U radu će se prikazati neke od najvažnijih promjena u području stanovanja iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja. Tranzicija iz 1990-ih prema demokratskom sustavu i tržišno orijentiranoj ...ekonomiji ojačala je privatizaciju vlasništva, posebno vlasništva nad stanom. Promjene su vidljive u kvaliteti stanovanja i stambenoj politici, ali i socioekonomskim i sociodemografskim okolnostima koje su s njima uzročno-posljedično povezane. Stanovanje se od nekadašnjega stambenog zbrinjavanja od države prebacuje na brigu građana samih te vlasništvo nad stanom postaje privilegija. Kroz procese otkupa i povrata nacionaliziranih stanova iz socijalizma dolazi do procesa privatizacije stanovanja te Hrvatska postaje jedna od postsocijalističkih zemalja koja ima među višim udjelima privatnog vlasništva. Iz takve će situacije proizaći mnogobrojne posljedice vidljive u svim aspektima života, posebno demografskim i gospodarskim, a utjecat će i na stambeni standard. U kontekstu jake privatizacije i financijalizacije stanovanja te reducirane uloge države, mnogi aspekti sprječavaju rješavanje stambenih prava i problema. Na njih se nadovezuju gospodarski problemi nastali forsiranjem tržišta i rastom privatnoga građevinskog sektora te eskaliranjem globalne financijske krize koja se prelila i na hrvatsko tržište. S druge strane, nepovoljni demografski trendovi vidljivi su u smanjenju prosječne veličine obitelji i porastu broja obitelji (kućanstava) bez djece što dovodi do drugačije stambene potražnje.
U radu se analiziraju neki od elemenata rada i stanovanja znanstvene populacije u Hrvatskoj dobiveni internetskom anketom koja je provedena 2017. godine. Anketa je upućena na adrese elektroničke ...pošte 7 269 znanstvenika, a odgovorilo ih je 1 966. Radne i stambene uvjete smješta se u suvremeni informatizacijski i postsocijalistički kontekst društva te ističe neke osnovne procese i fenomene koji na njih utječu, kao što su privatizacija stanovanja i fleksibilizacija rada. Nesigurnost radnih uvjeta koji iz njih proizlaze vidljiva je naročito kod mlađih znanstvenika. Testirane su razlike u zadovoljstvu znanstvenika radnim i stambenim uvjetima prema spolu, radnom statusu, tipu ustanove, mjestu rada i području bavljenja. Zadovoljniji su radnim uvjetima oni zaposleni izvan Zagreba od onih zaposlenih u Zagrebu te su muškarci zadovoljniji od žena. Stalno zaposleni ispitanici zadovoljniji su od ispitanika zaposlenih na određeno vrijeme. U boljem su stambenom položaju znanstvenici zaposleni na neodređeno, koji su i više sudjelovali u subvencioniranoj kupnji vlastitog stana. Za razliku od njih, zaposlene na određeno često prate nesigurni radni uvjeti, a uzrok tomu može se naći i u novoj znanstvenoj politici sve više okrenutoj tržištu. Zaključno, prema osnovnim stambenim kriterijima znanstvenu populaciju temeljno obilježava nastavak i jačanje modela privatizacije stanovanja započetog u tranzicijskom razdoblju u kojem je posjedovanje vlastitog stana poželjan stambeni status. U radnom smislu mora se istaknuti podijeljena situacija te kako postoji određeno zadovoljstvo radom, ali i iscrpljenost i nesigurnost koju u većoj mjeri osjećaju žene i mlađi znanstvenici.
Tema teksta je uloga izložbi posvećenih stanovanju u Zadru 1950-ih godina u kontekstu poslijeratne obnove i afirmacije moderne urbane kulture. Elaboriraju se specifičnosti ovih izložbi, s težištem na ...analizi propagandnih i edukativnih aspekata na primjeru izložbe Stambena zajednica organizirane 1960. u Zadru okviru manifestacije Porodica i domaćinstvo. Argumentira se polazište o kompleksnosti značenja izložbe kao medija u procesu modernizacije društva i značenje kvalitete stanovanja. Cilj je analizirati značenjski okvir koji određuje stambeni prostor i kvalitetu stanovanja kao jednu od središnjih tema ideologije, svakodnevnog iskustva i kolektivne memorije u navedenom razdoblju, te locirati temeljne razlike i promjene njihovog značenja danas.
Zadovoljstvo stanovanjem jedan je od pokazatelja kvalitete života koji utječe na sve aspekte životnih dimenzija, od fizičkih, ekonomskih, socijalnih do psiholoških. Zbog svoje kompleksnosti, ...stanovanje se smatra interdisciplinarnim područjem istraživanja, pa različite struke koriste različite pristupe, koncepte, modele i mjere. Da bi neko istraživanje o stanovanju moglo biti sveobuhvatno, nužno je dati teorijski okvir u njegovom proučavanju. U velikom broju znanstvenih radova, istraživanja i projekata, teorije stanovanja često su nepotpuno objašnjene. Na temelju proučene recentne literature ovaj rad donosi pregled i sintezu najčešće korištenih teorija o zadovoljstvu stanovanja na jednom mjestu. To su teorija stambenog zadovoljstva na kojoj počiva model zadovoljstva stanovanjem, a polazi od subjektivnih percepcija; teorija stambene prilagodbe kao najcitiranija teorija u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem; teorija stambene pokretljivosti koja poseban naglasak stavlja na stambeno okruženje kao važnog prediktora zadovoljstva stanovanjem; teorija formiranja impresija koja se upotrebljava pri ispitivanjima dojmova o fizičkim aspektima stambenog okoliša i fizičkoj strukturi zgrade/kuće; bihevioralna teorija kao najčešće korištena teorija u geografskom ispitivanju zadovoljstva stanovanjem; teorija hedonističkog ergometra kao najpoznatija teorija afektivnih iskustava; teorija aspiracijske spirale koja predviđa adaptacijske efekte; teorija troškova stanovanja koja zadovoljstvo stanovanjem povezuje s troškovima; funkcionalistička teorija koja je usmjerena ka društvenoj harmoniji; marksistička teorija prema kojoj svako biće ima pravo na adekvatno stanovanje neovisno o ekonomskom statusu i pozitivistička teorija stanovanja koja prednost daje objektivnom pristupu. Cilj pregleda navedenih teorija je njihovo sveobuhvatnije korištenje u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem od mikro do makro razine. U radu je objašnjen koncept zadovoljstva stanovanjem i kritički osvrt za navedene teorije te su objašnjene njihove prednosti i nedostaci u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem.
Več kot 90 % starostnikov bi se rado postaralo tam, kjer živijo. To idejo podpirajo tudi strateški načrti Evropskega semestra za dolgotrajno oskrbo (ang. European semesters on long-term care) za ...države članice, vendar ne vključujejo dovolj inovacij, da bi resnično izboljšali življenjske razmere starejših z ustrezno opremljenim okoljem in vzdržnim financiranjem. Prostorsko razpršenost bivališč in gostoto poselitve v funkcionalnem območju bi morala pri načrtovanju grajenega okolja in drugih objektov za starejše posebej upoštevati vodstva ustanov, ki starejšim zagotavljajo namestitev, zdravstveno oskrbo in druge storitve, saj so cene logistike (prevoz materiala, delovna sila, prevoz starostnikov v dnevne programe …) precej odvisne od teh dveh dejavnikov. Na podlagi podatkov doma za ostarele v eni od madžarskih občin smo ocenili in optimizirali načrtovanje poti ter razporejanje za potrebe oskrbe starostnikov na domu glede na različne možne prostorske razpršitve in z različno gostoto strank. Poti negovalnega osebja, ki oskrbuje starostnike, smo simulirali po modelu multiple travelling salesman problem, rešitve pa navajajo potrebno delovno silo in časovne zahteve za opravljanje storitev. Orodje, ki nam je omogočilo proučiti izide različnih možnosti, bi lahko tudi stroki pomagalo pri predvidevanju in načrtovanju prihodnjih sprememb pri stroških dolgotrajne oskrbe zaradi vse večjega števila starejših, ki bodo pri ohranjanju samostojnosti potrebovali pomoč, spreminjata pa se tudi gostota in razpršenost gospodinjstev.
Nezakonita gradnja ima več oblik, vključno z ilegalnimi naselji (ang. squatter settlements) in nezakonitimi prizidki stavb. Med različnimi oblikami nezakonite gradnje so v zadnjem času precejšnjo ...pozornost širše javnosti v Hongkongu pritegnila nezakonita mikrostanovanja, ki nastanejo z nezakonito razdelitvijo stanovanj. Zaradi svoje nezakonite narave tovrstna stanovanja resno ogrožajo varnost prebivalcev, saj zmanjšujejo konstrukcijsko stabilnost in požarno varnost stavb, poleg tega pa lahko tudi negativno vplivajo na naravno svetlobo in prezračevanje. Požari v stavbah z nezakonitimi mikrostanovanji, posledice katerih so v zadnjih letih tudi smrtne žrtve, so skrb vzbujajoč rezultat zanemarjanja te mestne problematike. Kljub vsemu so nezakonita mikrostanovanja redko pritegnila pozornost raziskovalcev oziroma akademske skupnosti po svetu. Zaradi resnosti problematike nezakonitih mikrostanovanj v Hongkongu avtorja v članku proučujeta izvedljive politične možnosti za ostrejše ukrepe na tem področju, pri čemer analizirata politike ali rešitve, ki se uporabljajo drugod po svetu. Da bi določila politične možnosti za boj proti nezakonitim mikrostanovanjem v Hongkongu in jih razvrstila po pomembnosti, sta s skupino deležnikov opravila raziskavo z uporabo metode delfi za oblikovanje politik (ang. policy Delphi study) v treh krogih. Anketiranci so predlagali različne ukrepe, od pogostejših inšpekcijskih pregledov stavb in višjih kazni za lastnike, ki ne upoštevajo predpisov, do izdaje dovoljenj za dajanje nezakonitih mikrostanovanj v zasebni najem. Za najbolj izvedljivo možnost med vsemi navedenimi se je izkazalo strožje izvajanje ukrepov. Članek se konča z razpravo o rezultatih raziskave inpriporočili za oblikovanje ustrezne politike na tem področju.
V članku raziskujemo, kaj vpliva na podaljšano sobivanje mladih v skupnem gospodinjstvu s starši. Zanima nas, ali mladi menijo, da bi jim država z regulativnimi ukrepi morala pri osamosvojitvi ...pomagati. Izhajamo iz hipoteze, da bivanje mladih in starih v razširjeni družini ni pokazatelj dobrega medgeneracijskega sožitja in solidarnosti, ampak prej izraža širše družbene in kulturne procese, ki uravnavajo življenje vse družbe in posameznikov. Raziskava je potekala v treh različnih kulturnih okoljih – v Sloveniji, Srbiji in na Japonskem. Pokazala je, da si mladi, ki bivajo v skupnem gospodinjstvu s starši, čeprav se z njimi relativno dobro razumejo, želijo »na svoje«. Pri tem pričakujejo večjo pomoč države, ki bi z regulativnimi ukrepi in pravično porazdeljeno socialno pomočjo med »mlado« in »staro« generacijo vodila socialno bolj pravično in mladim družinam prijaznejšo stanovanjsko politiko. S tem bi se zmanjšal pritisk na družino in možnosti za napetosti v njej ter tudi za napetosti med državo in družino. Največjo stopnjo strinjanja izražajo Japonci, najnižjo pa Srbi. Med finančnimi viri za nakup stanovanja slovenski udeleženci izražajo največjo stopnjo strinjanja glede financiranja s kreditom, medtem ko srbski in japonski udeleženci računajo tudi na svoja finančna sredstva, kar pojasnjujemo kot značilen družbeni pojav medgeneracijskega prenosa lastninske pravice oziroma visoko izkazano pričakovanje za finančno pomoč s strani sorodnikov. Ugotavljamo tudi, da bistvena medkulturna razlika glede na mesečno porabo sredstev za reševanje stanovanjskega problema lahko kaže različna pričakovanja in možnosti vstopa udeležencev v lastniški nepremičninski fond oziroma samostojno gospodinjstvo.
Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj Svirčić Gotovac, Anđelina; Petrović, Nikola; Krištofić, Branimir
Revija za sociologiju,
2019, Letnik:
49, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
The paper analysed some of the aspects of work and housing among the scientific population in Croatia using data from a 2017 on-line survey. The survey was e-mailed to 7 269 scientists, of which ...1,966 responded. The working and housing conditions were set in the contemporary context of information-based and post-socialist society while highlighting some fundamental processes and phenomena affecting them, such as the privatisation of housing and the flexibilisation of work. The consequent uncertainty of working conditions was evident, especially among younger scientists. Differences in scientists’ satisfaction with the working and housing conditions were tested by gender, employment status, institution type, work location and research area. Those employed outside of Zagreb were more content with the working conditions than those employed in Zagreb, as were men compared to women. The permanently employed were more content than fixed-term employees, had a better housing status and were more involved in the subsidised purchase of their own apartments. In contrast, fixed-term employees experienced precarious working conditions more often, possibly due to the new, increasingly market-oriented scientific policy. In conclusion, the scientific population in Croatia – according to objective housing criteria – is fundamentally characterised by the continuation and strengthening of the model of housing privatisation initiated during the transitional period, where owning an apartment is a desirable housing status. The situation regarding work is divided. Certain work satisfaction is present, but also exhaustion and uncertainty, which are felt mostly by women and the younger scientists.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Ena od stolpnic v stanovanjski soseski Bonifacija in Mercatorjeva prodajalna.- All metadata published by Europeana are available ...free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
