Novi razvojni procesi u gradovima rezultiraju i potrebom za novim oblicima urbanog upravljanja. Tradicionalno (sektorsko) prostorno planiranje usmjereno na lokaciju, intenzitet, oblik i uravnoteženi ...razvoj, kojem nedostaje aspekt aktivnog poticanja i sinergije s drugim politikama, prepušta svoje mjesto strateškom prostornom planiranju. Strateško prostorno planiranje je proces velikog broja dionika koji kroz dugoročnu viziju, aktivnosti i sredstva za provedbu utemeljuju oblik i okvir transformacije strateški ključnih područja i usredotočuje se na odluke, aktivnosti, praćenje i vrednovanje rezultata.
Strateški gradski projekti pri tome se nameću kao logičan alat koji nudi mogućnost integracije ekonomskih, društvenih i okolišnih dimenzija urbanističkog planiranja, programiranja i izgradnje te koji sveobuhvatnim usmjerenim aktivnostima obnove ili novom gradnjom nastoji utjecati na prostornu, funkcionalnu, socijalnu i morfološku strukturu grada. Cilj je ovog rada upozoriti na nepostojanje jedinstvene definicije pojma strateškoga gradskog projekta, uputiti na funkcionalne sličnosti i razlike u postojećim pojmovima: flagship projekt, megaprojekt, strateški projekt i strateški gradski (razvojni) projekt velikog mjerila kao najčešće korištene pojmove te prikazati njihove različite modele realizacije – modele urbane obnove/regeneracije i modela nove gradnje/regulacije.
V prispevku je predstavljen strateški položaj Ljubljane kot državne prestolnice Republike Slovenije na evropski ravni (ravni EU), evropski makroregionalni, državni in regionalni ravni. Označujejo ga ...številne prednosti in priložnosti ter tudi slabosti in pomanjkljivosti. Osrednje področje obravnave so značilnosti na področju razvoja poselitve in prometne infrastrukture. Kot pomembne so izpostavljene tudi institucionalno-organizacijske značilnosti oz. upravljalske zmožnosti upravljalskih struktur v Ljubljani pri izkoriščanju ugotovljenih prednosti in priložnosti ter odpravljanju slabosti in nevarnosti. V nadaljevanju je podan predlog vizije ter splošnih in konkretnih ciljev razvoja Ljubljane na omenjenih teritorialnih ravneh. To je možen strateški razvojni okvir, ki lahko koristi Ljubljani pri vmeščanju v predlagane nacionalne in evropske velike razvojne projekte.
V uvodnem delu obravnavamo urbanistično načrtovanje Ljubljane v preteklosti in predstavimo nove prostorske akte Mestne občine Ljubljana (MOL). V osrednjem delu prispevka razčlenimo temeljne sklope ...Strateškega prostorskega načrta MOL z nekaj najpomembnejšimi poudarki. Pri načrtovanju smo izhajali iz sodobnih načel oblikovanja mesta z upoštevanjem trajnostnega razvoja. Poudarjamo predvsem kakovostno nadgradnjo že urbaniziranih območij, prenovo in sanacijo razpršene gradnje. Poselitev širimo, kjer je to za razvoj občine nujno. Načrtovane so tudi dopolnitve družbene in gospodarske infrastrukture.
Zasnovo organizacije prostora razvijamo v treh značilnih območjih MOL: kompaktnem mestu, obmestju in hribovitem zaledju. V strnjeno zazidanem mestu ohranjamo osrednji koncentrični model in krepimo radialno pozidavo ob krakih, med njimi pa ohranjamo zelene kline. Na ravni obmestja navezujemo na krake mrežo lokalnih centrov in uveljavljamo racionalno rabo prostora z zgostitvami poselitve. Novo poselitev v hribovitem zaledju usmerjamo predvsem v območja obstoječih naselij in ohranjamo krajinske vrednote. Kot pomembne strukturne prvine mesta poudarjamo odprte javne in zelene površine.
V sklopu namenske rabe prostora so posebej obdelani stanovanja, centralne in proizvodne dejavnosti. Podajamo tudi nekaj glavnih usmeritev za razvoj prometa. Zadnji sklop vključuje usmeritve za urbanistično in arhitekturno oblikovanje. Kot glavne elemente razpoznavne strukture mesta opredeljujemo karakteristična območja, povezovalne in velike krajinske strukture.
Turizam kao jedna od najznačajnijih gospodarskih, kulturnih i socijalnih djelatnosti našeg vremena ima velike implikacije na gospodarski i socijalni razvoj Republike Hrvatske sada i u predstojećem ...razdoblju. S obzirom da je više od jedne trećine europskoga stanovništva uključeno u turistički promet u svijetu, a istodobno stalno rastu osobne i društvene potrebe za turističkim uslugama i putovanjima u nove destinacije, važno je da se Hrvatska uklopi u te moderne trendove turističke ponude i potražnje. Hrvatska bi kao izrazito turistički orijentirana zemlja s vrlo razvijenim prirodnim, ljudskim i kapitalnim resursima za razvoj turizma, koji čine značajne komparativne prednosti u odnosu na druge europske zemlje, kroz svoju promidžbu i pravilnu strategiju razvoja, zauzela jedno od značajnijih mjesta na europskom turističkom tržištu. Upravo bi pravilna strategija razvoja osigurala relativno velika financijska sredstva od turizma, što treba imati za posljedicu značajniji rast društvenog bruto prihoda i nacionalnog dohotka, kao i ekonomskog blagostanja stanovništva.
V prispevku je analiziran pomen politike razvoja podeželja v glavnih strateških dokumentih in izvedbenih ukrepih kmetijske politike. Kvalitativna analiza Nacionalnega strateškega načrta za programsko ...obdobje 2007 - 2013, ki zajema raven usklajenosti politike z razvojnimi potrebami in cilji, predstavlja okvir za kritično oceno sprejemljivosti posameznih ukrepov. Obseg in struktura finančnih sredstev, ki jih za različne spodbude namenja država, kažeta na izrazito povečan gospodarski, socialni in okoljski pomen razvoja slovenskega podeželja.
Za razliku od strateškog menadžmenta na mikrorazini, strateški menadžment makrorazine oblikuje se za razdoblje od 10 do 30 godina. Strateški dokumenti hrvatskog gospodarstva ozbiljnije se javljaju ...tek zadnjih godina. Shvaćeni kao dokumenti od važnosti za planski, nacionalni, tržišno usmjeren razvoj, a ne kao puka administrativna potreba, strategije razvoja zahtijevaju podršku svih činitelja nacionalnog razvojnog koncepta. Uspješno harmoniziranje činitelja razvoja rezultat je kvalitete pristupa problemu oblikovanja strateškog razvojnog modela nacionalne ekonomije. U sustavu usuglašenih činitelja strateškog razvoja na makrorazini, sustav lex specialis zakona industrije nautičkog turizma, od posebnog je značaja. Stoga, promjene makrorazvojne strategije, kojima se mijenjaju strateški ciljevi zahtijevaju adekvatne promjene prateće legislative.Pitanja kojima će biti usmjerena pažnja u ovom istraživanju su sljedeća: - Prati li legislativa promjene strateških razvojnih ciljeva, ili legislativa prethodi strategiji i ukazuje na potrebne promjene u njoj? - Podupiru li promjene pravilnika o lukama i plovilima nautičkog turizma strateški razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj, ili su kočnica tog razvoja?
Mala i srednja hotelska poduzeća vrlo su dinamična, ali i izložena raznim vanjskim prijetnjama zbog neodgovarajućih sposobnosti i ograničenih resursa. Zbog ograničenih resursa, kako financijskih tako ...i nefinancijskih, nedostaje im odgovarajućih organizacijskih obilježja, kao što su stručnjaci, visoka stopa rizika, nedostatak informacija o tržišnim prijetnjama i neekonomija razmjera. Kako bi prevladali te prepreke, hotelska poduzeća su prisiljena osloniti se na suradnju s drugim poduzećima i turističkim subjektima te se zbog toga strateški udružuju. Strateško udruživanje odnosi se na skupine poduzeća i pojedinih subjekata koji zajedničkim naporima žele postići konkurentske prednosti, dok bi pojedinačnim naporima takvo postizanje bilo vrlo teško. Hotelska poduzeća, koja se koriste nekim od oblika udruživanja, shvatila su da im se udruživanjem sa svojim konkurentima, dobavljačima i kupcima, kao i poduzećima u drugim djelatnostima, omogućuje da ojačaju svoje unutarnje slabosti. Svrha ovoga rada je pokazati kojim oblicima strateškog udruživanja se mala i srednja hotelska poduzeća u Republici Hrvatskoj koriste. Na temelju empirijskog istraživanja provedenog na 250 malih i srednjih hotelskih poduzeća u Republici Hrvatskoj 2012. godine, cilj je bio odrediti kojim se oblicima strateškog udruživanja hotelska poduzeća koriste. Dobiveni rezultati pokazuju da se u spomenutim poduzećima u Republici Hrvatskoj najviše primjenjuje oblik strateškog udruživanja u klaster.
Outsourcing se sve više koristi u raznim industrijama, a predmet su brojne aktivnosti. U radu se istražuju ciljevi koje poduzeća primjenom outsourcinga namjeravaju ostvariti. Ciljevi outsourcinga ...mogu biti taktičkog i strateškog karaktera. Taktički ciljevi usmjereni su na kratkoročno rješenje određenih potreba ili problema, dok su strateški usmjereni na dugoročne koristi. Cilj istraživanja je utvrditi usmjerenost velikih poduzeća s obzirom na ciljeve outsourcinga, kao i važnost pojedinačnih ciljeva. Primarno istraživanje provodi se na reprezentativnom uzorku velikih hrvatskih poduzeća iz prerađivačke industrije, trgovine, djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza, te hotelske djelatnosti. U istraživanju pojedinačnih ciljeva koristi se deskriptivna statistika. U istraživanju ukupne važnosti taktičkih te strateških ciljeva koristi se t-test za zavisne uzorke. Rezultati pokazuju da su velika poduzeća u većoj mjeri usmjerena na strateške ciljeve. Pojedinačno gledano, najznačajniji cilj outsourcinga smanjenje je troškova, koji je taktičkog karaktera, dok je poboljšanje fokusiranja poduzeća najznačajniji strateški cilj primjene outsourcinga.
U ovome radu se analiziraju teorijske postavke globalizacije i globalnog strateškog menadžmenta,
te načini kako internacionalna ili globalna strategija rasta poslovnih organizacija
utječe na tržišnu ...poziciju, odnosno na neutraliziranje rizika koji proizlaze iz takvih ključnih
odluka. Brojne promjene u različitim područjima, a posebice u ekonomiji zadnjih desetljeća,
u izravnoj su povezanosti s procesom globalizacije. Uslijed tih promjena, poslovne
organizacije su prisiljene internacionalizirati svoje aktivnosti jer oslanjanjem samo na domaće
tržište dolazi u pitanje i puki opstanak. Pri pokušaju stvaranja vrijednosti iz međunarodnog
poslovanja, valja uvažiti paradigmu da je globalno poslovno okruženje definirano
razlikama koje donose granice nacionalnih država. U tom smislu, postoje diferencirane
varijable između internacionalne strategije i globalne strategije što se u ovome radu može
uočiti i iz obrađenih primjera japanske Toyote i švedske kompanije IKEA. Globalni strateški
menadžment jeproces oblikovanja koherentne, koordinirane, integrirane i unificirane
strategije kojom poslovna organizacija globalizira svoje strateško ponašanje u različitim
zemljama standardizacijom ponude, konfiguracijom i koordinacijom aktivnosti i integracijom
kompetitivnih poslovnih poteza. Cilj ovoga rada je istražiti pojam, značenje, osobitosti,
pojavne oblike i multidimenzionalne utjecaje globalnog strateškog menadžmenta na
poslovne organizacije i ekonomske zakonitosti koje posljedično ubrzano mijenjaju svoje
značenje i sadržaj. Istraživačka hipoteza je da uspjeh globalne razvojne strategije poslovne
organizacije zavisi o stupnju uvažavanja regionalnih specifičnosti, te političkih, kulturnih,
društvenih i ekonomskih razlika između pojedinih zemalja.
Na temelju analize statističkih podataka o krađama motornih vozila u Republici Hrvatskoj, koja je provedena 2015. godine (v. Savić i sur., 2015), te na temelju tada obavljene studije slučaja u svezi ...sa strateškim pristupom toj problematici, izneseni su zaključci prema kojima policija može u značajnoj mjeri utjecati na dodatno smanjenje broja otuđenih i povećanje udjela pronađenih motornih vozila. U spomenutoj studiji također je zaključeno kako se usmjerenim strateškim pristupom može aktivno utjecati na sigurnosne trendove, odnosno učinkovitije suzbijati pojedine sigurnosne prijetnje. Rezultate takvog pristupa moguće je i adekvatno mjeriti. Cilj ovog rada bio je dati odgovor na pitanje kakvo je stanje i kretanje ove vrste kriminaliteta u razdoblju koje je uslijedilo nakon njegove posljednje evaluacije 2015. godine. Kako bi se dao odgovor na postavljeno pitanje, rabljena je kvantitativna metoda (deskriptivno statistička) u odnosu na dostupne statističke pokazatelje. Dobiveni su rezultati prema kojima broj krađa motornih vozila stagnira uz blagi porast, ali je istovremeno udio pronađenih motornih vozila izrazito visok, uz stalni trend rasta. U usporedbi s drugim europskim državama stopa krađa motornih vozila ostala je izrazito niska, te je dugoročni trend pada značajno veći. Na temelju toga izneseni su zaključci prema kojima zadržavanje trenda pada broja otuđenih motornih vozila više nije strateški cilj, te da se više pozornosti posvećuje reaktivnom djelovanju koje je uspješno zahvaljujući postojanju specijaliziranih ustrojstvenih jedinica i policijskih službenika zaduženih za ovu problematiku.
PDF
