Autori u radu analiziraju uzroke i ciljeve ruske agresije na Ukrajinu. Kao teorijsko-konceptualni okviri koriste se realistički strateški racionalizam i socijalno konstruirana strateška kultura. ...Primijenjena istraživačka metoda jest kritička analiza diskursa. U ovom radu najvažniji element (sigurnosnog) diskursa kao društvene prakse jest njegova uloga u konstrukciji značenja, odnosno značenja koje Rusija i ruski establišment pridaju rusko-ukrajinskim odnosima, ukrajinskoj naciji i neovisnoj ukrajinskoj državi te položaju Ukrajine u odnosu na euroatlantske integracije i odnose Rusije i Zapada u relaciji s ukrajinskim nastojanjima k euroatlantskom integriranju. Kao primarna jedinica analize poslužili su govori (Putin, 2005, 2007, 2013, 2014, 2015, 2022) i esej (Putin, 2021) ruskog predsjednika Vladimira Putina u razdoblju od 2005. do 2022., da bi zatim bili korišteni i relevantni znanstveni doprinosi u ulozi sekundarne građe. Sumarna analiza diskursa u konstrukciji značenja ukupnosti rusko-ukrajinskih odnosa u obrazloženju ruske invazije na Ukrajinu upućuje na pokušaje njezina opravdanja na sigurnosnoj, (geo)političkoj, strateškoj, pravnoj, gospodarskoj, mitsko-religijskoj, sociokulturnoj i filozofsko-moralnoj razini. No odgovor u razlozima ruske agresije na Ukrajinu ne pronalazi se dominantno u okvirima (realističkog) strateškog racionalizma, nego socijalno konstruirane strateške kulture.
Konkurentska dinamika razvila se iz Schumpeterijanskog pristupa konkurentnosti te je aktualizirana je posljednja tri desetljeća kao vrijedna škola u okviru strateškog menadžmenta. Fokalni dio ...istraživanja konkurentske dinamike upravo su konkurencija i odnosi među poduzećima koja se natječu unutar određenog tržišta. Istraživanjima konkurentske dinamike mogu se dobiti vrijedni podaci i pronalasci koji objašnjavanju ponašanje poduzeća u tržišnom nadmetanju sa svojim direktnim konkurentima. Konkurentska dinamika proučava konkretne i mjerljive konkurentske poteze te kao takva daje kumulativne rezultate pa je stoga konkurentska dinamika jedno od rijetkih područja iz strategije koje je suštinski longitudinalno. Također treba istaknuti da su u ovoj školi korištena saznanja iz nekolicine drugih strateških okvira koji su obogatili razumijevanje sila koje pokreću konkurenciju. Konačno, područje konkurentske dinamike kao generalnu korist prikazuje potencijal za stvaranje bliskih veza s drugim područjima strategije i organizacije. Glavni cilj u ovom radu jest prikazati temeljne postavke i koncepte, ali i kritiku i smjernice za budući razvoj škole konkurentske dinamike u okviru polja strateškog menadžmenta.
Usporedbom dviju geopolitičkih i geostrateških vizija o strateškim izazovima i ulozi NATO-a u suvremenom svijetu i bliskoj budućnosti pokušava se ukazati na različitost izazova koji stoje pred ...NATO-om. Dvije vizije koje se obrađuju identificiraju izazove i predlažu odgovore na izazove. Različitost identificiranih izazova i predloženih odgovora na izazove pokazatelj je različitosti vizija. Identifikacija izazova i opasnosti razlikuje se ovisno o autorima vizija i ciljevima koje su isti željeli postići. Ključnim geopolitičkim i geostrateškim izazovima za NATO u budućnosti označuju se: sigurnosni izazovi iz šire regije Bliskog istoka, sve veće značenje kontrole nad izvorima energije, tj. nalazištima nafte i plina, ekonomsko, političko i vojno jačanje NR Kine, odnosi NATO-a u cjelini i pojedinih članica s Rusijom te unutarnji odnosi u NATO-u. Obrađuje se i problematika identificiranja strateških ciljeva kao rezultata trendova na koje NATO mora pronalaziti odgovore te definiranja buduće uloge NATO-a s obzirom na geografski prostor i djelovanje, tj. hoće li NATO ostati regionalna sigurnosna organizacija ili će postati de facto globalni
sigurnosni čimbenik koji zastupa i štiti interese članica na globalnoj razini.
Cilj je rada dati početne uvide u koherentnost hrvatskih javnih politika eksplorativnom analizom triju strateških dokumenata: Nove boje znanja – Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, ...Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Analizom je utvrđeno da je tematska srodnost pojedinih dokumenata snažna podloga za postizanje širokog opsega koherentnosti, da usmjerenost na bliske ciljane skupine doprinosi koherentnosti te da usmjerenost dokumenta na specifičan problem rezultira manjim opsegom koherentnosti. Temeljni je nalaz da se koherentnost očituje u potkategorijama sektorski orijentiranih i vrijednosno orijentiranih ciljeva gdje se ostvaruje većina podudarnosti triju dokumenata. Moguće je zaključiti da je za uočavanje svih nijansi koherentnosti važno koristiti se kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Na konceptualnoj razini pokazalo se da je koherentnost višedimenzijska te se njezino nijansiranje najbolje može predočiti kontinuumom koji pokazuje kako koherentnost varira od faze formulacije do faze implementacije.
The goal of the paper is to provide initial insights into the coherence of Croatian public policies through an exploratory analysis of three strategic documents: New Colours of Knowledge – Strategy of Education, Science and Technology, the National Youth Programme for the Period 2014–2017, and the National Reading Support Strategy for the Period 2017–2022. First of all, in order to select goal subcategories, the frequency of goals within these subcategories in each of the documents is used. Next, a qualitative comparison of the meaning of individual goals in the selected strategies provides an insight into the coherence of their content. The analysis has determined that the thematic affinity of individual strategic documents represents a strong basis for achieving a wide scope of coherence, that focus on similar and overlapping target groups contributes to coherence, and that the focus of a strategic document on a specific problem results in a smaller scope of coherence. The main finding of the paper is that coherence is observed in sector-oriented and value-oriented goals. In these subcategories, there is coherence among goals from all three strategic documents. Based on this insight, it is possible to conclude that it is important to use both qualitative and quantitative analysis in order to observe all facets of coherence. At the conceptual level, research has shown that coherence is multidimensional, and the best way to cover all its nuances is on a continuum that shows how coherence varies from the formulation phase to the implementation phase.
U članku se prezentira model razvoja strateških dokumenata u funkciji obrambenog planiranja. Daje se kratak prikaz reformskih napora, jer stabilne i demokratske zemlje upravo karakterizira ...kontinuitet reformskih napora bez obzira na trenutni raspored političke moći. Predstavljaju se određeni empirijski rezultati istraživanja stavova hrvatske javnosti o karakteru prijetnje nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske kao i sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u međunarodnim vojnim misijama (operacijama). Pokazuje se da je potreba za organiziranim javnim raspravama kao i javnim politikama važna za uspostavu povjerenja između javnosti, političke države i sustava nacionalne sigurnosti čija je sastavnica obrambeno planiranje. U svjetlu nove sigurnosne paradigme i članstva Republike Hrvatske u NATO savezu analizira se suvremeni pristup planiranju snaga, izbora najbolje opcije i izrade strateškog pregleda obrane. U završnom dijelu naglašava se važnost izbora između više alternativa jer se time pridonosi transparentnosti procesa i proširuje mogućnost da se javnost uključi u ove važne procese strateškog planiranja obrane i strateškog odlučivanja.
Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku Kovačić, Marko
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
11/2022, Letnik:
22, Številka:
3
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Ideja je ovog članka doprinijeti literaturi javnih politika empirijskom analizom stvaranja politika utemeljenog na dokazima (SPUD). Fokusirajući se na analizu elemenata SPUD-a u 11 hrvatskih javnih ...politika, članak ima za cilj odgovoriti na vrlo jednostavno, no dosad neistraženo pitanje – što je SPUD u Hrvatskoj? Koristeći se kvalitativnom analizom sadržaja i ekstrapoliravši 13 potkategorija SPUDa, tekst dekonstruira elemente tog pristupa u hrvatskom kontekstu te zaključuje da je, iako numerički prevalentan, SPUD u hrvatskim javnopolitičkim strategijama više deklaratorno nego sadržajno razrađeno načelo stvaranja javnih politika. Premda provedena analiza nije sveobuhvatna, ona zasigurno upućuje na neke od tendencija stvaranja hrvatskih javnih politika te kao takva može služiti kao smjernica akterima u budućim procesima te vrste. S obzirom na činjenicu da je tema stvaranja politika utemeljenog na dokazima sveprisutna u javnopolitičkim raspravama, no u isto vrijeme nedovoljno analizirana, ovaj tekst doprinosi boljem razumijevanju ne samo SPUD-a već i stvaranju javnih politika.
Evidence-based policy making is a kind of standard in contemporary public policy making. This prescriptivist approach, which at its core inherits the rational tradition of policy analysis, is, however, rather contradictory. While in practice it is almost ubiquitous and unquestionable, academic discussions on the justification and expediency of evidence-based policy making (EBPM) are very present and varied. The literature on evidence-based policy making focuses on defining knowledge, classifying and determining evidence, and analysing the actors that could conduct evidence-based policy making, but all of these academic debates are predominantly theoretical in nature. Empirical studies that would help resolve doubts about the nature of knowledge, the type of evidence, and the modus of cooperation between actors within the evidence-based policy-making framework are very rare. This article aims to contribute to the public policy literature through an empirical analysis of evidence-based policy making. Focusing on the analysis of the subcategories of the EBPM in 11 Croatian public policies, the article seeks to answer a very simple but hitherto unexplored question - what is evidence-based policy making in Croatia? By using qualitative content analysis and extrapolating 13 subcategories of evidence-based policy making, the text deconstructs the elements of this approach in the Croatian context and concludes that although numerically prevalent, evidence-based policy making is a declarative rather than actual principle in Croatian public policy strategies. Although the conducted analysis is not comprehensive, it certainly indicates some of the tendencies in the creation of Croatian public policies and as such can serve as a guideline for actors in future policy-making processes.
Rodno osvještavanje politika u Hrvatskoj Šinko, Marjeta; Petek, Ana
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
11/2022, Letnik:
22, Številka:
3
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Rodno osvještavanje politika, kao primjena rodne vizure pri stvaranju svih javnih politika, danas je neizostavan pristup u rješavanju problema rodne nejednakosti. Prema tome načelu, pitanja roda i ...rodnih odnosa trebaju se uzeti u obzir neovisno o resoru i o fazi procesa odlučivanja. Na temelju kvalitativne analize sadržaja hrvatskih strateških dokumenata rad preispituje do koje je mjere rodno osvještavanje politika prisutno u hrvatskim javnim politikama. Analiza je usmjerena na ciljeve javnih politika, kao početno mjesto inoviranja dizajna svakog resora, te je utemeljena na dvjema razinama rodno osviještene politike: supstantivnoj (sektorski i vrijednosno orijentirani ciljevi) te proceduralnoj politici (evaluacijski, procesni i instrumentalno orijentirani ciljevi). Nalazi istraživanja pokazuju vrlo poražavajuće rezultate – u Hrvatskoj nije prisutan čak ni birokratski tip rodnog osvještavanja politika.
Gender mainstreaming, understood as the application of gender perspective in the creation of all public policies, is an indispensable approach in solving the problem of gender inequality today. According to this principle, issues of gender and gender relations should be considered in all policy matters, regardless of the policy sector or of the phase in the decision-making process. Based on a qualitative content analysis of Croatian strategic documents, this paper offers a detailed account of gender mainstreaming elements in order to explore the scope of the presence of gender mainstreaming in Croatian public policies. Indirectly this approach examines the extent to which fundamental constitutional values in Croatia are only declaratively determined and whether coherence is achieved in the creation of various Croatian public policies. This paper is a comparison of four sectors, that is four strategic documents, related to the issues of employment, education, protection from domestic violence, and gender equality. The analysis is focused on public policy goals, which are starting points for design innovation of any sector, and is built around two levels of gender mainstreaming: substantive (sectoral and value-oriented goals) and procedural policies (evaluation, process, and instrument-oriented goals). The findings of the research show devastating results—gender mainstreaming is applied scarcely. A few more matchings of goals that can be associated with substantive rather than procedural gender mainstreaming was detected. However, it is a minimal number of goals that are not supported by procedural aspects. It can therefore be concluded that the offered content of gender mainstreaming is both rudimentary and declarative. The paucity of procedural and technical aspects speaks in favour of the fact that not only has the transformational type of gender mainstreaming not taken root in Croatia, but not even a bureaucratic type of gender mainstreaming is present.
Analiza ciljeva hrvatske sigurnosne politike Zgurić, Borna; Petek, Ana
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
12/2022, Letnik:
22, Številka:
4
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Svrha je rada opisati obilježja ciljeva hrvatske sigurnosne politike kako bi se odredilo u kojoj se mjeri transformiraju u skladu sa suvremenim trendovima. Rad kombinira teoriju javnih politika i ...sigurnosne studije. Istraživanje je utemeljeno na kvalitativnoj analizi sadržaja pet strateških dokumenata hrvatske vlasti putem kategorija koje se odnose na tematsku dimenziju ciljeva, ali i na njihovu općenitost, razinu na koju se usmjeravaju, prioritet te tip razumijevanja sigurnosti koji ih karakterizira. Glavni je nalaz rada da su ciljevi hrvatske sigurnosne politike vrlo raznoliki te da njihova raznovrsnost tijekom vremena raste. Na temelju nalaza može se istaknuti da hrvatska sigurnosna politika ima višesektorski i višerazinski pristup, barem prema ciljevima, te je time u skladu sa suvremenim trendovima. No nalazi pokazuju i da je hrvatska sigurnosna politika u aspektu svojih ciljeva loše operacionalizirana, da je obilježena niskom kvalitetom javnopolitičkog dizajna, što je prepreka u implementaciji višesektorskog karaktera hrvatske sigurnosne politike.
The purpose of this paper is to describe the features of Croatian security policy goals to determine to what extent they are being transformed in accordance with global trends. To this end, the paper combines ideas and insights from international relations and security studies with public policy theory, which is a very rare approach globally as well as in Croatia. The paper elaborates on the main concepts which are being utilised: diverse understandings of the concept of security, the definition of vital national interests, and what constitutes policy design and policy goals as the main design element. The empirical part of the research is based on a qualitative content analysis of five strategic Croatian government documents. Coding is structured on categories related to the topic of the goals, but also to the level of their abstraction, orientation, prioritisation, and the understanding of security they incorporate. The main finding of the paper is that Croatian security policy goals are very diverse and that their diversity continues to grow over time. Based on the findings, it can be said that the Croatian security policy has a multisectoral and multilevel approach, at least with reference to its goals, and is thus fully in line with global trends. However, the findings also indicate that Croatian security policy goals are being very poorly operationalised, i.e., that the policy is marked by a low quality of design, which is an obstacle for the implementation of its multisectoral character.
Prema relevantnim istraživanjima, stanovništvo Republike Hrvatske već desetljećima obilježavaju izrazito nepovoljni demografski procesi, prirodna i ukupna depopulacija, smanjeni fertilitet, starenje ...stanovništva i emigracija, što utječe na široki spektar društvenih, ekonomskih, političkih, socijalnih i sigurnosnih problema. Ova analiza provodi se temeljem hipoteze kako odgovor na takve procese i promjene negativnih demografskih trendova zahtijevaju dugoročne i koherentne multiresorske politike u definiciji i provedbi. Slijedom toga definirano je istraživačko pitanje o koherentnosti strateškog političkog pristupa demografskoj problematici Republike Hrvatske od stjecanja neovisnosti 1991. godine. Provedena analiza strateških dokumenata, inauguralnih izjava predsjednika Republike Hrvatske, programa vlada Republike Hrvatske te strategija nacionalne sigurnosti ukazuje na nepovoljniju demografsku situaciju nego prije četvrt stoljeća, pri čemu su politički procesi koji trebaju osigurati odgovor na negativna kretanja i dalje u začecima. Pozitivan aspekt uočava se kroz rastući politički i sigurnosni fokus recentnih ključnih političkih aktera na demografska pitanja u odnosu na prethodna razdoblja, što je i pretpostavka osiguravanja dugoročnosti i koherentnosti u definiranju, usklađivanju i primjeni mjera usmjerenih na promjenu demografskih trendova.
Osnovna zadaća strateškog menadžmenta u turizmu je osigurati održivu konkurentsku prednost turističke destinacije. Održiva konkurentska prednost destinacije znači da atraktivan broj turista radije ...odabire ili preferira određenu destinaciju od konkurentskih joj destinacija, a temelji te preferencije su trajni. Postići održivu konkurentsku prednost u turizmu nipošto nije lako. Neki od razloga tome su velika brojnost konkurentskih destinacija, kompleksnost samih destinacija, ali i modela upravljanja destinacijama koji u pravilu uključuju veliki broj dionika čime se povećava rizik od neusklađenosti, pogreški i propusta. Strateški menadžment u turizmu tradicionalno pribjegava provjerenim metodama analize, planiranja, izrade i implementiranja strategija za ostvarivanje ciljeva koji najčešće podrazumijevaju unapređenje turističke infrastrukture, marketinške aktivnosti, jačanje sigurnosti, zdravstvenu zaštitu, prirodne, kulturne, ljudske resurse i drugo. U posljednje se vrijeme sve češće u znanstveno-stručnoj literaturi, ali i u praksi pojavljuju razmatranja i primjena koncepta kreiranja i upravljanja markom destinacije. U radu se analizira teorijska osnova koncepta marke destinacije i reperkusije koje marka destinacije ima na konkurentsku poziciju turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu.
