Important exogenous factors that mutually affect and regulate the annual sexual cycle of lizards, in the ecological context of adaptation, are environmental (rain, temperature, humidity, photoperiod, ...etc.), structural (vegetation change, food availability, etc.) and social factors (behavioural interaction, experience, etc.), while in some species endogenous (circa-annual) rhythmicity may prevail. Both endogenous and exogenous factors determine the time of hatching in the season providing the highest chances of survival for offspring. Hormonally controlled processes via the hypothalamus- pituitary-gonadal axis produce a cascade of events that determine the reproductive processes involved in reproduction, and can be found in all lizard species. These hormones, in addition to being necessary for successful reproduction and survival of the species, have numerous roles in physiology, metabolism and behaviour. The beginning, duration and end of the breeding season, and the duration of sexual inactivity, differ significantly by species and geographical distribution. Although there is much knowledge about reptile reproduction and its regulation, there are still hidden secrets and specificities in many species that have not yet been discovered or fully explained.
Važni egzogeni čimbenici koji međusobno utječu i reguliraju godišnji spolni ciklus guštera, u ekološkom kontekstu prilagodbe, su: okolišni (kiša, temperatura, vlaga, fotoperiod i dr.), strukturni (promjena vegetacije, dostupnost hrane i dr.) i društveni čimbenici (interakcija ponašanja, iskustvo itd.), a kod nekih vrsta može prevladati i endogena (cirkaanualna) ritmičnost. Endogeni i egzogeni čimbenici određuju vrijeme izlijeganja u sezoni u kojoj je preživljavanje potomaka najveće. Hormonski kontrolirani procesi preko osovine hipotalamus-hipofiza-gonade proizvode kaskadu događaja koji određuju reproduktivne procese uključene u reprodukciju, a mogu se naći kod svih vrsta guštera. Ovi hormoni, osim što su nužni za uspješnu reprodukciju i opstanak vrste, imaju brojne uloge u fiziologiji, metabolizmu i ponašanju. Početak, trajanje i kraj sezone parenja, kao i trajanje sezone spolne neaktivnosti, značajno se razlikuju ovisno o vrsti i geografskoj rasprostranjenosti guštera. Iako postoje mnoga saznanja o razmnožavanju gmazovai njegovoj regulaciji, još više skrivenih tajni i specifičnostikod mnogih vrsta, nisu otkrivene niti do kraja razjašnjene.
Reproductive toxicity of metals in men Pizent, Alica; Tariba, Blanka; Živković, Tanja
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
2012, Letnik:
63 Suppl 1, Številka:
Supplement-1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
A combination of genetic, environmental and lifestyle factors contributes to adverse effects on the reproductive health in men. Metals are pervasive in food, water, air, tobacco smoke, and alcoholic ...beverages. Experimental studies suggest that many metals have adverse effects on the male reproductive function. However, information about reproductive effects of human exposure to metals is scarce and/or inconsistent. This review summarises the information from epidemiological studies of the effects of metal exposure on reproductive function in men. Factors capable of affecting these relationships were identified and discussed. A particular attention is given to the studies considering influence of concomitant exposure to various metals. These studies have generally confirmed that even moderate- to low-level exposure to lead affects certain reproductive parameters, and that exposure to cadmium affects the prostate function and serum testosterone levels. Adverse effects of mercury, manganese, chromium and arsenic on semen quality and altered serum hormone are less well documented. There is no clear evidence that boron exposure may impair reproductive health in men. Only a few studies have investigated reproductive effects of concomitant exposure to several metals and controlled for potential confounders. Future studies should consider the contribution of combined exposure to various metals and/or other factors that may influence individual susceptibility to reproductive health impairment in men.
Spolni hormoni, poput testosterona, su tvari koje sintetiziraju spolne žlijezde. Riječ je o tvarima koje su uključene u endokrinu regulaciju rasta, kao i u razvoj spolnih karakteristika, kako u ...životinjskom, tako i u ljudskom organizmu. Spolni hormoni imaju čitav niz vrlo bitnih funkcija u organizmu. Osim na razvoj spolnih karakteristika, spolni hormoni mogu utjecati i na još nekoliko bitnih segmenata, poput rasta te se stoga upotrebljavaju u terapijske i anaboličke svrhe. Postoje četiri skupine spolnih hormona i to: androgeni, estrogeni, gestageni te relaksini. Cilj ovog rada je dati pregled literature o uporabi spolnih hormona u terapijske i anaboličke svrhe s naglaskom na testosteron. Naime, testosteron je najvažniji prirodni androgen koji se izlučuje u testisima te stimulira razvoj muških spolnih žlijezda te spolnih karakteristika, a najčešće se koristi u kombinaciji sa 17β-estradiolom. U radu se posebno ističe negativno djelovanje testosterona koji pri medicinski neopravdanoj uporabi može prouzročiti i mutacije gena te pojavu tumora. Što se tiče uporabe u terapijske svrhe, spolni hormoni, uključujući testosteron, mogu se opravdano koristiti kako bi se prevenirali i smanjili zdravstveni problemi u reproduktivnom sustavu. S druge strane, njihova neprimjerena uporaba u cilju poboljšanja rasta i ostvarivanja financijske dobiti, odnosno u anaboličke svrhe, nije legalna s obzirom da mogu negativno djelovati ne samo na životinje, nego i na ljude kao konzumenta hrane životinjskog podrijetla. Slijedom toga, u proizvodnji konzumnih životinja zakonom je regulirana uporaba spolnih hormona, uključujući i testosteron. Osim nadležnih tijela vrlo bitnu ulogu u nadzoru ovih tvari, imaju i veterinarske službe i referentni laboratoriji. U budućnosti je potrebno pronaći alternativna rješenja za terapijsku primjenu hormona u farmskih životinja, a sustavi kontrole trebaju biti vrlo učinkoviti kako bi se isključila mogućnost zlouporabe ovih tvari u anaboličke svrhe.
Reproductive Toxicity of Metals in Men Pizent, Alica; Tariba, Blanka; Živković, Tanja
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
4/2012, Letnik:
63
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Postoje indikacije da kombinacija genetskih, okolišnih i čimbenika načina života pridonosi uočenom poremećaju reprodukcijskog zdravlja u muškaraca. Metali su široko rasprostranjeni u čovjekovu ...okolišu te u hrani, vodi, zraku, cigaretnom dimu i alkoholnim pićima. Rezultati eksperimentalnih istraživanja sugeriraju štetne učinke većine ispitivanih metala na mušku reprodukcijsku funkciju. Međutim, odgovarajuća su istraživanja u ljudi oskudna. Ovaj rad sažima rezultate dosadašnjih epidemioloških istraživanja o učincima izloženosti metalima na mušku reprodukcijsku funkciju. Poseban naglasak dan je istraživanjima koja su razmatrala utjecaj istodobne izloženosti različitim metalima uz čimbenike čovjekova načina života i njihovo međudjelovanje na reprodukcijske učinke. Objavljeni rezultati daju dovoljno dokaza o štetnom djelovanju olova i žive na neke reprodukcijske parametre te kadmija na poremećaj prostate i razinu testosterona u serumu, čak u uvjetima umjerene do niske razine izloženosti. Manje je dokaza o štetnom djelovanju na kvalitetu sjemena i razinu spolnih hormona nađeno za mangan. Podaci koji upućuju na moguće štetno djelovanje arsena ili kroma nisu dosljedni, dok o štetnom djelovanju bora na mušku reprodukcijsku funkciju nema jasnih podataka. Utjecaj potencijalno uzročnih varijabli uzet je u obzir samo u nekoliko radova. Stoga buduća istraživanja poremećaja reprodukcijskog zdravlja u muškaraca trebaju razmatrati doprinos istovremene izloženosti različitim metalima koji u kombinaciji s ostalim čimbenicima mogu utjecati na osobnu (pre)osjetljivost.
Spolni hormoni su steroidi koji se preko višestrukih biokemijskih mehanizama sintetiziraju u gonadama. U sustavima sisavaca postoji šest skupina steroidnih hormona koji se mogu klasificirati na ...strukturnoj i biološkoj (hormonskoj) osnovi. To su: estrogeni i progestini (ženski spolni steroidi), androgeni (muški spolni steroidi), mineralokortikoidi (aldosteron), glukokortikoidi (kortizol) i vitamin D. Svi navedeni steroidi nastaju iz kolesterola. Glavna struktura prstena za kolesterol je potpuno zasićena kolestanska struktura prstena. Steroidni hormoni su topljivi u mastima tako da mogu ulaziti u sve stanice tijela, jer lipidne stanične barijere ne predstavljaju pravu barijeru. Regulacijski ciklus proizvodnje spolnih hormona je složen proces, a svi mehanizmi se odvijaju preko osovine hipotalamus – hipofiza – jajnici. Biosinteza hormona uvjetuje spolni ciklus životinje, ali ovisi i o spolnom ciklusu same jedinke. Biosinteza u gravidnih životinja razlikuje se od one u reproduktivnoj dobi. U gravidnih životinja je glavni izvor estrogena posteljica. Muški spolni hormoni (androgeni) su steroidi s 19 C-atoma, a ženski s 18 C-atoma (estrogeni) i 21 C-atomom (progesteron). Androgeni se sintetiziraju u Leydigovim stanicama iz kolesterola, progesteron u žutom tijelu (corpus luteum), a estrogeni u jajnicima i žutom tijelu, manje u testisima i nadbubrežnoj žlijezdi. Tijekom biosinteze pregnenolon je važan prekursor koji je potreban za stvaranje svih steroidnih hormona. Reakcije kataliziraju enzimi kao što su: P450scc, StAR, 5α-reduktaza. Najaktivniji estrogen je 17β-estradiol, a testosteron 5α-dihidrotestosteron (5α-DHT). Progesteron, testosteron i estradiol imaju višestruke uloge u spolnim ciklusima, a njihova funkcija u organizmu u ovisnosti je o fiziološkoj sintezi samih hormona.
Dosadašnja istraživanja pokazala su veću ljubomoru žena na
emocionalnu, u odnosu na seksualnu nevjeru partnera. Razlike u
ljubomori na dvije vrste nevjere mogle bi ovisiti o fazi
menstrualnog ...ciklusa. Polazeći od evolucijskih postavki, valja
očekivati veći stupanj ljubomore na emocionalnu nevjeru
partnera u preovulatornoj fazi, kada je začeće moguće, te veći
stupanj ljubomore na seksualnu nevjeru u menstrualnoj fazi
ciklusa. Polazeći od navedenoga, cilj ovog istraživanja bio je
ispitati postoje li razlike u elektrodermalnim reakcijama (EDR) i
procjenama ljubomore u situacijama zamišljanja scenarija
emocionalne i seksualne nevjere partnera tijekom menstrualne i
preovulatorne faze. U istraživanju je sudjelovalo 26 sudionica
regularnoga menstrualnog ciklusa. Thayerova skala za procjenu
aktivacije AD-ACL uzeta je za određivanje opće i visoke
aktivacije. EDR je registriran u kontrolnoj situaciji i u situacijama
zamišljanja dviju nevjera te su sudionice procjenjivale stupanj
ljubomore tijekom trinaestoga i drugoga dana ciklusa. Rezultati
su pokazali više procjene opće aktivacije i veći EDR u
preovulatornoj fazi. Nisu nađene razlike u EDR-u prilikom
zamišljanja scenarija seksualne i emocionalne nevjere. Procjene
emocionalne ljubomore bile su više u preovulatornoj fazi, a
procjene seksualne ljubomore u menstrualnoj fazi.
Posljednjih nekoliko godina porastao je interes za proučavanje spolnog dimorfizma glasa.Muškarci i žene imaju različite vokalne karakteristike, s tim da žene imaju višu frekvenciju osnovnog tona ...glasa i varijabilitet te frekvencije. U dosadašnjim istraživanjima uzroci
spolnog dimorfizma glasa objašnjavaju se na dvjema razinama. Na proksimalnoj razini se spolni dimorfizam dovodi u vezu s utjecajem spolnih hormona na glasnice. Istraživanja potvrđuju najizraženije promjene glasa tijekom puberteta i menopauze, kao i u različitim
fazama menstrualnog ciklusa tijekom reproduktivnog perioda. Budući da rezultati dosadašnjih istraživanja nisu u potpunosti konzistentni, u radu se raspravlja i o različitim metodološkim pristupima.Za razliku od proksimalne, distalna razina uključuje objašnjenja spolnog dimorfizma u terminima teorije evolucije, pri čemu se glas promatra kao indikator reproduktivnevrijednosti i plodnosti žene. Istraživanja potvrđuju navedeno, ukazujući na povezanost privlačnosti glasa i drugih objektivnih mjera privlačnosti. Procjene privlačnosti glasa također se mijenjaju ovisno o fazama menstrualnog ciklusa. Međutim, na osnovi dosadašnjih istraživanja još uvijek nisu jasne relacije akustičkih karakteristika glasa i privlačnosti. U raduse također raspravlja o metodološkim pitanjima, kao što su pitanja ekološke valjanosti dosadašnjih laboratorijskih istraživanja te pitanja naliziranih uzoraka govora.
Postoje indikacije da kombinacija genetskih, okolišnih i čimbenika načina života pridonosi uočenom poremećaju reprodukcijskog zdravlja u muškaraca. Metali su široko rasprostranjeni u čovjekovu ...okolišu te u hrani, vodi, zraku, cigaretnom dimu i alkoholnim pićima. Rezultati eksperimentalnih istraživanja sugeriraju štetne učinke većine ispitivanih metala na mušku reprodukcijsku funkciju. Međutim, odgovarajuća su istraživanja u ljudi oskudna. Ovaj rad sažima rezultate dosadašnjih epidemioloških istraživanja o učincima izloženosti metalima na mušku reprodukcijsku funkciju. Poseban naglasak dan je istraživanjima koja su razmatrala utjecaj istodobne izloženosti različitim metalima uz čimbenike čovjekova načina života i njihovo međudjelovanje na reprodukcijske učinke. Objavljeni rezultati daju dovoljno dokaza o štetnom djelovanju olova i žive na neke reprodukcijske parametre te kadmija na poremećaj prostate i razinu testosterona u serumu, čak u uvjetima umjerene do niske razine izloženosti. Manje je dokaza o štetnom djelovanju na kvalitetu sjemena i razinu spolnih hormona nađeno za mangan. Podaci koji upućuju na moguće štetno djelovanje arsena ili kroma nisu dosljedni, dok o štetnom djelovanju bora na mušku reprodukcijsku funkciju nema jasnih podataka. Utjecaj potencijalno uzročnih varijabli uzet je u obzir samo u nekoliko radova. Stoga buduća istraživanja poremećaja reprodukcijskog zdravlja u muškaraca trebaju razmatrati doprinos istovremene izloženosti različitim metalima koji u kombinaciji s ostalim čimbenicima mogu utjecati na osobnu (pre)osjetljivost.
Kod 20 zdravih i odraslih krava baladi pasmine, čija se tjelesna masa kretala od 250 do 350 kg, a dob od 4 do 7 godina, istražen je učinak antiparazitika ivermektina (IVM) na spolne hormone. Krave su ...bile podijeljene u dvije skupine (10 u svakoj skupini). Prvoj, kontrolnoj skupini bila je prvog dana nakon teljenja ubrizgana fiziološka otopina soli natrijeva klorida, a drugoj preporučena terapijska doza ivermektina (0,2 mg/kg, s/c). Uzorci krvi bili su prikupljeni 1., 15., 30. i 90. dana nakon primjene ivermektina. Rezultati su pokazali da je njegova primjena dan nakon teljenja dovela do odgode estrusa u trajanju do 3 mjeseca (izostali znakovi estrusa i strukture pri rektalnoj palpaciji jajnika). U razdoblju od 3 mjeseca došlo je do signifikantnog (P<0,05) sniženja razine folikulostimulirajućeg hormona (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH) i estradiola u serumu. U istom razdoblju ivermektin je uzrokovao signifikantan (P<0,05) porast serumskog progesterona, prolaktina i kortizola, te slabo uočljive promjene razine serumskog testosterona i globulina koji veže spolne hormone. Razina kalcija u serumu značajno je porasla 1. dana, dok je razina fosfora u serumu signifikantno pala 15. i 30. dana od primjene ivermektina. Zaključeno je da ivermektin odgađa estrus kod krava u trajanju od 3 mjeseca putem narušavanja ravnoteže spolnih hormona odnosno poremećaja homeostaze kalcija i fosfora. Zbog toga se ne preporučuje njegovo davanje netom nakon teljenja. Nadalje, povišena razina kalcija nakon njegove prekomjerne primjene ne bi se smjela suzbijati davanjem kalcija, već upotrebom drugih antialergijskih pripravaka.
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati neuroticizam u funkciji različitih faza menstrualnog ciklusa.
U ispitivanju longitudinalnog tipa sudjelovale su zdrave ispitanice s regularnim ...menstrualnim ciklusima. Za određivanje neuroticizma korištena je skala neuroticizma Eysenckovog upitnika ličnosti. Ispitanice su popunjavanje skalu u različitim fazama menstrualnog ciklusa (menstrualna, folikularna, ovulatorna, lutealna i predmenstrualna faza). Izraženiji neuroticizam u menstrualnoj i predmenstrualnoj fazi, u skladu je s očekivanjima, imajući u vidu sniženu razinu spolnih hormona u organizmu, te prisustvo somatskih
simptoma i negativnih raspoloženja u navedenim fazama ciklusa. U ostatku ciklusa, tj. u folikularnoj, ovulatornoj i lutealnoj fazi evidentno je smanjenje neuroticizma.
PDF
