Posljednjih nekoliko desetljeća neupitan je utjecaj potrošačkog acquisa na sve grane prava, pa tako i na pravo osiguranja. Određena autonomna rješenja direktiva iz područja potrošačkog prava ...preselila su se i u ugovorno pravo osiguranja, kao što su dužnost informiranja, savjetovanja i pravo na odustanak. Pravo na odustanak mehanizam je zaštite potrošača od ishitrenih i nepromišljenih odluka jer omogućava informiran izbor nakon što je ugovor zaključen. U tom je cilju po prvi put prihvaćeno u Drugoj direktivi o životnom osiguranju, a obuhvaća ga i Direktiva Solventnost II. Ugovori o osiguranju života pravno su složeni financijski proizvodi i mogu uključivati znatne dugoročne financijske obveze, stoga pravo na odustanak nalazi svoje opravdanje s pozicije ugovaratelja životnog osiguranja kao slabije ugovorne strane. U radu se daje prikaz prava na odustanak u Direktivi Solventnost II i presudama Suda EU-a. Autori kritički analiziraju pravo na odustanak u hrvatskom i bosanskohercegovačkom pravu osiguranja.
In the last few decades the consumer acquis has had a significant impact on all branches of law, including insurance law. Certain autonomous solutions to the directives in the field of consumer law have also moved into contractual insurance law, such as duty to inform, counsel and the right of withdrawal. The right of withdrawal is a mechanism to protect consumers from hasty and reckless decisions because it allows informed choice after the contract has been concluded. For this purpose it has been accepted for the first time in the Second Life Insurance Directive, and is also contained in the Solvency II Directive. Life insurance contracts are legally complex financial products and can involve significant long-term financial obligations, therefore the right to withdraw is justified by the position of the life insurance policyholder as a weaker party. This paper presents the right of withdrawal in the Solvency II Directive and the judgments of the Court of Justice of the EU. Finally, the authors critically analyze the right of withdrawal in Croatian and Bosnian insurance law.
U današnjim uvjetima poslovanja koje je zahvaćeno nepovoljnim gospodarskim okruženjem i općom nelikvidnosti posebno dolazi do izražaja sposobnost poduzeća da pravovremeno dolazi do adekvatnih iznosa ...novca potrebnih za podmirenje dospjelih obveza. Najznačajniji izvor novčanih priljeva za svako poduzeće je obavljanje njegove osnovne djelatnosti koja se ostvaruje prodajom, bilo usluga, roba ili proizvoda. Kao posljedica primjene obračunske osnove u računovodstvenoj evidenciji poslovnih događaja dolazi do nastanka prihoda neovisno o tome da li je novac primljen u trenutku prodaje ili je prodaja provedena uz odgodu plaćanja. Kao posljedica prodaje uz odgodu plaćanja nastaju potraživanja od kupaca, a tek naplatom tih potraživanja poduzeće raspolaže s potrebnim novčanim sredstvima za podmirenje dospjelih obveza. Upravo kroz takvu interpretaciju poslovnog ciklusa istaknuta je važnost svih oblika kratkotrajne imovine za upravljanje novčanim jazom i za ocjenu likvidnosti. Pored toga, važno je uvažavati veličinu poduzeća, djelatnost i geografsko područje djelovanja. Tradicionalni financijski pokazatelji likvidnosti kao što su koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti imaju važnu ulogu u ocjeni sposobnosti poduzeća da podmiruje kratkoročne obveze, ali uvođenjem dodatne dimenzije ocjene učinkovitosti upravljanja kratkotrajnom imovine dolazi se do obuhvatnijih zaključaka o financijskom položaju i sigurnosti poslovanja poduzeća.
Likvidnost društava za osiguranje jedna je od slabije istraženih tema u radu društava za osiguranje. Općenito se misli da postoji malav vjerojatnost da društvo za osiguranje dođe u problem s ...likvidnošću, te se smatra da je rizik likvidnosti uglavnom vezan za poslovne banke. Međutim i društva za osiguranje u značajnoj mjeri mogu utjecati na financijsku stabilnost, pa se problem likvidnosti kod osiguravajućih društava u posljednje vrijeme više istražuje i analizira. Rizik likvidnosti je fundamentalno drugačiji nego kapitalni rizik budući da ih izazivaju različiti uzroci i materijaliziraju se u različitim vremenskim razdobljima. Naime, društvo može biti solventno, ali unatoč tome može prolaziti kroz krizu likvidnosti. Posljednja kriza uzrokovana izbijanjem pandemije na globalnoj razini ponovno otvara pitanje upravljanja rizikom likvidnosti kod društava za osiguranje o čemu se vode razgovori na razini Europske unije. Članak ima za cilj analizirati upravljanje rizikom likvidnosti kod društava za osiguranje u Hrvatskoj, te istražiti njihove uzroke.
Nema kod poduzetnika odluke koja u isto vrijeme nije odluka u pozitivnom ili negativnom smislu i koja ne dotiče pitanje likvidnosti i solventnosti poduzetnika. Isto tako i svaka odluka koja umanjuje ...ili povećava likvidnost i solventnost, ima za posljedicu određeni učinak na cjelokupno poslovanje poduzetnika. Likvidnost poduzetnika je sposobnost njegove nenovčane imovine da se u relativno kratkom roku i bez gubitaka pretvori u gotov novac. Solventnost poduzetnika je njegova sposobnost da raspoloživim novcem podmiri sve svoje dospjele dugove u rokovima njihova dospijeća.
The purpose and aims of this paper are to explore short-term financing of companies, its impact on profitability and solvency, then to determine which sources of short-term financing to employ, based ...on the lowest cost criteria, and lastly, to prove the importance of scientifically-based management of short-term financing. The company should bear in mind the cost of available sources expressed as a comparable Effective Interest Rate After Tax (EIRAT) and decide on the optimal composition of the company's short-term sources from a cost-effective point of view with regard to EIRAT. To determine what sources of short-term financing to employ, a firm should take into consideration the cost of the sources, the impact of short-term sources on solvency and profitability and decide on the optimal composition of the firm's short-term liabilities from an economic, solvency and profitability aspect. On the basis of research results, a model of optimal short-term financing has been developed whereby a company can select the optimal composition of short-term sources from a cost-financing, solvency and profitability standpoint. PUBLICATION ABSTRACT
Cilj je rada analizirati solventnost/insolventnost poduzeća u Republici Hrvatskoj i u Europskoj Uniji. Analiza solventnosti hrvatskoga gospodarstva podijeljena je na dva razdoblja, i to do godine ...2000. i od godine 2000., kada se raznim fiskalnim i monetarnim mjerama smanjuje insolventnost. Jedan je od značajnijih koraka u praćenju stanja insolventnosti to da je u godini 2008., Financijska agencija (FINA) uvela nov način praćenja insolventnosti, iz kojeg su isključene “dubioze” iz prošlosti. U EU, također postoji zakašnjelo plaćanje, pa je ono postalo pravilo, a ne iznimka, zbog čega je EU donjela mjere u obliku Direktive o zakašnjelom plaćanju u godini 2002.. Mjere koje je propisala Republika Hrvatska, ali koji je potpisala i EU, pridonijele su odgovornijem ponašanju poduzetnika, pa time i smanjenju insolventnosti gospodarstva.
Tema ovoga rada jest usporedba rezultata europskoga tržišta na temelju podataka objavljenih u poglavlju SFCR izvješća „Upravljanje kapitalom“, a pozornost je usmjerena na strukturu osnovnih vlastitih ...sredstava, strukturu potrebnog solventnog kapitala te omjer solventnosti, kao i primjenu prijelaznih mjera i dugoročnih mjera jamstava te njihovog utjecaja na visinu osnovnih vlastitih sredstava i omjer solventnosti. Svrha je rada dati pregled kretanja najvažnijih čimbenika koji utječu na omjer solventnosti i to posebno za šest najvećih osigurateljnih grupa na europskom tržištu i trinaest odabranih zemalja europskoga tržišta. Kriterij korišten za odabir osigurateljnih grupa jest veličina imovine pod upravljanjem, a pregledom su obuhvaćene samo one grupe koje upotrebljavaju djelomični ili potpuni interni model za izračun potrebnoga solventnog kapitala. Za svaku od odabranih zemalja europskog tržišta odabrano je deset najvećih osiguravajućih društava, mjereno tehničkim pričuvama, dok je za RH odabrano deset najvećih osiguravajućih društava mjereno bruto zaračunatom premijom.
Potresi su jedna od najdestruktivnijih prirodnih opasnosti i mogu imati teške ekonomske i društvene posljedice, te posljedice vezane za zaštitu okoliša. Osiguranje može pružiti važan doprinos nošenju ...s financijskim posljedicama rizika potresa, iako se mogućnost osiguravanja gubitaka od potresa suočava s brojnim izazovima. Ovaj rad obrađuje nedostatnu osigurateljnu zaštitu za ekstremne događaje usredotočujući se na opasnosti od prirodnih katastrofa („nat cat“, engl. natural catastrophe), posebice analizirajući tržište osiguranja imovine. Nedostatna oosigurateljna zaštita (engl. protection gap) definira se kao neosigurani dio gubitaka koje je je prouzročio događaj, tj. razlika između ukupnih ekonomskihi osiguranih gubitaka. Pojam „podosiguranje“, s druge strane, bi se mogao definirati kao razlika između iznosa osiguranja koji je ekonomski koristan – što može uključivati neko racionalno odabrano samoosiguranje – i iznosa koji je kupljen. Ključni doprinos ovog rada je identificiranje specifičnih izazova u vezi povećanja dostupnosti i korištenja osiguranja od potresa, uključujući značajan potencijal za teške, povezane gubitke od potresa, izazove u kvantificiranju izloženosti potresima i ograničenu spremnost na plaćanje osigurateljnog pokrića među domaćinstvima i poduzećima. Rad pruža pregled mjera koje se mogu implementirati kako bi se smanjila veličina očekivanih gubitaka i potaknula kupnja osigurateljnog pokrića. Osigurateljna pokrića mogu biti ponuđena od strane privatnih osiguravajućih društava, putem javnih osigurateljnih shema ili neke kombinacije oba. U nizu država razvijeni su posebni programi osiguranja ili reosiguranja koje podržavaju Vlade ili kao inicijativa osigurateljnog sektora kako bi se osigurala osnovna ili sveobuhvatnija pokrića od rizika potresa, ponekad zajedno s pokrićem za druge prirodne katastrofe i obično ograničena na osiguranje stambenih prostora.
U radu se prikazuje postupak donošenja propisa u financijskom sektoru u Europskoj uniji uz poseban osvrt na propise iz područja osiguranja, što je osobito važno poradi boljeg razumijevanja pojedinih ...izvora prava Europske unije i njihove hijerarhije te donošenja nezakonodavnih akata koji služe boljem razumijevaju i ujednačenijem tumačenju akata koji se donose u redovnom zakonodavnom postupku. Razumijevanje Lamfalussyja i komitologije te njihovo zajedničko djelovanje u bitnom će olakšati i razumijevanje novih propisa u financijskom sektoru a osobito i novog Zakona o osiguranju iz 2015.
Autorica je u radu sučelila europsku pravnu regulativu glede primjene načela solventnosti u poslovanju osiguravajućih društava i stabilnosti fi nancijskog sustava. U radu se analizira europski sustav ...solventnosti društva za osiguranje i njegov izravan učinak na fi nancijsku stabilnost
i ostvarivanje dugoročne profi tabilnosti osiguratelja kao preduvjete učinkovite zaštite potrošača. U kontekstu fi nancijske nesolventnosti osiguratelja te obvezatnosti osiguranja od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila na područjima država
članica Europske unije preispituju se pravni učinci povećanja potrebnog solventnog kapitala europskih osiguratelja na odgovarajuću zaštitu potrošača. Sagledavaju se pitanja fi nanciranja nacionalnog ureda za osiguranje (Hrvatskog ureda za osiguranje), odnosno nacionalnog
garancijskog fonda (Garancijskog fonda za zaštitu žrtava prometnih nesreća) kojim upravlja Hrvatski ured za osiguranje prema najnovijem europskom pravnom okviru Solventnosti II i njegova implementacija u hrvatski pravni sustav (Zakon o osiguranju, Pravilnik o načinu
obračuna i rokovima uplate doprinosa te načinu vođenja i uporabi imovine namijenjene za obveze Garancijskog fonda). U središtu je pozornosti problematika pravnog statusa ugovora o osiguranju u slučaju stečaja osiguratelja (osiguranikov gubitak osigurateljnog pokrića u
roku od 30 dana od otvaranja stečaja) te pravo oštećenika na podnošenje izravne tužbe prema osiguranikovu osiguratelju, tj. Hrvatskom uredu za osiguranje u slučaju osigurateljeva stečaja. U radu se prikazuju posljedice regresnog zahtjeva Hrvatskog ureda za osiguranje prema odgovornom osiguraniku čiji je osiguratelj u stečaju (tj. osiguranikova dužnost podmirivanja Hrvatskog ureda za osiguranje na temelju njegova prava regresa), ali i pravo Hrvatskog ureda za osiguranje na naknadu isplaćenog iznosa oštećeniku iz stečajne mase društva za osiguranje ubrajajući predmetne tražbine u tražbine prvog višeg isplatnog reda. Rad preispituje najnovija zakonodavna rješenja iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojima se uvodi ograničenje fi nancijskih sredstava koja se isplaćuju iz Garancijskog fonda u slučaju stečaja osiguratelja pružajući zaštitu fi nancijskom poslovanju Garancijskog fonda isamih osiguratelja koji su u prošlosti bili obvezni snositi cjelokupnu štetu. Kritički se propituje u kojoj mjeri predmetna odredba utječe na nesigurnost oštećenika u naknadi potpune štete.
PDF
