstvo obustavom glazbenih aktivnosti tijekom pandemije nego oni koji su se aktivno bavili pjevanjem samo na satu Glazbene kulture te da su učenici koji su se tijekom pandemije bavili muziciranjem u virtualnom okruženju („online") zadovoljniji i pokazuju pozitivnije emocije u odnosu na one koji su se prestali baviti glazbom. Drugi problem bio je istražiti postoji li razlika u percepciji pjevanja uživo i pjevanja u virtualnom okruženju („online"). Potvrđeno je da učenici koji su iskusili i pjevanje uživo i pjevanje u virtualnom okruženju („online") smatraju da pjevanje uživo ima veći učinak od pjevanja u virtualnom okruženju („online"). Rezultati potvrđuju da pjevanje utječe pozitivno na pjevača te da ograničavanje pjevanja intenzivira osobno nezadovoljstvo.
Namen prispevka je proučiti in jasno opredeliti pojme javno dobro, skupni viri in skupno. V članku smo na podlagi prostorsko-časovne analize, intervjujev in delavnic med splošno in strokovno ...javnostjo osvetlili dojemanje javnega dobra in skupnega v Sloveniji kot tranzicijski družbi. Analiza je pokazala, da na razumevanje teh pojmov med splošno javnostjo še vedno močno vpliva poudarjanje socialne pravičnosti, enakosti in dostopnosti dobrin za vse iz obdobja socializma, kar je lahko v nasprotju s pravico do zasebne lastnine. Neustrezno upravljanje dobrin, ki so dojete kot javno dobro, v resnici pa so skupni viri, lahko vodi v konflikte in razvrednotenje skupnih virov, s čimer bomo izgubili prednosti, ki nam omogočajo kakovostnejše življenje. Ker smo od omejenih naravnih virov življenjsko odvisni, je treba o njih nujno ozavestiti splošno in strokovno javnost, izpostaviti ranljivost teh virov in pojasniti, dane morejo biti dostopni vsem v neomejenih količinah. V mednarodnem okolju želimo s predstavljenim slovenskim primerom prispevati k boljšemu razumevanju človeškega vedenja in pričakovanj do javnega dobra in skupnih virov v postsocialističnih tranzicijskih družbah.
U radu se iznosi pregled istraživanja učinaka glazbenoga obrazovanja na socijal-no-emocionalni razvoj djece predškolske i rane školske dobi. Na temelju dosadašnjih istra-živanja iznose se spoznaje o ...prirodi veze između glazbenoga obrazovanja i socijalno-emocionalnoga razvoja. Analiza 15 empirijskih istraživanja pokazala je kako uključenost djece u grupne oblike glazbenoga obrazovanja pozitivno utječe na njihov socijalno-emocionalni razvoj. Međutim različite metodologije provedenih istraživanja otežavaju objašnjavanje rezultata te indukciju zaključaka u odnosu na oblik glazbenoga obrazovanja, kao i na socijalno-emocionalne učinke koji su zabilježeni u pojedinim istraživanjima.
The paper presents an overview of research on the effect of music education on the social and emotional development of preschool and early school-age children. Based on previous research, the paper presents knowledge on the nature of the connection between music education and social-emotional development. An analysis of 15 empirical studies showed that the involvement of children in group forms of music education has a positive effect on their social and emotional development. However, the different methodologies of the conducted studies make it difficult to explain the results and make induction of conclusions concerning the type of music education and the social-emotional effects recorded in individual studies.
Članek daje kratek pregled mejnikov, ki so spodbudili nove pristope v misijonski dejavnosti Cerkve skozi zgodovino. Poglavitni namen je ugotoviti, kako se je Drugi vatikanski koncil odzval na proces ...globalizacije po drugi svetovni vojni, kakšno je bilo njegovo razumevanje inkulturacije in kakšno iskanje novih poti evangelizacije v misijonski dejavnosti Cerkve. Metodološko načelo je primerjalna analiza dokumentov o utemeljevanju, cilju in načinu izvajanja misijona v duhu dialoga, ki omogoča prepoznavanje dobrih vsebin nekrščanskih verstev. Članek vključuje tudi novejši teološki diskurz o novih izzivih v pristopih k misijonu.
Devised theatre/collaborative creation, in which the majority of performance material is created collaboratively by the company during rehearsals, is being slowly institutionalised and standardised ...since the 1980s. The text describes the changes in the aesthetic and methodological frame of devised theatre/collaborative creation, which was initially established in the 1960s and 1970s. Companies are making a shift from collective to collaborative creating, while also supporting creative specialisation of their members. They increasingly trust their audience, and if they choose to thematise performance space, they explore it rather than invade it. Also, they attempt to detect and break free from the newly created habits and norms of the creative process, which appear both in their surrounding and within the company.
Iako je fenomen skupnog financiranja privukao priličnu pozornost praktičara i znanstvenika, postojeća istraživanja ne omogućuju potpuno razumijevanje odrednica uspješnosti kampanja skupnog ...financirana. To je ključno pitanje u dosadašnjem istraživanju o skupnom financiranju. Koristeći se najpopularnijim platformama za skupno financiranje u Portugalu (PPL crowdfunding) izradili smo set podataka koji obuhvaća karakteristike kampanja i ishode financiranja. Kako bismo testirali hipoteze, usredotočili smo se na 357 PPL kampanja koje su započele i završile u 2017. Podaci su prikupljeni iz opisa kampanja te konačnih rezultata koji su objavljeni na PPL platformi. Ta platforma upotrebljava model temeljen na nagradi u kojem osnivači primaju opipljive, nenovčane nagrade za svoje doprinose, često u obliku proizvoda/usluga ili znakova pažnje poput zahvalnica. U ovom se radu istražuju čimbenici koji pokreću uspjeh kampanje, i to koristeći se modelom binarne logističke regresije. Čimbenici uključuju cilj projekta (u eurima), trajanje kampanje, broj dijeljenja na Facebooku, zemljopisnu udaljenost, komentare projekta, kvalitetu komunikacije, vrste osnivača i broj podupiratelja. Zavisna varijabla je dihotomna varijabla (0/1) koja pokazuje je li projekt prikupio puni ciljani iznos. Koristimo ovaj pokazatelj uspjeha kako bismo procijenili razlikuju li se u značajnoj mjeri projekti koji su primili puni iznos financiranja od projekata koji nisu. Naši rezultati naglašavaju važnost određenih varijabli povezanih s projektom i ulogu društvenih mreža za uspjeh skupnog financiranja temeljenog na nagradi. Zaključci nude novi uvid u dinamiku skupnog financiranja temeljenog na nagradi.
Since its foundation in 1828, the Varaždin Music School has interrupted and
resumed its operation fi ve times, always changing its organizational structure
from the civil society to local government ...institutions, and from entrepreneurial
collaboration of private music teachers to the state school.
In the last period of its operation starting in 1936, the School has been the
only music institution in the city which has preserved its continuity until today.
Such continuity was interrupted in all the other music institutions, like amateur
societies, professional orchestras and music and stage groups. Those especially
meritorious for preserving the continuity of the School are: Marij a Šanjek, Krešimir Filić, Anka Stöhr, Otilij a Petrony-Kaderžavek, Josip Vrhovski and Marij an
Zuber. Segments of work which this continuity was based on can be presented
in ten points:
1. Mass engagement of the youngest pupils
2. Theoretic and practical teaching
3. Classical and folk ensembles
4. High quality group music making
5. Supporting development of talented students
6. Ensuring high quality, recruitment and professional training of
7. Upgrading of school activities by introducing innovative facilities
8. Upgrading of material and space conditions and school equipment
9. Cooperation with other schools, amateur societies and professional
musicians
10. Participation in public cultural life of the community
Today, the school has 645 students from the city of Varaždin, the Varaždin county
and several other counties of Northern Croatia, by which its mission of the
central music and educational institution of this part of Croatia and the source
of professional workers in the area of music professionalism, amateur music and
education who develop their careers in Croatia and abroad has been successfully
fulfi lled. Always aware that continuity results from development, the School
shall try to realize its future goals, these in particular being the establishment of
the central school library, renewal of the music and stage groups closed in 1963,
and its upgrading into an institution of higher education, set in the 1971 Development
Plans. In addition, all other plans resulting from creative processes of the
School are also to be pursued.
Linijske konferencije su u mnogim zakonodavstvima uživale određene oblike izuzeća ili imuniteta od primjene prava tržišnog natjecanja. U EU Vijeće ministara je 1986. godine donijelo Uredbu 4056/86 ...kojom se određivanje cijena i reguliranje upotrebe kapaciteta linijskih konferencija, uz ispunjavanje određenih uvjeta, izuzima od primjene čl.81 i 82. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. Opravdanje za donošenje Uredbe 4056/86 temeljilo se na pretpostavci kako određivanje vozarinskih stavova i druge aktivnosti linijskih konferencija dovode do stabilnih vozarina, osiguravajući tako prijevoznicima pouzdane prijevozne usluge prema redovitom rasporedu. Međutim, u posljednje vrijeme imunitet linijskih konferencija je podvrgnut reviziji u nekoliko dijelova svijeta, jedan od njih je i EU. Komisijin prijedlog za ukidanje skupnog izuzeća za linijske konferencije rezultat je njenog trogodišnjeg istraživanja tijekom kojeg su održane mnogobrojne konzultacije s prijevoznicima i korisnicima prijevoza. Vijeće ministara je u rujnu 2006. usvojilo Komisijin prijedlog za ukidanje izuzeća od primjene pravila tržišnog natjecanja na linijske konferencije koje djeluju na pravcima iz i prema EU. Ukidanje izuzeća će stupiti na snagu u listopadu 2008. Vijeće je također ovlastilo Komisiju da primjenjuje pravila tržišnog natjecanja na kabotažu i slobodnu plovidbu, tako što je proširilo područje primjene Uredbe 1/2003, koja sadrži provedbena pravila tržišnog natjecanja. Kako bi se olakšao prelazak na potpuno kompetitivni sustav, Komisija će donijeti Smjernice o primjeni prava tržišnog natjecanja na pomorski prijevoz, u dogovoru sa svim zainteresiranim stranama. U radu se analiziraju recentne izmjene materijalno-pravnih i procesno-pravnih pravila tržišnog natjecanja, koji se odnose na linijske konferencije, kabotažu i slobodnu plovidbu, a na različite prijedloge i argumente zainteresiranih strana kritički se osvrće.