U radu se raspravlja o doprinosu Jakova Jukića poimanju i kritici empirijske sociologije religije. U većini svojih knjiga, od Religije u modernom industrijskom društvu, do posljednje objavljene za ...njegova života, Lica i maske svetog, on se, u manjem ili većem opsegu, dotiče ove tematike. Naime, iako je često koristio rezultate empirijskih istraživanja u svojim široko tematiziranim teorijskim razmatranjima o religiji, u njegovim radovima prisutan je i kritički odmak od nekih aspekata empirijske sociologije religije. Ta su njegova razmatranja uvijek poticajna za svakoga tko se bavi kompleksnim područjem religije, a posebno su bliska onima koji religiju i empirijski istražuju.
Posljednjih desetljeća u mnogim dijelovima svijeta poraslo je značenje religije. U sociologiji religije sekularizacija je dugo vremena bila dominantno okvirno načelo za tumačenje razvoja religije. U ...međuvremenu dolaze do izražaja i drugi obrasci tumačenja, kao što su teza o individualizaciji i ekonomske teorije. Takozvani “prostorni obrat” (“spatial turn”) izgleda da još nije zahvatio sociologiju religije. Međutim, pitanja prostornosti i mjesta vrlo se intenzivno proučavaju kroz povijest religije (religijski studiji). Geografija religije donedavno se smatrala raznolikim i nepovezanim područjem. Posljednjih godina to se izmijenilo. Uočavaju se dva smjera istraživanja. Jedan se, uglavnom, bavi socijalno-geografskim problemima i metodama, dok je drugi pod utjecajem novog pristupa kulturne geografije. Oba bi češće trebala koristiti gore spomenute teorijske pristupe sociologije religije. Međutim, geografija religije ne smije izgubiti iz vidokruga svoj glavni cilj: uvijek treba ukazivati na činjenicu da se svi religijski procesi odvijaju u prostoru i imaju prostornu dimenziju.
Predmet ovoga rada jest raščlamba iskustvenih (empirijskih) istraživanja odnosa između
religije i socijalne stratifikacije u različitim društvima i kulturama temeljem empirijskih
indikatora u svrhu ...identifikacije metodologijskih poteškoća s kojima se istraživači susreću.
Problem je posebice važan zato što je odnos religije i socijalne stratifikacije jedan od
najzanimljivijih i najsloženijih u sociologiji religije, i jer bi njegovo rješenje omogućilo
provedbu komparativnih istraživanja kojih sada nema.
Autorica ističe da je proučavanje odnosa između religije i socijalne stratifikacije, odnosno
klasnoga (ili kastinskog) društva samo jedan segment ili aspekt religijskog fenomena, koji
sužava prostor religije kao razmjerno (relativno) autonomne pojave, jer se religija samo jednim
dijelom oslanja na zbilju društvene slojevosti. Ipak, u ovom je radu pokušaj rašlambe
tog odnosa poduzet ponajprije zato da bi se ukazalo na svu složenost i problematičnost
odnosa religije i socijalne stratifikacije. Pozornost je pritom usmjerena na istraživanja
odnosa između socijalne stratifikacije i religije u SAD, Zapadnoj Europi i Indiji, društvima
s izrazitim posebnostima socijalne stratifikacije, kulturnoga i religijskog života.
Autorica nastoji ustanoviti sličnosti i razlike između religija, odnosno crkvi i hramova na
tim područjima. Ukazujući na probleme dosadašnjih teorijsko-metodologijskih pristupa i
posebice njihove operacionalizacije u empirijskim istraživanjima (empirijski indikatori
društvene strukture, religije i religioznosti), ona je u radu naznačila teškoće s kojima se
susreću istraživači pri pokušaju pronalaženja značajki koje su zajedničke ili različite u religijama
pojedinih područja svijeta. Te je nalaze autorica sažela u zaključku.
U ovom radu autor tematizira odnos između nove religijske
svijesti u današnjem društvu i budućnosti kršćanske duhovnosti.
U prvom dijelu članka ukazuje se na neke osobne i društvene
čimbenike ...nastanka nove religijske svijesti. Uz pomoć socioloških
modela razumijevanja mjesta religije u modernom društvu pokušavaju
se orisati glavne odrednice duhovne situacije današnjeg
vremena.
U drugom dijelu rada govori se o logici inkulturacije kršćanske
duhovnosti u opisanom kulturnom kontekstu. Inkulturacija
kršćanske duhovnosti ilustrira se na tri konkretna primjera: duhovnost
i izgradnja kontemplativne osobnosti, duhovnost i teologija
drugoga, te duhovnost i kršćanska radost.
PDF
