Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka opterećeno je pojavom propadanja i odumiranja stabala te danas predstavlja značajan gospodarski i ekološki problem u šumarstvu Hrvatske. Narušavanje strukture ...starijih i starih sastojina posljedično uzrokuje smanjenja kvalitativne (sortimentne) strukture drva, odnosno vrijednosti drvne zalihe sastojina. Prsni promjer srednjeg plošnog stabla sastojine (d_SPS) i udio obujma drva razreda kakvoće A i B (vABp) u ukupnom obujmu SPS hrasta u ovom radu izdvojene su kao zavisne varijable u postupku istraživanja multivarijatnog utjecaja skupina sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika višefaktorskom analizom varijance na kvalitativnu (sortimentnu) strukturu preostalih stabala hrasta lužnjaka u starijim i starim lužnjakovim sastojinama srednje Posavine. S obzirom na rezultate varijabilnosti kvalitativne strukture, predloženi su modeli procjene strukture obujma drva po razredima kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1. Na iznimnu kvalitetu sastojina i potencijal staništa ukazuje aritmetički srednji prsni promjer SPS hrasta lužnjaka od 64 cm te sadržaj prosječno 35 % obujma drva kvalitativno svrstanih u A i B razrede kakvoće. Kompleksan utjecaj skupina sastojinskih i stanišnih varijabli na prsni promjer i kvalitetu SPS hrasta lužnjaka znatno je manje izražen od utjecaja skupine gospodarskih varijabli. Kvaliteta staništa i sklopljenost sastojine, kroz utjecaj na dužinu debla, čistoću od grana i dr., očekivano statistički značajno utječu na kvalitativnu strukturu stabala hrasta. Objašnjenost varijabiliteta obujma pojedinog razreda kakvoće drva izabranom jednadžbom kreće se u rasponu od 63,4 % za razred kakvoće C do 92,1 % za drvni ostatak (DO). Neovisno o deklarativno različitim uvjetima u kojima su se razvijale istraživane sastojine, preostala lužnjakova stabla ujednačene su i velike kvalitativne strukture, no vrijednost drvne zalihe značajno je smanjena uslijed smanjenja obrasta. U budućim postupcima planiranja gospodarenja uputno je pronalaziti i izdvajati strukturno očuvane i stabilne dijelove šume na kojima bi se akumulirao vrijednosni prirast s ciljem uspostavljanja ravnoteže u dobi sječe sastojina i unapređenju dobne strukture šuma hrasta lužnjaka.
U sklopu opsežnih istraživanja sortimentne strukture sječina jednodobnih bukovih šuma praćeni su i utrošci vremena potrebni za provođenje terenskih izmjera 2308 bukovih stabala iz prorednih i ...oplodnih sječa. Primjerna su stabla izrađena prema zahtjevima hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995. godine (HRN), a na istim je stablima obavljena i »simulacija prikrajanja« prema Europskoj normi EN 1316–1:1997, odnosno njezinoj hrvatskoj inačici sa statusom hrvatske norme (HRN EN).Uproredama je obuhvaćen uzorak od 787 stabala. U pripremnim sjekovima izmjereno je 788, u naplodnim sjekovima 467 te u dovrš nim sjekovima 266 stabala. Zadani je cilj istraživanja utvrđivanje moguće dinamike izvođenja terenskih izmjera (utro- šaka vremena potrebnih za izmjeru primjernih stabala prema vrsti sijeka, promjeru srednjega sječnoga stabla i načinu izradbe prostornoga drva), što je doprinos planiranju i izvođenju budućih istraživanja sortimentne strukture pojedinih vrsta drveća. Istraživanjima je utvrđeno da prosječno potrebno vrijeme sječe i izradbe te izmjere primjernih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima. Najveći utjecaj na utrošak vremena izradbe i izmjere primjernoga stabla ima način izradbe prostornoga drva, odnosno izradba metarskoga ili višemetarskoga ogrjeva. Proizvodnost je radnika sjekača, pri provođenju ovakvih istraživanja, manja za približno 20 do 30%u odnosu na redoviti proizvodni proces. Ovakva istraživanja moguće je provoditi usporedno s redovitim procesom pridobivanja drva, a optimizacijom brojnosti i sastava skupine za terensku izmjeru primjernih stabala (tehničko osoblje i radnici sjekači), ovisno o značajkama istraživane sječine, može se utjecati na njezinu učinkovitost. Terenske izmjere, kojima je cilj izradba operativno primjenjivih sortimentnih tablica prema zahtjevima određene norme, moguće je provesti uz manje prosječne utroške vremena po primjernom stablu nego što je utvrđeno ovim istraživanjem. Iako su u ovakvim istraživanjima potrebni relativno veliki uzorci primjernih stabala, iz navedenoga izlazi da se ona mogu provoditi uz ne tako velike utroške vremena i troškove istraživanja, što nameće zaključak da nema stvarnih razloga da šumarska znanost i operativa problem strukture šumskih drvnih sortimenata glavnih vrsta drveća ne riješi uspješno.
Istraživanjem se nastojao izna}i prijedlog za poboljšanje postojećih modela procjene drvnih sortimenata koje koristi šumarska operativa. Poticaj istraživanju te tematike bili su česti navodi iz ...šumarske operative o neslaganju planskih vrijednosti sortimenata sa vrijednostima sortimenata ostvarenim u proizvodnom
procesu (po kolićini i kvalitetnoj strukturi). U radu su istraženi međuodnosi planiranih količina drvnih sortimenata (po Hs-PPI programu) i procijenjenog obujma sortimenata od strane procjenitelja umarskog instituta, Jastrebarsko te od
strane šumarijskih djelatnika, na uzorcima s pet istraživanih lokaliteta. Istraživanim lokalitetima zahvaćene su četiri šumske zajednice, tri različita ekološko-gospodarska
tipa šuma u V. dobnom razredu. U proredama na svih pet lokaliteta
kori{tena je sortimentna metoda pri sječi i izradi drva.
Temeljem rezultata koji ukazuju na zna~ajne korelacije izme|u obujma pojedinih sortimentnih klasa oblikovani su uvjeti za isklju~ivanje "nepravih nula" iz podataka uzorka prije regresijske analize obujma sortimentnih klasa. Analizom
varijance triju varijabli "lokalitet", "način procjene" i "interakcija lokalitet način procjene", ustanovljeno je kako je "lokalitet" najutjecajnija varijabla na varijabilnost obujma sortimentnih klasa.
Od ispitivanih matematičkih modela, model naziva "VD1" najpouzdanije opisuje razvoj obujma različitih sortimentnih klasa po debljinskim stupnjevima. Temeljem rezultata istraživanja, predlo`ena su pobolj{anja postoje}ih modela procjene
drvnih sortimenata u primjeni, u vidu novih koeficijenata modela. Za preciznije i pouzdanije rezultate procjene obujma sortimenata na razini lokaliteta (sastojina/grupa stabala) nu`na su dodatna istraživanja.
Istraživana je zastupljenost doznačenih stabala po debljinskim razredima i vrsti sijeka te njihov utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka.
Doznačena primjerna stabla razvrstana su ...prema najizraženijim vanjskim značajkama u devet grupa (kategorija). Istraživanje je provedeno na ukupno 36 objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani u više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308 doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina.
Postotna zastupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na sorimentnu strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kreće se oko 50 % kod proreda i pripremnog sijeka te oko 60 % kod naplodnog i dovršnog sijeka.
Na ukupnost strukture drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka najveći utjecaj imaju srednje debela i debela stabla, odnosno stabla iz debljinskih razreda većih od 41 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenica da samo ta stabla potencijalno mogu sadržavati najkvalitetnije drvne sortimente (prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995) zbog minimalnih dimenzija propisanih za najkvalitetnije drvne sortimente. Postotna zastupljenost i razlika postotnog udjela broja stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od proreda prema dovršnom sijeku.
Postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima što se može povezati s intenziviranjem radova iskorištavanja šuma u vrijeme oplodnih sječa.
Nužno je razlučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne strukture sječine (određene vrste sijeka). Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovršnim sjekovima, pravilnost je uvjetovana našim odlukama, odnosno stručnim provođenjem uzgojnih zahvata doznake stabala za sječu. Ta je pravilnost stalna u onoj mjeri u kojoj su takvi načini gospodarenja i način nihovog provođenja.
U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i razlike između postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine ...po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Postotni udjeli tehničke oblovine određeni ovim istraživanjem uspoređeni su s planskim vrijednostima (sortimentnim tablicama) koje se primjenjuju u šumarskoj operativi. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne tablice prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 1025 stabala u pripremnim, 606 stabala u naplodnim i 583 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 3001 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka te od 98 do 112 godina kod dovršnog sijeka.
Dosadašnji je pristup određivanju sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina u velikoj mjeri pogrešan. Operativne sortimentne tablice daju previsoke procjene za najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova osim zadnjih sjekova oplodnih bukovih sječina. Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tome su kao čimbenici razdvajanja uzeti kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i dovršni sijek.
U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i tijek postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po ...debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 862 stabla u naplodnim i 645 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 3082 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina kod dovršnog sijeka. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne tablice prema hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999.
Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tomu su kao čimbenici razdvajanja uzeti kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i dovršni sijek.
