Temelj međuljudskih odnosa je komunikacija koja je u današnjem svijetu neizbježna. Svladavanje komunikacijskih vještina predstavlja temelj uspješnog komuniciranja, odnosno primateljevu sposobnost ...razumijevanja poruke onako kako ju je pošiljatelj zamislio. Studenti se tijekom svog obrazovanja susreću s usmenim prezentacijama tijekom kojih se često pojavljuje i strah od javnog nastupa.
U radu se istražuju čimbenici koji karakteriziraju strah od javnog nastupa te njihovu povezanost s komunikacijskim vještinama. Istraživanje je provedeno na uzorku od 75 ispitanika, studenata preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zadru, a realizirano je anonimnim anketom koja je postavljena na društvenoj mreži Facebook u privatnoj grupi „Sveučilište u Zadru“. Rezultati istraživanja pokazali su da ispitanici tijekom usmenih prezentacija imaju strah od javnog nastupa u najvećoj mjeri zbog loše pripremljenosti i nepoznavanja komunikacijskih vještina.
Na osnovi etnografskoga terenskog istraživanja na području Hrvatske cilj je istražiti afektivne odgovore na institucionalizirane narative o genezi, tijeku i posljedicama sukoba 1990-ih godina u ...Hrvatskoj koji supostoje s podčinjenim, popularnim znanjima najčešće oblikovanim u obliku teorija zavjere. Autorica promatra načine oblikovanja različitih osobnih pripovijesti u kojima dominiraju motivi doma, izbjeglištva, (ne)pripadnosti te pripovijesti bliskih teorijama zavjere koje se upisuju u osobne pripovijesti. Teorije zavjere autorica promatra kao pokušaj razumijevanja težine i ambivalentnosti svakoga (po)ratnog iskustva, kao moguće razrješenje čvora nastalog na sjecištu osobnoga i kolektivnoga, kognitivnoga i emocionalnoga, etničkoga (većinskog, manjinskog) i građanskoga, poželjnoga i nepoželjnoga, doma i njegova napuštanja.
Strah je normalna, prisutna reakcija u svim segmentima svakodnevnog života, ali samo ako je povremeno prisutna. Nerijetko se i u velikoj mjeri javlja kod učenja i komunikacije na stranom jeziku. ...Rezultat je često smanjena sposobnost i učinkovitost primjene stranog jezika u realnim životnim i poslovnim situacijama. Negativni stavovi i osjećaji spram učenja stranog jezika mogu uvelike usporiti, čak i onemogućiti napredak studenata u učenju. Ovim se radom istražuje problem učestalosti te uzroci i posljedice straha kod učenja engleskog jezika i time njegove buduće primjene u usmenoj i pisanoj poslovnoj komunikaciji studenata preddiplomskog studija elektrotehnike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni anketom i upitnikom FLCAS (Foreign Language Classroom Anxiety Scale) na uzorku od 60 redovnih i 60 izvanrednih studenata. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su glavni uzroci postojanja anksioznosti pristup u nastavi, nedovoljan broj sati engleskog jezika koji se izvodi u okviru redovite nastave, kao i nedovoljna razina predznanja koja onemogućava uspješnu komunikaciju čime se umanjuju prilike pri zapošljavanju i napredovanju na globalnom tržištu rada, kao i uspješnom obavljanju poslovnih aktivnosti u međunarodnom poslovnom okruženju.
Smanjenje straha od škole i zadovoljstvo učiteljima često se ističu kao preduvjeti za postizanje boljeg obrazovnog uspjeha učenika. Subjektivni strahovi i objektivne nejasnoće utječu na motivaciju ...učenika za postizanjem boljih rezultata. U ispitivanju je sudjelovalo 148 učenika petog i šestog razreda osnovne škole. Ispitanici su ispunjavali upitnike straha od škole i zadovoljstva učiteljima. Ispitivanje je pokazalo kako petina učenika osjeća čest ili uvijek prisutan strah od neuspjeha u školi ili strah od roditeljskih reakcija na
ocjene. Većina učenika u velikoj je mjeri zadovoljna svojim učiteljima no trećini ispitanih učenika ponekad nisu jasni kriteriji kojima učitelji ocjenjuju. Istraživanje je pokazalo kako se učenici ne boje određenog školskog predmeta, već kako je njihov strah vezan uz odnos s učiteljem.
Ozljede zubi su ozbiljno kliničko stanje. Neka djeca doživljavaju dentalne traume samo jednom, dok su druga sklonija ozljedama i ponavljanju trauma zubi. Ponovljene traume zuba javljaju se u 19,4% do ...30% bolesnika. Bol i trauma zuba su najčešći razlozi straha i tjeskobe. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je ispitati kako zubna trauma utječe na pojavu i razvoj dentalnog straha. Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku od 147 ispitanika (88 djevojčica i 59 dječaka) u dobi od 5-8 i 9-12 godina. Ispitanici u obje dobne skupine podijeljeni su u tri poskupine: bez dentalne traume, s jednom dentalnom traumom i s ponovljenom dentalnom traumom. U procjeni straha korišten je validirani test Children’s Fear Survey Schedule
– Dental Subscale test. Starija djeca su imala značajno niži stupanj straha od injekcija, dodira nepoznate osobe, gušenja, odlaska u bolnicu i ljudi u bijelim uniformama. Strah od stomatologa nije imalo 65,5% djece s ponovljenom traumom. Samo 12,2% djece bez trauma, 33,3% s jednom i 51,7% s ponovljenom traumom se ne boje injekcije. Sa svakom ponovljenom ozljedom zuba stupanj njihovog straha od stomatološkog liječenja je manji.
Predmet su rada aspekti kulturaliziranog straha razmotreni u semiotičkom ključu i s pozicije teorije o semiosferi. Osim na ispitivanje straha kao modelativnog aspekta kulture, naglasak je stavljen na ...istraživanje straha kao funkcije, recidiva kulture koji nastaju kao posljedica samoopisivanja referentne semiosferne jezgre. Posebna se pozornost posvećuje strahu od drugosti te kulturaliziranomu egzistencijalnom strahu i njegovoj korelaciji s vjerskim aspektima i seksualnom orijentacijom. U tu je svrhu razmotrena odgovarajuća literarna građa.
Na primjeru političkog diskursa u Hrvatskoj koji eksplicitnim i implicitnim govorom isključivanja, a često i mržnje proizvodi strah te istraživanja osobnog pripovijedanja straha i tjeskobe ...marginaliziranih skupina autorica želi ponuditi odgovor na tri temeljna istraživačka pitanja. Prvo, kako se mržnja narativno oblikuje, podjednako u javnom diskursu i osobnim pripovijestima? Drugo, kako jezik mržnje utječe na one koji su označeni kao objekti mržnje? Treće, može li i do koje mjere subjekt anksioznosti/straha (koji je eksplicitni objekt mržnje) pripovijedati svoj doživljaj i emocionalni odgovor na mržnju? Autorica se zanima za mjesta u kojima mržnja (koja je i sama obilježena šutnjom) proizvodi strah i šutnju, odnosno mjesta na kojima mržnja doprinosi potkopavanju potrebe subjekta za intersubjektivnošću i proizvodi duboki osjećaj izolacije i bivanja u šutnji, ali katkada i artikulirani otpor.
U Hoffmannovoj pripovijetki „Pješčuljak“, prvome djelu iz ciklusa Noćne
zgode, student Nathanael suočava se s bojaznima i nezgodama iz svoje
prošlosti. Figura Coppeliusa iz njegove noćne more prati ...ga od vremena
nasilne smrti njegova oca sve do danas. Isto tako ona se pojavljuje u liku
trgovca barometrima Coppole koji ga zavodi s pomoću Spalanzanijeve
mehaničke lutke Olimpije. Nathanaelova patnja završava skokom s tornja.
Godine 1993. redatelj Eckhart Schmidt stvara istoimeni film, ponukan
radnjom iz klasično-jezovite Hoffmannove pripovijetke. Radnja filma sukladna
je Hoffmannovu djelu: na jednome putovanju kroz Italiju zaljubljeni
par Danijel i Clara susreću Coppolu, tzv. Pješčuljka (jezoviti lik iz
Danijelovih snova). U ovom se susretu Danijel ponovno suočava s tragičnim
doživljajima iz svoga djetinjstva. Na kraju se zaljubljuje u Coppolinu
kćer Olimpiju.
Cilj je istraživanja ispitati odnose vršnjačkih procjena obilježja govora i govorničkoga samopouzdanja sa samoprocjenom govorničkoga samopouzdanja u budućih učitelja razredne nastave. Istraživanje ...pruža odgovor na pitanje mogu li se na temelju ocjena u studiju i samoprocjene govorničkoga samopouzdanja predvidjeti vršnjačke procjene obilježja govora. U istraživanju su tečnost u izražavanju, bogatstvo rječnika, jasnoća i razgovijetnost govora te govori li student (N = 62) hrvatskim standardnim jezikom korištena kao obilježja jezično i komunikacijski (govorno) kompetentnih govornih modela. Uporabom regresijske analize nalazi predstavljeni u radu upućuju na statistički značajne odnose između konsenzusno mjerenoga govorničkog samopouzdanja i mjerenih obilježja kvalitete govora prema procjeni vršnjaka, samoprocjene govorničkoga samopouzdanja, ali i materijalne pripreme za poučavanje iskazane prosjekom ocjena tijekom učiteljskoga studija. Rezultati podržavaju razlikovanje obilježja govora i govorničkoga samopouzdanja, kao i potrebu ponuditi budućim učiteljima podršku u razvoju govor, ali i pozitivnoga govorničkog samopouzdanja.
Tko se boji zime još? Vučemilović, Ljiljana
Dijete, vrtić, obitelj,
12/2007, Letnik:
13, Številka:
50
Paper
Odprti dostop
Zašto smo zimi više izloženi bolestima respiratornog sustava, kako i na koji način možemo smanjiti učestalost razbolijevanja zimi, te kako mi odrasli (roditelji i odgajatelji) možemo pomoći našoj ...djeci u prevenciji bolesti, pročitajte u članku zdravstvene voditeljice Ljiljane Vučemilović.
PDF
