U ovom radu je testirana hipoteza pariteta kupovne moći na godišnjim podacima za Hrvatsku u razdoblju od 1952. do 2003. Iako problem snage ukazuje na činjenicu da je potrebno imati niz od 75 godina ...kako bi se sa 50% šanse mogla odbaciti nulta hipoteza u slučaju kada je realni tečaj uistinu stacionaran, unit root test je uspio odbaciti nultu hipotezu na podacima za Hrvatsku na nizu dugom 51 godinu. Povrh toga, upotrebom jednostavnog autoregresivnog modela uspješno je objašnjeno 20 do 55% varijacija realnog tečaja u promatranom razdoblju, iako je stupanj postojanosti devijacija u nekim razdobljima bio visok. Ekonometrijske procjene su ukazale na činjenicu da pola devijacije od ravnoteže za realni tečaj kune i njemačke marke nestaje nakon 0,9 godina, za realni tečaj dolara i kune nakon 2,2 godine i za realni tečaj kune i talijanske lire 1,2 godine.
Kvalitetna sirovina osnovni je uvjet za uspješan rad bilo koje industrijske grane. Bez dobre sirovine ne možemo očekivati visokokvalitetnih proizvoda. To se naročito osjeća u svim granama mljekarske ...industrije, jer je tu sirovina mlijeko, a to je veoma osjetljiva i lako pokvarljiva sirovina.
U radu se koristi pristup kvantilne regresije kako bi se istražile odrednice međunarodnih deviznih pričuva u Republici Hrvatskoj na njihovim različitim razinama. Promatrano razdoblje obuhvaća ...kvartalne podatke 2000q1 do 2018q3. Rezultati su pokazali kako su BDP (u stalnim cijenama) i nominalni devizni tečaj prema euru (dnevno, na kraju razdoblja) značajne odrednice međunarodnih deviznih pričuva u Republici Hrvatskoj. Nadalje, na višim razinama međunarodnih deviznih pričuva njihova elastičnost na promjene u promatranim varijablama je snažnija. Posljedično, na nižim razinama elastičnost slabi. Na razinama iznad 7. decila međunarodnih deviznih pričuva elastičnost na promjene deviznog tečaja gubi statističku značajnost.
Autori u ovoj studiji problematiziraju hrvatsku tranzicijsku konvergenciju povezano s usporedivim Srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama. Polazeći od modela nacionalne ekonomije šezdesetih godina ...20. stoljeća, analiziraju obilježja i učinke procesa konvergencije po ključnim makroekonomskim varijablama. Na toj osnovi promišljaju međusobnu uvjetovanost nacionalnih ekonomskih politika s politikom Europske Unije.
Desetljećima zaručnički tečajevi djeluju u gradu Splitu. O
njihovoj djelotvornosti, i o tome koliko odgovaraju zahtjevima
vremena te što bi se moglo učiniti da budu što plodonosniji,
pokušava ...odgovoriti autor. U ovom radu Iznosi l obrađuje dojmove
onih koji su na tečaju slušali Izlaganja stručnjaka za pojedina
područja bračne problematike. Pri tom se služi anketama,
razgovorima, zapisima sudionika tečajeva, bilješkama Iz arhiva
središnjice tečajeva te višekratnim sudjelovanjem na njima.
Provodi t anketu čitavog jednog tečaja.
Prateći napore europskih crkava na tom području, posebno
načine kako izbjeći nedjelotvornost tečaja zbog prevelikog broja
nazočnih, autor, uz Iskustva mjesnih crkava koje su prešle na
druge djelotvornije načine priprema za brak, najviše pledira u
prilog tečajevima tzv. daljnje priprave za brak, već u ranim
godinama adolescencije.
Svim sudionicima, koji su prisustvovali predavanjima i bar kojoj od rekreativnih večeri Prvog svećeničkog liturgijskog tečaja u Zagrebu, ostali su u duši kao uspomena radosni trenuci, a mnogima i ...neizbrisivi doživljaji, o sadržajima misne zbilje i prilazima k njoj.
Godina održavanja Međunarodnog mljekarskog tečaja u Zagrebu pada baš u godinu proslave 10-godišnjice postojanja Organizacije Ujedinjenih Nacija za ishranu i poljoprivredu (FAO).
Glavni cilj ekonomske politike u proteklih deset godina bio je
održati stabilnost cijena i tečaja. Budući da je u istome razdoblju došlo do visokog rasta troškova, ponajprije troškova javnoga sektora ...i plaća, domaća je valuta postajala sve više precijenjenom, a posljedice su bile: rast platnobilančnih defi cita, rast vanjskog duga i pad konkurentnosti na svjetskome tržištu. Takve su tendencije u suprotnosti sa kriterijima konvergencije koje traži EU od zemalja koje se žele pridružiti. U članku se razmatraju moguće posljedice uspostavljenih tendencija i analiziraju se alternativne ekonomske politike, prije svega politike tečaja, koje bi mogle utjecati na promjenu osnovnih obilježja razvojnog modela u kojem se našla Hrvatska.
Studija analizira svrhu i različite oblike programskih aranžmana s međunarodnim financijskim institucijama. Obrađuju se načela i značenje opće primjenjivih financijskih programa, a naročito uloga ...MMF-a i Svjetske banke u uspostavljanju hrvatske ekonomske
politike. Konačni rezultat studije je pregled ocjene aktualnog stanja i budućih izgleda hrvatske ekonomije, kao dugoročnih implikacija politike strukturnog prilagođavanja koju je odredila nacionalna vlada u koordinaciji s MMF-om i Svjetskom bankom.
Moguće je iznijeti nacionalnu strategiju razvoja koja se temelji na rezultatima ove analize:
Strategija može biti fazni pristup razvoju: u prvoj fazi potrebni su viši monetarni suverenitet i tečaj stimuliran izvozom; pomoću tečajne politike i razvojno prihvatljivim kamatnim stopama potrošnja će u početku biti ograničena a zatim preusmjerena prema
domaćim proizvodima; na taj način izvoznu konkurentnost će poduprijeti pravila relativnih cijena u skladu s globalnom produktivnošću ekonomije; razvojni program jedne isključivo
mikroekonomske orijentacije koju je odredila doktrina Svjetske banke nije završen, i u izvjesnim segmentima je jednostran i preuranjen za razvojni trenutak hrvatske ekonomije; faza
stabilnosti kada kratkoročni i dugoročni kapital pritječu u zemlju će biti znak početka zrele faze oporavka i razvoja; u ovoj fazi će tržišni mehanizam regulirati razvojem stimuliranu kamatnu stopu; ova faza pretpostavlja razvijenu institucionalnu infrastrukturu i razvijene
mehanizme financijskog sustava zemlje. Politika aprecijacije kune t.j. politika stabilnosti na iskrivljenoj razini kune u fazi ravnoteže nedovoljne zaposlenosti, osporava industrijalizaciju zemlje i uključuje tercijarizaciju ekonomske strukture, što ugrožava buduću vanjsku ravnotežu, kao i optimalnu ekonomsku i strukturu zapošljavanja.
Iz ovih teorija se može zaključiti da monetarna politika, naročito politika tečaja i fiskalna politika, u svojim makroekonomskim i mikroekonomskim aspektima, moraju biti koordinirane s oporavkom i razvojnom politikom, politikom stabilizacije te liberalizacijom
bankarskog i vanjskotrgovinskog sustava.
