Rad razmatra primat materijalnosti u djelima Brune Munarija na primjeru dviju njegovih slikovnica. Bruno Munari bio je jedan od najraznorodnijih talijanskih umjetnika 20. stoljeća. Tijekom duge ...karijere umjetnika i dizajnera, Munari je istraživao materijalnost dječjih knjiga s iznimno vrijednim rezultatima. Njegove su slikovnice postavile novu paradigmu u području dječje književnosti te su iznimno cijenjene sve do danas. Djeca oduševljeno prihvaćaju mogućnost slobodnoga strukturiranja procesa čitanja koje im nude inovativni grafički i tipografski mehanizmi, do kraja iskorištavajući urednički potencijal materijala kao što su obični papir, papir za modeliranje i karton, ali također i prozirne ili poluprozirne folije, drvo, plastika, spužva itd. U ovom se članku opisuje ekskluzivni Munarijev odnos s knjigom kao predmetom u svim njezinim različitim sastavnicama (uključujući tekst i paratekst), koji je razvio tijekom godina. U tu svrhu razmatraju se dva Munarijeva važna urednička projekta, tj. slikovnica Nella notte buia U mračnoj noći (1956) i I Prelibri Predknjige (1980). Analiziraju se načini na koje je milanski umjetnik uspio iskoristiti različite komunikativne, estetičke i obrazovne potencijale materijalne dimenzije navedenih publikacija.
Cilj rada jest pobliže objasniti pojam i upotrebu teksture u likovnom stvaralaštvu te ulogu taktilnosti u razvoju percepcije i procesu stvaranja umjetničkog djela. Taktilnost i doživljaj teksture ...čimbenici su od iznimnog značenja, kako prilikom recepcije umjetničkog djela, tako i na samom početku stvaranja likovnog djela, kao poticajni impuls. U likovnom stvaralaštvu tekstura je jedno od izražajnih sredstava za artikuliranje realnosti i neposrednosti, a ujedno i značajna likovna varijabla. U suvremenoj umjetnosti postoje različiti modeli primjene teksture, koji su se razvijali u povijesnoj upotrebi teksture u likovnoj umjetnosti. Analizom pojedinačnih primjera i komparacijom vidljivo je da tekstura utječe na druge likovne elemente i varijable u likovnoj kompoziciji te se njihove međusobne relacije mogu jasno odrediti. Stoga je relevantno istraživati proces likovnog stvaralaštva, ne zanemarujući neposredan doživljaj okoline preko različitih osjetila, kako vizualno tako i taktilno, jer je dodir neophodan za kognitivni razvoj čovjeka od samog početka. Likovno mišljenje i likovna produkcija kombinacija su unutrašnjeg osmišljenog doživljaja dobivenog informacijama iz vanjskog svijeta i umjetničkog akta.
Uvjet za likovnu svijest jest razvijenija vizualna svijest, a osim vizualnog opažanja putem kojeg čovjek dobiva informacije iz okoline također je važan i taktilni doživljaj okoline. U likovnom procesu umjetnik stvara različite teksture koje u konačnici doživljavamo vizualno i/ili taktilno. U likovnoj hermeneutici formalna analiza likovnog djela nepotpuna je bez potanje analize likovne morfologije i likovne varijable kao što je tekstura.
PDF
