Idiomatic expressions play an important role in communication. They are widely used in both spoken and written discourse and are often one of the indicators of native-like proficiency. This paper ...discusses Chinese idioms chengyu in foreign language education, presents some observations regarding the scope of idioms predicted for the advanced level of Chinese, and introduces conceptual gaps between L1 and L2 as possible reasons for learners’ mistaken usages. This study argues that equipping students with skills and knowledge needed for reaching contextually appropriate use of idioms should be the main goal in the teaching/learning process and provides a set of practical suggestions as to which aspects of teaching idioms should be considered thoroughly.
Održivi razvoj kao koncept promjena koji je usmjeren stvaranju okruženja u kojemu pojedinac živi u suglasju s prirodom je imperativ kojemu moramo težiti. U posljednjih dvadesetak godina, unatoč ...zakonskoj regulativi, implementacija tema održivog razvoja u nastavne programe bila je sporadična, prihvaćena od strane ekološki senzibiliziranijih nastavnika, a realizirana najčešće kroz projektne aktivnosti. Iako se kurikularnom reformom održivom razvoju priznala važnost kroz uvođenje međupredmetne teme »Održivi razvoj«, realizacija odgojno-obrazovnih očekivanja je upitna. Upravo konceptualna složenost novoga kurikuluma koja se temelji na interdisciplinarnosti podrazumijeva mnogo širi spektar znanja i vještina od onoga što je jedan nastavnik stekao formalnim obrazovanjem. Cilj je ovoga rada iznijeti pregled najznačajnijih događaja u povijesti obrazovanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te na temelju istraživanja hrvatskih i stranih autora izdvojiti didaktičke smjernice koje će nastavnicima olakšati implementaciju novoga kurikuluma u njihovom predmetu, a koje se odnose na izbor sadržaja, korištenje strategija učenja i poučavanja te vrednovanje.
Sustainable development – as a concept of changes directed at creating an environment in which a person lives in harmony with nature – is nowadays an imperative. Laws and regulations concerning sustainable development exist, but the implementation of related topics in curricula is sporadic, led by few teachers sensible to eco-topics, and realized mainly through specific project activities. Even though the curricular reform in Croatia recognized the importance of sustainable development and introduced the cross-curricular topic devoted to it, the realization of related educational goals is questionable. The conceptual complexity of the new curriculum that is based on interdisciplinarity presupposes knowledge and skills that go beyond those provided to future teachers during their formal education. The aim of this paper is to present the most important moments in the history of education for sustainable development in Croatia. Further, based on the research by different authors, we shall present didactic guidelines (including content, strategies of learning and teaching, and evaluation) that can help teachers with implementation of the new curriculum.
Cilj istraživanja bio je provjeriti odnos ciljeva postignuća, strategija učenja i ocjena u srednjoškolskoj nastavi fizike. Ciljevi postignuća predstavljaju važan motivacijski konstrukt koji je ...razvijen u
okviru teorija samoreguliranog učenja te se dovode u vezu s različitim obrazovnim ishodima kao što su strategije učenja i ocjene. Istraživanje je provedeno na 208 učenika drugog i trećeg razreda općega gimnazijskog usmjerenja. U svrhu ispitivanja ciljeva postignuća i strategija učenja korišteni su Upitnik ciljeva postignuća (Elliot i McGregor, 2001), koji se sastoji od 12 čestica i mjeri četiri cilja postignuća: ovladavanje uključivanjem, ovladavanje izbjegavanjem, izvedbu uključivanjem i izvedbu izbjegavanjem, te Skala strategija učenja (Lončarić, 2014), koja
se sastoji od 39 čestica i mjeri tri supskale strategija učenja: ciklus
(meta)kognitivne kontrole, dubinsko kognitivno procesiranje i površinsko kognitivno procesiranje. Mjera uspjeha u fizici bila je ocjena na kraju prethodnog razreda. Pretpostavljeni su odnosi među varijablama testirani metodom analize traga unutar strukturalnog modeliranja. Istraživanje je pokazalo da ciljevi postignuća značajno predviđaju obrazovne ishode u nastavi fizike (strategije učenja i ocjene) te da su se pretpostavljeni odnosi, koji se temelje na ranije provedenim istraživanjima, u velikoj mjeri potvrdili. Ciljevi postignuća
s tendencijom uključivanja imaju značajan pozitivan efekt na poželjne obrazovne ishode. Ciljevi postignuća s tendencijom izbjegavanja pozitivno su povezane s površinskim procesiranjem. Rezultati su potvrdili i posredujući učinak strategija učenja u odnosu ciljeva postignuća na ovladavanje uključivanjem i ocjena iz fizike. Ovo istraživanje naglašava potrebu za usmjeravanjem učenika na učenje radi stjecanja znanja i kompetencija te potrebu za poticanjem korištenja metakognitivnih strategija. Istraživanje, također, upućuje na moguće nedostatke obrazovnog sustava, kao što je nepostojanje značajnog efekta dubinskoga kognitivnog procesiranja na ocjene iz fizike, što pretpostavlja potrebu i važnost daljnjeg istraživanja u ovom području.
El objetivo de este trabajo fue verificar la relación entre las metas de
logro, las estrategias del aprendizaje y las notas en la enseñanza de física en la escuela media. Las metas de logro representan un constructo
de motivación importante que se desarrolló en el marco de teorías del aprendizaje autorregulado y se asocian con diferentes resultados educativos como por ejemplo estrategias del aprendizaje y notas. La investigación se llevó a cabo con 208 participantes, alumnos de la segunda y la tercera clase del instituto general de educación secundaria. Con el fin de verificar las metas de logro y estrategias del
aprendizaje se utilizó el Cuestionario de Metas de Logro (Elliot y McGregor, 2001) que consta de 12 partículas y mide cuatro metas de logro: dominación por inclusión, dominación por evitación, realización por inclusión y realización por evitación. También fue utilizada la Escala de Estrategias del Aprendizaje (Loncaric, 2014) que consta de 39 partículas y mide tres subescalas de estrategias del aprendizaje: ciclo del control metacognitivo, procesamiento cognitivo profundo y procesamiento cognitivo superficial. Como medida de éxito en física se tomó la nota al final de la clase anterior. Las supuestas relaciones entre variables se verificaron a través del método de análisis del camino dentro del modelado estructural. La investigación demostró que las metas de logro predicen significativamente los resultados educativos
en la enseñanza de física: estrategias del aprendizaje y notas. También
demostró que las supuestas relaciones (basadas en las investigaciones previas) se confirmaron en gran medida. Las metas de logro con tendencia
a inclusión tienen un efecto positivo significativo sobre resultados educativos deseables. Las metas de logro con tendencia a evitación tienen una relación positiva con el procesamiento superficial. Los resultados confirmaron también el efecto mediador que tienen las estrategias del aprendizaje en relación entre las metas de logro para la
dominación por inclusión y notas de física. Esta investigación acentúa la necesidad de guiar a los alumnos para que estudien con el fin de adquirir conocimiento y competencias. También acentúa la necesidad de estimular para usar las estrategias metacognitivas. Además, esta investigación indica posibles defectos del sistema educativo (como, por ejemplo, la falta de efecto significativo del procesamiento cognitivo profundo sobre las notas de física), lo que indica la necesidad de futuras investigaciones en este campo.
The aim of this paper was to examine relations between achievement goals, learning strategies and grades in high school physics class. Achievement goals represent an important motivational construct that has
been developed within the theories of the self-regulatory learning and are connected to various educational outcomes, for instance, learning strategies and grades. The study was conducted on 208 second- and third-grade grammar school students. In order to examine the above-mentioned variables, the study used: Achievement Goal Questionnaire (Elliot & McGregor, 2001) which contains 12 items and measures four achievement goals: mastery approach, mastery avoidance, performance approach, and performance avoidance; Learning Strategies Scale (Lončarić, 2014) which contains 39 items and measures three learning strategy subscales: cycles of metacognitive control, deep cognitive processing, and surface cognitive processing. Class success criterion was previous year's physics grade. The relations between variables were verified by path analysis method. The study greatly confirmed anticipated relations (based on previous research). The achievement goals with approach tendencies have significantly positive effect on preferable educational outcomes. Achievement goals with avoidance tendencies are positively connected to surface processing. The
results also confirmed the mediating effect of learning strategies in relation to mastery-approach goals and physics grades. This study emphasizes the necessity to direct students to learn in order to acquire
the knowledge and competencies, and encourage the use of metacognitive strategies. This study, also, indicates some potential problems within the educational system (for instance, the absence of significant effect of the deep cognitive processing on the physics grades) which suggest the need for further research in this area.
Inconsistent findings in earlier research on language learning strategies and their relations with language proficiency motivated this deeper exploration of the effects language learning strategies ...have on learning outcomes. The aim of the study was to explore the potential effects of cognitive and metacognitive language learning strategies on learning outcomes. The investigation involved self-reported data from a sample of 269 final-year students of upper-secondary schools (aged 18.4) analysed with the results of the standardized English as a foreign language exam. The analysis revealed a linear relationship between language learning strategies and learning outcomes based on learners’ perceptions. Structural equation modelling indicated that cognitive strategies have a direct effect on learning outcomes, whereas metacognitive strategies affect outcomes indirectly.
Upotreba tehnologije u nastavi rezultirala je različitim stavovima. Potreba za spoznajama o tome kako nastavnici integriraju tehnologiju u nastavu stvorila je različita gledišta. Stoga se ovim ...istraživanjem pokušavaju razumjeti gledišta o procijenjenom pedagoškom i predmetnom tehnološkom znanju (engl. TPACK) predavača, jer se u njemu ispituje kako se ta gledišta razlikuju s obzirom na spol, vrstu zaposlenja, odsjek u kojem predaju i način stručnog usavršavanja na radu koje je usmjereno na upotrebu tehnologije. Da bi se postigao navedeni cilj, istraživač je statistički ispitao procijenjeno pedagoško i predmetno tehnološko znanje predavača na Učiteljskom fakultetu Istočnog mediteranskog sveučilišta. U ovom su istraživanju 53 predavača dobila instrument istraživanja o pedagoškom i predmetnom tehnološkom znanju, a anketa se koristila da bi se odredio stupanj njihova procijenjenog znanja o sedam dimenzija pedagoškog i predmetnog tehnološkog znanja. Srednje vrijednosti, standardna devijacija, postotak, frekvencija i neparametrijski testovi (Mann-Whitney U test i Kruskal-Wallis test) koristili su se pri analizi podataka. Istraživanje je pokazalo da je stupanj procijenjenog pedagoškog i predmetnog tehnološkog znanja predavača bio značajno visok u svim dimenzijama znanja. Utvrđene su statistički značajne razlike u tome kako predavači shvaćaju pedagoško i predmetno tehnološko znanje prema navedenim varijablama. Te su se razlike javile u tehnološkom znanju (TK) i pedagoško-predmetnom znanju (PCK) s obzirom na spol; u tehnološkom znanju (TK) i tehnološko-pedagoškom znanju (TPK) s obzirom na vrstu zaposlenja; u tehnološkom znanju (TK), tehnološko-pedagoškom znanju (TPK) i pedagoškom i predmetnom tehnološkom znanju (TPACK) s obzirom na odsjek u kojem predavači rade te u pedagoškom predmetnom znanju (PCK) s obzirom na stručno usavršavanje na radu.
U ovladavanju inim jezikom važno mjesto pripada čimbenicima individualnih razlika, osobito motivaciji i strategijama učenja, budući da se na njih može djelovati. Istraživanja ukazuju na blisku, ...međutim još uvijek ne posve razjašnjenu vezu između tih čimbenika i komunikacijske jezične kompetencije, a o čemu se raspravlja u uvodnom dijelu rada.
Cilj istraživanja bio je provjeriti koji motivacijski činitelji i tipovi strategija učenja značajno predviđaju komunikacijsku jezičnu kompetenciju u stranom jeziku na uzorku srednjoškolskih učenika u Republici Hrvatskoj. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Upitnik o motivaciji za učenje stranih jezika (Karlak, 2014), Inventar strategija učenja jezika (Oxford, 1990) i tri mjere komunikacijske jezične kompetencije učenika, tj. ocjena u razrednom vrednovanju, ocjena u standardiziranom vrednovanju (ispit državne mature) i postotak točne riješenosti standardiziranog vrednovanja. Rezultati su potvrdili važnu ulogu motivacije i strategija učenja u predviđanju komunikacijske jezične kompetencije u stranom jeziku. Rezultati su pokazali kako motivacija (34,20% objašnjene varijance) i strategije učenja (1,80%) najbolje predviđaju uspjeh u razrednom vrednovanju (40%), a najslabije ocjenu u standardiziranom vrednovanju (21,80% ukupno objašnjene varijance), u čemu se očituju i određene implikacije na nastavnu praksu.
U ovom radu razmatra se uloga afektivnih čimbenika pri učenju stranoga jezika te njihov utjecaj na upotrebu strategija učenja kod učenika stranog jezika. Strategije učenja stranih jezika već duže ...vrijeme zanimaju praktičare i znanstvenike, stoga su u radu predstavljene neke od definicija i naglašena je nemogućnost jedinstvene definicije. Strategije ovise o brojnim čimbenicima za vrijeme učenja stranih jezika, tako i o afektivnima. Afektivni su čimbenici, čiji je odnos sa strategijama učenja proučavan u ovom radu, motivacija, strah, stav, atribucija i pojam o sebi, prema podjeli Jelene Mihaljević Djigunović, velike hrvatske istraživačice u području glotodidaktike. Osim toga, u radu je dan prikaz dosadašnjih istraživanja odnosa tih dviju pojavnosti pri učenju stranih jezika. Istraživanja odnosa afektivnih faktora i strategija učenja prisutna su u znatno manjoj mjeri nego istraživanja odnosa kognitivnih čimbenika i strategija. Unatoč zanemarenosti u istraživanjima, afektivni faktori stoje u suodnosu sa strategijama učenja, točnije odabirom vrste strategije i njihovim brojem, pa tako neposredno s uspjehom u ovladavanju stranim jezikom.
U navedenom radu govori se o istraživanjima u glotodidaktici. Nakon uvodnih
napomena o glotodidaktici kao interdisciplini i njezinom dosadašnjem razvoju u
svijetu i u Hrvatskoj, autorica daje pregled ...pristupa istraživanju različitih tema vezanih
uz proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Analizu situacije u Hrvatskoj izvodi najprije
iz dijakronijske perspektive, kako bi se lakše mogli razumjeti suvremeni trendovi
u hrvatskim studijama. U središnjem dijelu rada autorica detaljnije analizira studije iz
tri istraživačka potpodručja glotodidaktike: rano učenje stranih jezika, afektivni faktori
te strategije učenja stranoga jezika. Pri analizi svakoga potpodručja najprije se opisuju
glavne studije provedene u različitim dijelovima svijeta, a potom istraživanja u Hrvatskoj.
Rad završava opisom predviđenih trendova u budućim istraživanjima.
Cilj istraživanja bio je provjeriti razlike u aspektima školskog samopoimanja (Marsh, 1990.) te korištenju kognitivnih i motivacijskih
strategija učenja (Lončarić, 2014.), a kod učenika različitog ...školskog
uspjeha.
U istraživanju su sudjelovali učenici osmog razreda osnovnih škola u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (N = 589). Rezultati pokazuju da, u usporedbi s učenicima lošijeg uspjeha, učenici boljeg uspjeha imaju bolju sliku o sebi, rjeđe pribjegavaju defanzivnim strategijama učenja, a češće koriste metakognitivne vještine.
Nisu nađene razlike u sklonosti dubinskom procesiranju i strategijama
poticanja učenja među učenicima odličnog i vrlo dobrog uspjeha. Nalazi se razmatraju u kontekstu potrebe da se učenicima lošijeg uspjeha pruži kvalitetnija podrška kako bi razvili pozitivnija očekivanja vezana uz vlastito učenje i ovladali proaktivnim strategijama učenja.
This work studies the ways that adult learners of EFL whose mother tongue is Serbian approach the task of vocabulary learning, and aims at contributing to making an overall picture of foreign ...language vocabulary learning and foreign language vocabulary learning strategies at a global level. Starting with a theoretical framework and an overview of the current state of affairs in the field of vocabulary learning and vocabulary learning strategies, the work relies on the results of the empirical research within the field of the named areas, carried out at evening courses at the Institute of Foreign Languages in Podgorica. The research involved three groups of learners (Context group, Control group and Keyword Method group) and lasted for four months. The main focus of the research was the Keyword Method, probably one of the most interesting and most powerful foreign language vocabulary learning strategies, that has lately been attracting considerable attention of the researchers in the field. The research data, which were obtained by the use of different methods, such as introspection and retrospection, testing, and classroom observation, were subsequently analysed both quantitatively and qualitatively. The research has not only confirmed some of the hypotheses discussed in the introductory part, but has also enabled gaining some new insights that might be useful for further lexical research. Thus, the research has confirmed the hypothesis on culturally determined choice of a particular vocabulary learning strategy, and the hypothesis on the importance and helpfulness of the depth of processing. The research has shown that adult learners of EFL whose mother tongue is Serbian primarily rely on cognates and guessing meaning from context when discovering the meaning of new words. When trying to consolidate the meaning of those words, the learners predominantly rely on the use of English media (songs, movies, newscasts, the Internet), but then also on the strategies of note-taking, saying new words loud, and verbal and written repetition. iv The research has also shown that learners are quite aware of the helpfulness of vocabulary learning strategies, even of those that they do not currently use. The research has furthermore proved the helpfulness of the Keyword Method, thus confirming the results obtained by some other researchers. Namely, the Keyword Method group achieved the best results in the experiment, according to both overall and individual test scores. Such results undoubtedly confirm the Depth of Processing hypothesis, according to which deeper analysis of a word results in a better word retention. Keyword links have proved to be even stronger than Context method links. The research has also shown that learners make various associations with given foreign language words, regardless of the method that has been applied, and whether they have been told to do so or not. What is interesting, and at the same time relevant for further lexical research, is that links and associations with the sound of a given word have proved to be more important than any other kind of link. Finally, word repetition has proved to be extremely useful and almost unavoidable in foreign language vocabulary learning, again regardless of the learning method applied.
Ovaj rad bavi se proučavanjem načina na koji odrasli učenici kojima je maternji jezik srpski pristupaju učenju leksike engleskog jezika kao stranog, i ima za cilj davanje konkretnog doprinosa stvaranju cjelovite slike o učenju leksike i strategijama učenja leksike stranog jezika na globalnom nivou. Pored uvodnog dijela, koji sadrži teorijski pregled i presjek stanja dosadašnjih proučavanja i istraživanja u oblasti učenja leksike i strategija učenja leksike, okosnicu rada čini i jedno empirijsko istraživanje u okviru pomenutih oblasti, koje je sprovedeno na večernjim kursevima Instituta za strane jezike u Podgorici, u kome su učestvovale tri grupe odraslih ispitanika (Kontekst grupa, Kontrolna grupa i grupa Metod ključne riječi), i koje je trajalo četiri mjeseca. Uži predmet istraživanja predstavlja proučavanje metoda ključne riječi, strategije koja privlači sve veću pažnju istraživača, i predstavlja možda jednu od najzanimljivijih i najkorisnijih strategija učenja leksike stranog jezika. U radu su korišćeni metodi introspekcije i retrospekcije, kao i testiranja i posmatranja učenika u konkretnim leksičkim zadacima, a dobijeni rezultati obradjeni su i kvantitativno i kvalitativno. Istraživanje je potvrdilo neke od pretpostavki o učenju leksike stranog jezika koje su iznijete u teorijskom dijelu rada, a omogućilo je i sticanje nekih novih uvida koji bi mogli biti od koristi za dalja leksička proučavanja. Tako je istraživanje potvrdilo Hipotezu o kulturološkoj uslovljenosti izbora strategije učenja leksike, a zatim i pretpostavku o važnosti, odnosno korisnosti dubinske obrade informacije. Kada je u pitanju izbor strategije učenja leksike, istraživanje je pokazalo da odrasli učenici engleskog jezika kao stranog kojima je maternji jezik srpski prilikom otkrivanja značenja nove riječi, u prvom redu, uočavaju riječi koje su srodne sa riječima u njihovom maternjem jeziku, odnosno kognate, i pogađaju značenje nove riječi na osnovu konteksta. Kada je u pitanju učenje i utvrđivanje (značenja) riječi, odnosno upotreba strategija konsolidacije, učenici se u najvećoj mjeri oslanjaju na korišćenje medija na engleskom jeziku - slušaju ii pjesme, gledaju filmove i informativni program, koriste materijale dostupne na Internetu i slično, a zatim i na strategije bilježenja, glasnog izgovaranja i ponavljanja riječi. Istraživanje je pokazalo i to da učenici imaju prilično razvijenu svijest o korisnosti strategija učenja leksike, kako onih koje koriste, tako i onih koje trenutno ne koriste. Metod ključne riječi pokazao se izuzetno korisnim kada je u pitanju učenje leksike stranog jezika, čime ovo istraživanje potvrdjuje rezultate do kojih su došli i brojni drugi naučnici; naime, učenici koji su koristili metod ključne riječi postigli su najbolje rezultate u eksperimentu, kako na ukupnom planu, tako i na planu pojedinačnih testova. Ovakvi rezultati u potpunosti potvrđuju Hipotezu o dubinskoj obradi informacije, prema kojoj dublja obrada, odnosno analiza riječi dovodi do njenog boljeg pamćenja; ispostavilo se da su veze uspostavljene primjenom metoda ključne riječi jače čak i od veza uspostavljenih kontekst metodom. Istraživanje je, takodje, pokazalo da svi učenici, nezavisno od primijenjenog metoda učenja, prave različite vrste asocijacija sa zadatim riječima, bilo da se to od njih traži ili ne, i da su najučestalije vrste asocijacija koje oni prave zvučne asocijacije. Interesantno je, i veoma važno za dalja leksička proučavanja, naglasiti da su se zvučne veze više puta u toku ovog istraživanja pokazale važnijima od bilo kojih drugih veza, te da je i najveći broj učenika koji su učestvovali u eksperimentu naglasio važnost zvuka riječi kada je u pitanju učenje, odnosno pamćenje zadatih engleskih riječi. Izuzetno važnim, i gotovo nezaobilaznim u učenju riječi stranog jezika, bez obzira na primijenjeni metod, pokazalo se i ponavljanje riječi.
PDF
