Uz medicinska i javnozdravstvena pitanja, pandemija koronavirusa 2020. godine izazvala je neka ozbiljna filozofijska, (bio)etička, socijalna, politička i pravna pitanja koja nisu u bitnome nova, ...premda se pojavljuju u novome svjetlu. Među njima su i pitanja obrazovanja jer je pandemija koronavirusa potencirala trendove digitalizacije i alijenacije u sferi obrazovanja, što nas upućuje ne samo na razmatranje problematike obrazovanja u doba pandemije nego i sistemskih problema obrazovanja, znanosti i znanja u epohi tehnoznanosti te neoliberalne ekonomije i politike.
U ovome radu autor tematizira pojedine religijske i mističke aspekte ideje napretka i ukupnoga modernog imaginarija. Rečeno nastojanje temelji se na Spenglerovu izvodu genealogije znanstveničkoga ...staleža iz svećeničkoga staleža. Pritom skraćeni povijesni pregled konstrukcije mita o napretku ipak ne slijedi vulgarnu ‘tezu o sekularizaciji’ (Blumenberg) – naime, tvrdnju da ideologija napretka predstavlja tek sekulariziranu inačicu kršćanskoga milenarizma. Nadasve, rad pokušava afirmirati holistički pristup moderni i pojmovima s kojima je ova srasla: Zapadu, Razvoju, Napretku, Racionalnosti, Ekonomiji, Tehnici, Znanosti. Utoliko se svojom obuhvatnošću i kvalitetom kao oslonac i predložak autorovoj kritici nametnula »infernalna« paradigma »Megastroja« (Latouche). U analizi spasiteljske misije tehnoznanosti, posebna je pažnja pridana teodiceji ‘nevidljive ruke’ koja njome sistemski upravlja.
BIOETIČKA PARADIGMA Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
05/1997, Letnik:
6, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
Tekst propituje status bioetičke paradigme u sklopu aktualnih paradigmatskih konjunktura kao što su ekologizam, globalizam, postmodernizam i multikulturalizam. To propitivanje polazi od ...problematizacije napretka, naime od komparativne analize dvaju općenito prihvaćenih i oprečnih shvaćanja tog pojma te od dvaju oprečnih etičkih stajališta prema napretku. Potom se obrazlaže aktualni trend etizacije znanosti i drugih intelektualnih područja, koji je nastao iz potrebe da se prona|u pouzdaniji oslonci života u doba rizične tehnoznanosti. Izlažu se najznačajniji valovi etizacije te posebno objašnjava etizacija znanosti o životu, koja je potaknuta brzim razvojem biotehnologija. Tekst se, u tom pogledu, usredotočuje na tri ključna motiva bioetičke tematike: problem identiteta, pitanje vladavine nad proizvodima vlastite moći i pitanje pravila (normi, institucija) za djelovanje na tom području. S time su povezane i tri razine etičkog iskustva. Tekst rekapitulira neke najznačajnije konkretne izraze tog normativnog nastojanja i dolazi do zaključka da bioetička tematika, zbog svog jedinstvenog sadržaja, ima izglede da postane središnjom paradigmom nadolazećeg doba.
PDF
