Uvod
U radu se polazi od činjenice da postoji veliki broj različitih sportova i sadržaja sportske rekreacije kojima se ljudi bave. Njihova brojnost nameće problem racionalne klasifikacije, što je ...predmet istraživanja kako u svijetu tako i u nas. Primjerice, COMPASS je europski projekt sa svrhom da se klasificira, standardizira i prati sudjelovanje ljudi u redovitim oblicima vježbanja. Hrvatska (još) nije formalni član COMPASS-a, ali se poduzimaju neke akcije u tom smjeru.
Ovaj rad ima dva cilja. Prvi cilj je napraviti listu (popis) sportova i sadržaja sportske rekreacije kojima se bave građani Republike Hrvatske. Drugi je cilj odrediti latentnu strukturu karakteristika tih sportova i sadržaja sportske rekreacije i tako ih klasificirati, odnosno, svrstati u manji broj skupina. Pored toga, ovakvo istraživanje može doprinijeti usklađivanju hrvatskih standarda s onima deklariranima u Europi.
Metode
Putem anketnog upitnika otvorenog tipa, prikupljeni su podaci od 1.126 odraslih osoba, građana Republike Hrvatske. Na osnovi odgovora ispitanika registrirana su 93 različita sporta i/ili sadržaja sportske rekreacije kojima su se ispitanici nekada bavili ili se sada bave. U ovome radu, upravo ta 93 sporta i/ili sadržaja sportske rekreacije čine uzorak entiteta. Tako definiran uzorak entiteta ne pokriva sve moguće sportove i sadržaje sportske rekreacije kojima bi se ljudi mogli baviti niti ima ambiciju biti potpun i iscrpan, već je odraz onoga čime se ljudi u Hrvatskoj bave.
Definiranje varijabli (kriterija) za utvrđivanje latentne strukture temelji se na postojećim teorijama u kineziologiji te na metodičkom pristupu u planiranju, programiranju, provedbi i kontroli tih sadržaja u području sportske rekreacije. Primijenjeno je 10 varijabli kojima su obuhvaćene osobine sportsko-rekreacijskih sadržaja kao: kolektivno, borilački, individualno, na otvorenom prostoru, u zatvorenom prostoru, u prirodi, atraktivno/ekstremno, transformacijski, rekreacijski, društveno-zabavno, medicinski (zdravstveno).
Svaki od 93 entiteta je, temeljem procjene eksperata, svrstan u jednu od varijabli.
Za obradu podataka upotrijebljen je statistički paket SPSS za Windows. Primijenjena je faktorska analiza pod komponentnim modelom, a broj značajnih faktora određen je prema Guttman-Keiserovu kriteriju.
Rezultati, rasprava i zaključak
Faktorskom analizom dobiveno je devet faktora koje objašnjavaju 95,5% ukupnog varijabiliteta. Komunaliteti potvrđuju dobru zastupljenost svih varijabli. Svaki od dobivenih faktora zastupljen je ravnomjerno (parcijalno nose podjednaku količinu zajedničkog varijabiliteta u ispitivanom prostoru), što upućuje na visoku kompleksnost strukture. Prvi faktor razlikuje kolektivne od svih ostalih u ovome radu opisanih sportova i sadržaja sportske rekreacije. Drugi faktor je bipolaran. Definiraju ga varijable individualnih sportova i sadržaja sportske rekreacije koji se provode kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru. Treći faktor definiraju tri varijable koje pripadaju području sporta, a u osnovi se provode individualno. Unatoč tome može se reći da pokriva prostor borilačkih sportova. Četvrti faktor naglašava razliku između redovitih rekreacijskih programa koji se primjenjuju u svrhu transformacije antropoloških obilježja i njima bliskih sportova i sadržaja sportske rekreacije. Peti faktor definiraju dvije varijable kojima je zajednička karakteristika potencijala moć u transformaciji antropoloških obilježja, iako se razlikuju prema mjestu provođenja, stupnju organiziranosti i razini upravljanja. Šesti, sedmi, osmi i deveti faktor su “singl” faktori. Njih dominantno definira jedna varijabla, dok su doprinosi ostalih varijabli vrlo mali ili zanemarivi. Šesti faktor je definiran kao medicinski kontrolirani sadržaji sportske rekreacije, sedmi kao rekreacijski sadržaji koji se provode u prirodi, osmi kao atraktivne/ ekstremne sportske aktivnosti, a deveti kao rekreacijski i društveno-zabavni sadržaji. S obzirom na to da je veći broj faktora, u pravilu, bio definiran samo jednom kriterijskom varijablom nije dobivena očekivana latentna struktura varijabla koje opisuju sportske i druge sadržaje sportske rekreacije.
U Hrvatskoj trenutačno postoji nedostatak informacija koje bi omogućile razumijevanje i uvid u postojanje određenih razlika u uključenosti dječaka i djevojčica predškolske dobi u pojedine ...organizirane sportske/tjelesne aktivnosti, zatim u borilačke i neborilačke te u individualne i timske sportske aktivnosti. Istraživanjem se željelo utvrditi u koje su sve organizirane sportske/tjelesne aktivnosti uključeni dječaci i djevojčice u dobi do 7 godina. Uzorak ispitanika činila su djeca u dobi do 7 godina (N=1291; 675 M i 616 Ž) koja su bila uključena u rad sportske udruge ili sportskog kluba koji je djelovao u Virovitici i Osijeku.
Rezultati pokazuju da su u dobi do 7 godina dječaci od djevojčica statistički značajno više uključeni u nogomet (96.9 % odnosno 3.1 %), atletiku (62.9 % odnosno 37.1 %) i judo (74.3 % odnosno 25.7 %) dok su djevojčice od dječaka statistički značajno više uključene u gimnastiku (62.5 % odnosno 37.5 %) i ples (75 % odnosno 25 %). U dobi do 7 godina djevojčice od dječaka statistički su značajno više uključene u individualne organizirane sportske/tjelesne aktivnosti (58.6 % odnosno 41.4 %) dok su u timske sportske/tjelesne aktivnosti statistički značajno više uključeni dječaci od djevojčica (66.7 % odnosno 33.3 %). Djeca u dobi do 7 godina pokazuju značajno veću sklonost, tj. značajno više sudjeluju u neborilačkim i individualnim sportskim/tjelesnim aktivnostima. Osim toga, u dobi do 7 godina dječaci statistički značajno više sudjeluju u neborilačkim sportskim aktivnostima, dok djevojčice statistički značajno više sudjeluju u neborilačkim i individualnim sportskim aktivnostima.
Dječaci i djevojčice u dobi do 7 godina podjednako participiraju u organiziranim sportskim/tjelesnim aktivnostima, a značajne razlike između dječaka i djevojčica pojavljuju se u odabiru i afinitetima prema pojedinim sportskim aktivnostima. Postoji veza između odabira sporta i spola djeteta predškolske dobi, ali razlozi tih spolnih razlika nisu do kraja jasne.
