U ovome broju Adriasa: Lisabonski ugovor Europske unije (2007.) : Konsolidirani tekst Ugovora o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.); Konsolidirani tekst Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Rim, ...1957.) : protokoli, prilozi i izjave / glavni redaktor hrvatskoga prijevoda Davorin Rudolf
Komisija EU prihvatila je ekonomski pristup ocjene vertikalnih sporazuma.
Ta nova pravila donijela su neke radikalne promjene. Sad će ključni čimbenik za
određivanje može li sporazum biti izuzet od ...ograničenja članka 81. Ugovora o osnivanju
Europske zajednice1 /UEZ/ biti razina tržišnog udjela ugovornih strana /prag udjela na
tržištu/.
Uredba komisije EZ br.2790/99.2 o primjeni izuzeća članka 81.(3) na vrste vertikalnih
ugovora i dogovorne prakse (u daljnjem tekstu: Uredba 2790/99.) postavlja pravila o tome
kada i kako distribucijski sporazumi mogu biti oslobođeni primjene članka 81. Distribucijski
sporazumi smatraju se protukonkurentskima zato što ne dopuštaju strankama da uđu u
specifičan teritorij distribucije ili raspon proizvoda. S druge strane oni potiču distribuciju i
pomažu proizvođaču ulazak na nova tržišta. Ti su sporazumi vrlo važni za funkcioniranje
gospodarstva. Uredba o skupnom izuzeću prihvaćena je za isključive distribucijske sporazume,
selektivne distribucijske sporazume, isključive sporazume o kupnji i franchisingu.3
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: ZZTN) u Hrvatskoj te pripadajuće
uredbe4 temelje se na standardima prava konkurencije EZ i odredbama članka 81.
UEZ.
Ovaj zakon pokazuje da je važnost prava konkurencije prepoznata u hrvatskom pravu.
Zakon postavlja osnove balansiranja nedostataka i prednosti za određene tipove sporazuma
(uključujući distribucijske sporazume) koji se, iako do određene mjere ograničavaju
konkurenciju, smatraju korisnima i učinkovitima u poslovnom smislu.
Slijedom navedenog može se zaključiti da je i u hrvatskom pravu tržišnog natjecanja
prihvaćen pristup kao i u pravu tržišnog natjecanja EZ. Isto tako došlo je do revizije
hrvatskog Zakona o trgovini5 koji je integrirao distribucijske sporazume u hrvatski pravni
sustav.
Zbog svih tih pozitivnih promjena i imajući na umu da je Hrvatska potpisivanjem
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu usklađivanja i u tržišnom natjecanju,
posebna pozornost mora se obratiti na sve zakonske promjene u EU.
Posebnom pozornošću mora se ukazati na prikaz kako će novi propis zajedno s ekonomskom
analizom biti prihvaćen u pravu i praksi Europske unije te u Hrvatskoj , zato što
će nakon uvođenja novih pravila mnoge ljude u poslovnoj praksi zbuniti složenost tih
radikalnih promjena.
Let prema europskom nebu Savić, Iva; Kapetanović, Ana
Poredbeno pomorsko pravo,
12/2011, Letnik:
50, Številka:
165
Paper
Odprti dostop
Poslije završetka procesa liberalizacija zračnog transporta, Europska unija otkrila je da bi njezin sektor zračnog prometa, njezini prijevoznici i europsko gospodarstvo mogli imati velike koristi ako ...bi EU proširila zajednička pravila (acquis) zračnog prometa izvan svojih granica. _U prvom desetljeću 21. stoljeća EU je prošla sustavnu reviziju bilateralnih ugovora iz područja zračnog prometa, koje su njezine države članice zaključivale s trećim državama. Međutim, Unija je također napravila i jedan zanimljiv zaokret u zračnoj politici prema susjednim državama. Ideja zajedničkog "europskog neba" koje bi uključivalo mnogo više od same EU, ugrađena je u Sporazum o europskom zajedničkom zračnom prostoru iz 2006. godine. Europska unija (i njezinih 27 država članica), s jedne strane, te jedanaest europskih država nečlanica, s druge strane, potpisale su sporazum kojim su se obvezale na stvaranje zajedničkog zračnog prostora koji bi počivao na uzajamnom pravu na pristup zračnom tržištu svake ugovorne strane te na poštivanju jednakih pravila u područjima zrakoplovne sigurnosti i zaštite, upravljanja zračnim prometom, socijalne harmonizacije i zaštite okoliša. Danas, pet godina nakon potpisivanja, Sporazum o europskom zajedničkom zračnom prostoru još uvijek nije na snazi, a države nečlanice (pridružene stranke sporazuma) unatoč tome revno usklađuju svoje propise s propisima Europske unije i poduzimaju sve kako bi postale dijelom europskog zajedničkog zračnog prostora.
U radu se razmatraju horizontalni sporazumi o suradnji prijevoznih poduzetnika u segmentu pomorskog prijevoza. Najznačajniji horizontalni sporazumi prijevoznih poduzetnika u linijskoj plovidbi ...zasigurno su linijske konferencije. Linijske konferencije u mnogim su pravnim poredcima uživale određene oblike izuzeća od primjene prava tržišnog natjecanja, među njima je i Europska zajednica. Vijeće ministara je u rujnu 2006. godine usvojilo prijedlog Europske komisije za ukidanje izuzeća od primjene pravila tržišnog natjecanja na linijske konferencije koje djeluju na prometnim pravcima s EU. Ukidanje izuzeća stupit će na snagu u listopadu 2008. godine. To označava početak primjene novog, kompetitivnog pravnog režima u segmentu linijskog prijevoza. Kako bi se prijevoznim poduzetnicima olakšao prelazak na potpuno kompetitivni sustav, Komisija je u rujnu 2007. godine izradila Nacrt smjernica o prim jeni članka 81. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na usluge prijevoza morem u kojima je najveću pozornost posvetila upravo horizontalnim sporazumima o suradnji prijevoznih poduzetnika u segmentu pomorskog prijevoza, sporazumima o razmjeni podataka među konkurentima u linijskoj plovidbi i pool-ovima u slobodnoj plovidbi. U svezi s horizontalnim sporazumima poduzetnika u linijskoj plovidbi, u Nacrtu smjernica navodi se kako razmjena podataka o količini, kapacitetu i cijeni između linijskih prijevoznika može proizvesti pozitivne gospodarske učinke u smislu povećanja učinkovitost pružanja usluga linijskog prijevoza, dok je razmjena podataka koji se smatraju trgovinski osjetljivima protivna pravu tržišnog natjecanja. U Nacrtu smjernica sadržani su i drugi naputci prijevoznim poduzetnicima u linijskoj plovidbi o tome u kojim će slučajevima razmjena podataka biti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja EZ-a. Kad je riječ o pool-ovima, u Nacrtu se navodi kako, zbog njihovih različitih obilježja, svaki se pool mora analizirati zasebno kako bi se utvrdilo krše li se njime pravila o tržišnom natjecanju EZ-a te se daju podrobne upute o načinu provođenja te analize. U radu se razmatraju rješenja usvojena Nacrtom smjernica te prijedlozi i komentari zainteresiranih stranaka na koje se kritički osvrće.
Nova Uredba 1400/2002 Komisije Europske unije o konkurentnosti u sektoru motornih vozila je prvenstveno namijenjena povećanju tržišnog natjecanja i slabljenju veza između dilera i proizvođača vozila. ...Prijašnja regulativa je, radi stimulacije velikih investicija, dozvolila proizvođačima da kombiniraju selektivan i ekskluzivan sistem distribucije, što je dilerima onemogućavalo prodaju vozila većeg broja proizvođača (multi-branding) ili korištenje preprodavatelja (npr. supermarketa) koje proizvođači nisu odobrili. Sve je to dovelo do ograničavanja tržišnog natjecanja kako među dilerima tako i među proizvođačima, te također između distribucijskih kanala. Ista stvar se događala i na post-prodajnom tržištu. S novom Uredbom proizvođači će biti praktički prisiljeni birati između pravila ekskluzivnosti i pravila selektivnosti. Morat će usvajati nove strategije kako bi se suočili sa smanjenjem cijena automobila, smanjenjem post-prodajnog tržišta i nižim cijenama rezervnih dijelova i servisa. Uredba je u Hrvatskoj stupila na snagu 5. kolovoza 2004. (NN br. 105/04) i počela se primjenjivati na sve sporazume sklopljene od tog datuma. Od 01. siječnja 2006. Uredba se primjenjuje i na sporazume koji su bili sklopljeni prije 05. kolovoza 2004. Zabrana ugovaranja lokacijske klauzule počela se primjenjivati od 01. svibnja 2006.
Autor u ovome radu stavlja fokus na problematiku tipologije mirovnih sporazuma te istražuje nedostatke dosadašnjih pristupa u njihovoj klasifikaciji. Dosadašnje tipologije mirovnih sporazuma ...suočavale su se s određenim problemima u klasifikaciji različitih vrsta mirovnih sporazuma, što je dovelo do nedovoljno preciznih analiza i tumačenja. U cilju rješavanja tih izazova, autor predstavlja unaprijeđeni okvir tipologije mirovnih sporazuma kroz prizmu primjera Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ovaj rad ne samo da upotpunjuje pogled na proučavanje mirovnih sporazuma, već također uvodi temelj matrice istraživanja koju čine četiri ključna indikatora: tip rata, dizajn mirovnog sporazuma, ishod mirovnog sporazuma i način završetka sukoba. Kroz povezivanje spomenutih indikatora s novim kategorijama sporazuma – procesnim, suštinskim, provedbenim, pomirbenim i područnim (regionalnim) – autor predstavlja unaprijeđeni okvir tipologije. Kroz navedenu analitičku matricu, pokazuje se kako se svaki od indikatora povezuje s određenom kategorijom mirovnog sporazuma. Na primjeru Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, autor demonstrira primjenu ovog unaprijeđenog okvira te njegovu sposobnost da precizno kategorizira i tumači različite aspekte mirovnih sporazuma.
