Izhodišče: Pri osebah s kronično razširjeno bolečino je pogosto prisotna depresivna simptomatika, ki lahko še dodatno poslabša kakovost njihovega življenja. Namen raziskave je bil preučiti strah pred ...gibanjem, pripravljenost na doživljanje bolečine in vključenost v dejavnosti glede na prisotnost depresivne simptomatike.Metode: V raziskavo je bilo vključenih 215 oseb, ki so bile med oktobrom 2016 in aprilom 2018 pregledane v ambulanti za rehabilitacijo oseb s kronično nerakavo bolečino na URI – Soča. V okviru pregleda so reševale Beckov vprašalnik depresivnosti (BDI-II), Lestvico strahu pred gibanjem Tampa (TSK) in Vprašalnik sprejemanja kronične bolečine (CPAQ).Rezultati: Multivariatna analiza variance je pokazala, da se osebe s kronično bolečino in depresivno simptomatiko razlikujejo od tistih brez depresije v strahu pred gibanjem, v pripravljenosti na doživljanje bolečine in vključenosti v dejavnosti. Pri depresivnih osebah je bil strah pred gibanjem večji, pripravljenost na doživljanje bolečine in vključenost v dejavnosti pa manjša kot pri osebah brez depresije. Zaključek: Zaradi pogostosti depresivne simptomatike pri osebah s kronično bolečino ter njenim vplivom na več področij delovanja je ustrezna obravnava razpoloženjskih težav ključnega pomena.
Svrha istraživanja: Dentalni strah negativno utječe na ishod terapije. Svrha ovog istraživanja bila je različitim ljestvicama procijeniti dentalnu anksioznost djece te odrediti korelaciju između ...ljestvice anksioznosti i ljestvice agresivnog ponašanja s obzirom na to jesu li djeca pretrpjela dentalnu traumu ili nisu. Materijali i metode: Ciljana populacija bila su 254 djeteta s pretrpljenom dentalnom traumom (59,1 % dječaci) i 251 dijete bez dentalne traume (46,6 % dječaci) u dobi između 7 i 14 godina te njihovi roditelji. Svi su pregledani tijekom 2015. i 2016. godine. Psihometrička mjerenja korištena u ovom istraživanju uključivala su nekoliko upitnika. Rezultati su obrađeni X2 testom, Studentovim ttestom, jednosmjernom ANOVA-om te Pearsonovim koeficijentom korelacije. Za provjeru pouzdanosti
i valjanosti mjerenja odabran je Cronbachov alfa test. Predodređena razina značajnosti bila je postavljena na 0,05. Rezultati: Svi korišteni testovi pokazali su zadovoljavajuću pouzdanost i valjanost ljestvice. Srednja vrijednost anksioznosti bila je značajno veća u slučaju djece s pretrpljenom dentalnom traumom. Ta su djeca imala i veću srednju vrijednost na ljestvici agresivnog ponašanja (OAS). Djevojčice su u svim upitnicima imale značajno veću srednju vrijednost anksioznosti u odnosu prema dječacima. Srednja vrijednost agresivnog ponašanja bila je u obje skupine značajno veća kod dječaka negoli kod djevojčica (p < 0,001). Vjerojatnost za pojavu agresivnog ponašanja ako su djeca pretrpjela dentalnu traumu smanjuje se za 0,95 kada se prosječna vrijednost na DVSS-SV ljestvici poveća za jedinicu, a veća je za 1,04 kada se srednja vrijednost anksioznosti poveća za jedinicu. Zaključak: Srednja vrijednost anksioznosti bila je značajno veća kod djece koja su pretrpjela dentalnu traumu, kod djevojčica te one djece koja su se više bojala medicinskih intervencija (CMFQ). Veću srednju vrijednost na ljestvici agresivnog ponašanja (OAS) imala su djeca s pretrpljenom dentalnom traumom i dječaci. Pronađena je značajna korelacija između razine dentalne anksioznosti i agresivnog ponašanja djece. Vjerojatnost za pojavu agresivnog ponašanja povećava se kako se povećavaju srednje vrijednosti na svakoj ljestvici procjene anksioznosti, ali ne značajno, osim za S-DAI vrijednosti.
Rad se bavi ulogom skolskih iskustava u tumacenju varijacija u bihevioralnim i dozivljajnim aspektima prilagodbe adolescenata srednjoskolske dobi. Istrazivanje je provedeno na podacima prikupljenim ...na stratificiranom slucajnom uzorku ucenika (N = 978) obaju spolova i svih razreda srednjih skola Dubrovacko-neretvanske zupanije. Ispitane su dobne i spolne razlike u razini i strukturi povezanosti odabranih mjera skolskih iskustava, nacina provodenja slobodnog vremena i pokazatelja adaptacijskih ishoda. Znacajno visi stupanj privrzenosti skoli i predanosti skolskim obavezama utvrden je kod mladih ucenika i djevojaka, dok se izlozenost sredstvima ovisnosti ocekivano pokazala znacajno cescom medu ucenicima starijih razreda. Rezultati multigrupnih analiza strukturnih jednadzbi potvrdili su znacajne izravne povezanosti pokazatelja skolskih iskustava s mjerom opcega zadovoljstva zivotom te posredne veze ovih varijabli s cestinom konzumacije sredstava ovisnosti. Opazene su donekle razlicite vrijednosti strukturnih parametara u spolno definiranim uzorcima, dok dobne razlike u dobivenom sklopu strukturnih veza nisu potvrdene. Kljucne rijeci: privrzenost skoli, predanost skolskim obvezama, strah od ocjenjivanja, slobodno vrijeme, koristenje sredstava ovisnosti, zadovoljstvo zivotom
Rad ima za cilj problematizaciju novonastalih fenomena i karaktera društvene promjene i instituta krize izazvanih pandemijom virusa Corone-Covid 2019. U tom duhu rad apostrofira infodemiju odnosno ...medijsku prodaju straha kao manipulirajuće kategorije koja odstupa od izvornosti medijskih načela informisati i edukovati. Shodno tome medijska proizvodnja i prodaja straha rezultanta je političko-medijsko-korporativnih interesa globalnog karaktera. Medijska prodaja straha svojim mehanizmima konvergira i problematizuje u kontekstu digitalnog ,,pametnog“ doba arsenal manipulativnih obrazaca, stereotipa i predrasuda medijski oblikovanog 21.vijeka.
U kontekstu teme, rad referiše i aspekte tehnološkog nadzora kao oblika ,,borbe“ protiv Covid 19.
Real - time media reporting, accompanied by expert analysis of the spread of the infection on a global and micro level, contributes to the escalation of the social atmosphere of collective anxiety ...and psychosis. In this direction, pandemics of collective psychosis and fear always precede the introduction of totalitarian measures and create preconditions for bio - political and medical rule, strengthening of extraordinary control measures. Viral insinuation, mimicry of reactions, dissemination of viral fear, are integral phenomena of diffuse social - media violence that transforms the reality of panic - fear into phantasmagoric and often simulating collective anxiety. Today’s print, audiovisual and numerical media use consensually and skillfully leverage the marketing of fear. In this respect, the journalist (along with the arms dealer, politician and antidepressant manufacturer) is one of the few professions that trades in fear and panic. The media has become a powerful weapon of traditional fear politics that instrumentalizes the collective fear of the population to extort passive consent to the application of extraordinary measures that restrict fundamental individual civil liberties.
Mudrost je iskonski, usmeni i napredni božanski dar ponuđen svim ljudima. Međutim, u antičkom poimanju povijesti Bliskoga istoka dogodio se diskontinuitet ili prekid fluktuacije i napretka mudrosti. ...Općim potopom sveopća mudrost je reducirana, tj. segmentirana sa širokopojasne usmene na uskopojasnu pismenu pa posljedično s masovne na pojedinačnu predaju. Tako mudrost do potopa nije više ista kao i mudrost poslije potopa. Biblija ne slijedi vijerno tu istočnu, to nije mezopotamsku matricu. Ono što antička istočna literatura pridaje Zijasudri, Utnapištimu, Atrahazisu pa kasnije i grčkome Ksisoterosu, Biblija ne iskazuje svojem prvosavezni kom protagonistu Noi nego novosavezni kom Mojsiju. Prema biblijskom nauku, Mojsije je taj, a ne Noa, koji je izravno primio tajne božanske mudrosti i koje je pohranio pa prema tomu i segregirao u pisanom Zakonu. Karakter pisanog Zakona je pismenost koja se nikako nije mogla ticati svih. Prvotno vezana za Mojsija i Arona prešla je na ostalo svećenstvo, a kasnije na kraljeve te druge izvrsnike u narodu. Time je mudrost, kao božanski dar, postala isključivo karakteristika društvene elite. Kako bi se uravnotežio odnos između božanske mudrosti i ljudske prirode, sveti pisci uvode termin »strah Gospodnji«. Samo onaj koji je u sebi odgojio strah Gospodnji može posjedovati i božansku mudrost. Takvim potezom, biblijski su pisci izuzeli mnoge uglednike iz izvorišta božanske mudrosti, otvaraju i vrata, ponudu i pristup mudrosti svima drugima koje krasi epitet (…) - »poniznost«.
Wisdom is the original, oral, and progressive Divine gift offered to all people. However, in the Antique understanding of the history of the Middle East, there was a discontinuity or interruption of fluctuation and advance of wisdom. Through the Great Flood, the overall wisdom has been reduced, i.e., segmented from the wide spectrum of oral to the narrow spectrum of written and, consequently, from the massive to the individual tradition. Hence, the wisdom until the Flood is not the same as the wisdom after the Flood. The Bible does not follow faithfully that Eastern, or, more precisely, Mesopotamian theme. What the Antique Eastern literature ascribes to Ziasudra, Utnapishtim, Atrahasis, and, later on, to Greek Ksisoteros, the Bible does not ascribe to its protagonist of the first covenant, Noah, but to the protagonist of the new covenant, Moses. According to the Biblical teaching, Moses was the one, and not Noah, who directly received secrets of the Divine wisdom, which he recorded and, therefore, segregated in the written Law. The character of the written Law is literacy and, hence, it cannot concern everybody. Literacy was originally tied to Moses and Aaron, then transmitted to the rest of the priestly caste, and later on to kings and other renowned persons among the people. Thus, wisdom as a Divine gift became a characteristic of only the social elite. In order to balance the relationship between Divine wisdom and human nature, the holy writers introduced the term "fear of God". Only those who cultivated within themselves the fear of God could also possess the Divine wisdom. By making such a move, the Biblical writers excluded many renowned persons from the source of Divine wisdom and allowed all those characterized by the epithet (…) - »humility« - access to the Divine wisdom.
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za ...vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
The main aim of this explorative research paper was is to discover frequency, patterns, and motives of smartphone usage by Generation Z (people born in the late 1990s or the early 2000s)’ during their face-to-face interaction with a view to exploring the need for constant connection and correlated fear of missing out. For this purpose, the authors of the paper conducted in-depth interviews and an observation in Zagreb. As the results indicate, young people use smartphones during their face-toface interactions in order to bridge the fall of dialogue intensity and generate new topics, while usage dynamics varies in correlation with the size of the group and the quality of friendship. Additionally, it is discovered that youth’s constant connection is a habit – especially for the ones in a love relationship. Constant connection is, in general, the result of boredom and desire for fun, which can lead to stress and a fear of missing out. Such a fear manifests itself in situations when young people lose their smartphones, which makes them feel ”cut off from the world“. Also, due to high communication expectations generated by constant connectedness, young people feel the pressure of quick communication, which leads to stress.
Background/Aim. An increased tendency to fall and subsequent occurrence of injuries due to decline in the functional abilities are some of the many problems in older persons. The aim of the study was ...t o determine the differences in functional abilities and the expressiveness of fear of falling be-tween the women aged 65 and over who experienced a fall in the past 12 months (G1) and those that did not (G2). Methods. In this cross-sectional study, 236 women aged 65 and over were included. Fall history was based on self?reporting, the fear of a fall was estimated based on The Falls Efficacy Scale International ? FESI, while the functional ability was measured by The Lawton Instrumental Activities of Daily Living ? IADL. Results. Just under half of the women in the sample reported that one or more falls occurred in the last 12 months. Through the connectivity analysis, in both groups (G1 and G2), coefficients of correlation achieved statistical significance between the functional ability and fear of falling. A strong and negative correlation between IADL and FESI score in both groups, G1 (? = -0.695; p < 0.001) and G2 (? = -0.657; p < 0.001), was confirmed. Conclusion. The improvement of functional ability in women aged 65 and over could lower the risk of falling in this population.
Through history, man is followed by death, that despite of the fact that we are mortal, is not available to human experience, which has always caused various speculations on its nature, and the need ...for an explanation of what comes after. Fear of death is fear of the unknown, dissolution, disappearance. Relationship to death, as well as man’s conception of the world, is consistent with the state of society, from the profound connection between life and death in archaic times, to the increasing separation, which is consistent with the basic dichotomy that characterizes the human mind, and is growing. The individual is more and more losing a sense of historical time, continuity, and connection of existence, and is desperately clinging to life. The eternal striving for immortality, before in the domain of religion, now is transferred of the faith in the success of science. The new age is characterized by avoidance of disease and aging, the cult of ancestors has been replaced by the cult of being young, and as part of man’s focus on overcoming death, the need of self-development is highlighted, as the only chance of reconciliation with the fact of man’s own mortality.
Anksioznost i kako ju liječiti Crnković, Danijel
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2017, Letnik:
26, Številka:
2 Psihijatrija danas
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Anksioznost se javlja u cijelom nizu psihičkih poremećaja te ju stoga kliničar uvijek mora ozbiljno razmotriti kako bi stekao cjelovit dojam prilikom postavljanja dijagnoze određenoga psihičkog ...poremećaja, ali ujedno diferencijalnodijagnostički isključio i druga stanja koja također mogu doći u obzir. Ključna obilježja anksioznih poremećaja jesu strah i zabrinutost, koji su prisutni u čitavom spektru anksioznih
poremećaja. Amigdala ima središnju ulogu u reakciji straha. Brojni su neurotransmitori uključeni u reguliranje krugova koji sudjeluju u etiologiji anksioznih poremećaja. GABA (g-aminomaslacna kiselina) glavni je neurotransmitor kod anksioznosti, a benzodiazepinski anksiolitici ostvaruju učinak putem ovoga neurotransmitorskog sustava. Serotonin, noradrenalin, 2-ligandi, koji se vežu na naponske kalcijeve kanale, regulatori su krugova anksioznosti. Brojne su terapije na raspolaganju za liječenje anksioznih poremećaja, a većina njih se na sličan način primjenjuje u čitavom spektru anksioznih poremećaja, kao i u liječenju depresije.
PDF
