Utvrđivanje istovjetnosti telekomunikacijskih adresa uvedeno je 2002. godine kao nova izvidna radnja u Zakon o kaznenom postupku, iako se već više godina primjenjivala u praksi redarstvenih vlasti. ...Najčešće se u samim počecima primjene nastojalo utvrditi tko je, u kojem vremenskom razdoblju i koliko dugo ostvarivao kontakte preko uređaja za komuniciranje na daljinu. Spomenuti podaci pokazali su se iznimno korisnim za otkrivanje počinitelja kaznenih djela i u svrhe sprječavanja planiranih kriminalnih aktivnosti. Iz faktografskih evidencija o ostvarenim telekomunikacijskim kontaktima ponekad nije moguće izvesti zaključke koji bi se smatrali kriminalistički korisnima. Upravo u momentu sravnjivanja tih podataka s drugim redarstvenim evidencijama i bazama, za što pronalazimo pravne pretpostavke u Zakonu o kaznenom postupku, podaci o istovjetnosti telekomunikacijskih adresa dobivaju "dodanu vrijednost". Razvojem tehnologije i telekomunikacijskih usluga otvaraju se i nove mogućnosti za počinitelje kaznenih djela, ali i za službenike redarstvene vlasti. Bitno je pronaći ravnotežu između poslovnih (financijskih) interesa davatelja telekomunikacijskih usluga i interesa tijela državne vlasti koji na temelju propisanih zakonskih odredbi moraju imati mogućnost zakonitog pristupa evidencijama i nadzora nad telekomunikacijskim uslugama radi očuvanja nacionalne sigurnosti i suzbijanja najopasnijih oblika kriminaliteta.
Unatoč brojnim koristima koje proizlaze iz primjene širokopojasnih pristupnih tehnologija i
usluga, danas postoji mnoštvo ruralnih područja u Svijetu u kojima širokopojasni pristup
Internetu nije ...dostupan. Ova se disertacija bavi problematikom vezanom uz uvođenje
širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima. U disertaciji je provedena analiza
stanja te su utvrđene razlike u stopama usvajanja i primjeni širokopojasnih tehnologija i usluga u
odabranim ruralnim i urbanim područjima. Nadalje, prikazana je metodologija za rješavanje
problematike nedovoljne dostupnosti širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima,
odnosno problematike tzv. digitalnog jaza - određivanje najrelevantnijih čimbenika za uvođenje
širokopojasnog pristupa Internetu uz primjenu regresijske analize i uključivanje tih čimbenika u
postupak tehno-ekonomskog modeliranja. Isto tako, u radu su razmotreni i načini na koje se
tehno-ekonomske metode modeliranja mogu koristiti pri povezivanju analiziranih tehnoekonomski
orijentiranih zahtjeva korisnika (za kvalitetom usluga, količinom prometa,
pristupnom brzinom, cijenom usluga) te zahtjeva operatora za isplativim tehničkim rješenjima za
ruralna područja. Zato je definiran novi okvir za analizu i modeliranje eksplicitno definiranih
zahtjeva. Predloženi okvir služi kao nadogradnja tehno-ekonomskih modela i omogućuje
detaljniju analizu specifičnosti različitih ruralnih područja temeljenu na dostupnim podacima. Na
posljetku, prikazana je korisnost predloženog modela pri izboru najboljih strategija za operatore
u konkurentskom okruženju.
Despite the numerous benefits arising from the application of broadband access technologies and
services, in the majority of rural areas in the world broadband Internet access is not yet available.
Therefore, the thesis deals with the issues related to the introduction of broadband Internet access
in rural areas. In the thesis, the differences in the adoption rates of broadband technology and
services in rural and urban areas for several studied cases are examined. The given results
indicated a lower level of broadband adoption in rural compared to urban areas, i.e. the presence
of the digital divide. Therefore, the selected methodology for addressing the digital divide
problem is introduced – the determination of the most relevant factors for broadband adoption
using regression analysis, and the inclusion of these factors in the techno-economic modeling
process. Furthermore, the techno-economic modeling methods used for connecting analyzed
techno-economically oriented user requirements (for the quality of broadband services, the
broadband traffic amount, the broadband access speed, and the broadband service price) with the
operators’ requirements on the cost effective business models in rural areas are considered.
Therefore, a new framework for analyzing and modeling the explicitly defined users and
operators’ requirements is proposed. The proposed framework serves as an upgrade for the
existing techno-economic models and allows a detailed analysis of the specificities of different
rural areas, based on the available data. Finally, the efficiency of the proposed model application
in choosing the best business strategies for operators in a competitive environment is shown.
U ukupnom proračunu pogreške određivanja položaja jednofrekvencijskim GNSS prijamnicima, ionosfersko kašnjenje satelitskog signala predstavlja najznačajniju utjecajnu veličinu. GPS modelom ispravke ...ionosferskog kašnjenja (prema Klobucharu), dnevna dinamika ionosferskog kašnjenja opisuje se na globalnoj razini. U doktorskom radu predložen je regionalni model utemeljen na uočenim nespecifičnim pravilnostima u dnevnom hodu ionosferskog kašnjenja signala za određivanje položaja. Nespecifične pravilnosti pojavljuju se pod određenim uvjetima; tijekom mirnog svemirskog vremena, nepobuđene ionosfere, u razdobljima ljetnih mjeseci te na području srednjih geografskih širina. Identificirana lokalna dinamika ionosferskog kašnjenja razlog je i motivacija za provedeno istraživanje, s ciljem unaprjeđenja pružanih usluga i općenito rada GNSS sustava. Model je izrađen na temelju izmjerenih vrijednosti ionosferskog kašnjenja, koje su izvedene iz opažanja kodnih i faznih pseudoudaljenosti. Pri tome su korišteni podaci s referentnih IGS stanica unutar Jadranske regije. Model je verificiran u razdobljima unutar kojih prevladavaju definirani uvjeti okoliša širenja signala za satelitsko određivanje položaja. Dobivene vrijednosti uspoređene su sa stvarnim vrijednostima ionosferskog kašnjenja, te s vrijednostima ionosferskog kašnjenja modeliranim prema Klobucharovom modelu ispravke. Model je ispitan na trima različitim lokacijama u području Jadranske regije u 2006. i 2007. godini. Rezultati su pokazali kako, u odnosu na Klobucharov model, predloženi model u zadanim uvjetima pruža točnije ispravke ionosferskog kašnjenja. Time je potvrđena primjenjivost predloženog modela za područje Jadranske regije i okolice. Značajke modela razmotrene su sa stajališta uspješnosti, prednosti i ograničenja modela. Prikazane su znanstvena i praktična mogućnost primjene modela i ostalih rezultata istraživanja. Analiza pogrešaka modela i njihovih uzroka postavlja smjernice za daljnja istraživanja lokalnih i globalnih uvjeta ionosferske dinamike te Sunčeve i geomagnetske aktivnosti.
Satellite positioning signal ionospheric delay has been identified as a single major contributor in total satellite positioning error budget. Daily dynamics of ionospheric delay are described globally by utilising the GPS standard (Klobuchar) ionospheric model. In this doctoral thesis, a regional ionospheric delay correction model has been proposed. The model is based on observed daily pattern ionospheric delay non-specific regularities, which are occuring under specified conditions; during quiet space weather, undisturbed ionosphere, in summer months period and at middle geographic latitudes. The local ionospheric delay dynamics are the reason and a motivation for conducted research, which was carried out aiming at GNSS services improvement and system performance. The model is developed on the basis of measured values of ionospheric delay. These values were derived from code and phase pseudorange observables from Adriatic region reference IGS stations. The model has been verified in time periods where defined conditions of satellite positioning signal propagation environment were prevailing. Obtained values were compared with actual ionospheric delay values, as well as with ionospheric delay values obtained with the Klobuchar ionospheric correction model. The proposed model has been tested in three different locations in the Adriatic region, in years 2006 and 2007. The results showed that, under specified conditions and controlling parameters, proposed ionospheric model provides more accurate ionospheric delay corrections compared to the Klobuchar model. The proposed model's applicability in the Adriatic region and surrounding has been confirmed. Model properties have been discussed from the accomplishment, advantages and limitations aspect. The potential of the model's scientific and practical appliance is presented, along with thesis research results. A model error analysis and error causes will set guidelines for further research activities regarding local and global ionospheric dynamics conditions, as well as solar and geomagnetic activity exploration.
U ukupnom proračunu pogreške određivanja položaja jednofrekvencijskim GNSS prijamnicima, ionosfersko kašnjenje satelitskog signala predstavlja najznačajniju utjecajnu veličinu. GPS modelom ispravke ionosferskog kašnjenja (prema Klobucharu), dnevna dinamika ionosferskog kašnjenja opisuje se na globalnoj razini. U doktorskom radu predložen je regionalni model utemeljen na uočenim nespecifičnim pravilnostima u dnevnom hodu ionosferskog kašnjenja signala za određivanje položaja. Nespecifične pravilnosti pojavljuju se pod određenim uvjetima; tijekom mirnog svemirskog vremena, nepobuđene ionosfere, u razdobljima ljetnih mjeseci te na području srednjih geografskih širina. Identificirana lokalna dinamika ionosferskog kašnjenja razlog je i motivacija za provedeno istraživanje, s ciljem unaprjeđenja pružanih usluga i općenito rada GNSS sustava. Model je izrađen na temelju izmjerenih vrijednosti ionosferskog kašnjenja, koje su izvedene iz opažanja kodnih i faznih pseudoudaljenosti. Pri tome su korišteni podaci s referentnih IGS stanica unutar Jadranske regije. Model je verificiran u razdobljima unutar kojih prevladavaju definirani uvjeti okoliša širenja signala za satelitsko određivanje položaja. Dobivene vrijednosti uspoređene su sa stvarnim vrijednostima ionosferskog kašnjenja, te s vrijednostima ionosferskog kašnjenja modeliranim prema Klobucharovom modelu ispravke. Model je ispitan na trima različitim lokacijama u području Jadranske regije u 2006. i 2007. godini. Rezultati su pokazali kako, u odnosu na Klobucharov model, predloženi model u zadanim uvjetima pruža točnije ispravke ionosferskog kašnjenja. Time je potvrđena primjenjivost predloženog modela za područje Jadranske regije i okolice. Značajke modela razmotrene su sa stajališta uspješnosti, prednosti i ograničenja modela. Prikazane su znanstvena i praktična mogućnost primjene modela i ostalih rezultata istraživanja. Analiza pogrešaka modela i njihovih uzroka postavlja smjernice za daljnja istraživanja lokalnih i globalnih uvjeta ionosferske dinamike te Sunčeve i geomagnetske aktivnosti.
U komercijalnoj vezi broda i kopna, a za ostvarenje kopnene dionice ukupnog prijenosnog puta, redovito se služimo javnom mrežom. U vezi kopno-brod korisnik koji poziva najčešće je priključen na javnu ...mrežu i preko nje ostvaruje željene usluge, dok se veza s brodom ostvaruje preko drugih mobilnih radiomreža. S druge strane, u vezi brod-kopno sudionik kojeg se poziva najčešće je korisnik javne mreže. U oba slučaja veza se oslanja na kvalitetnu uslugu javne telekomunikacijske mreže. Slabija kvaliteta komunikacije prije svega može ovisiti o mobilnoj radiomreži, koja je za pristup udaljenom brodu nužna. Posebna pogodnost je kada brod postaje izravni korisnik javne mreže. To je jedino moguće u obalnom području i lukama, bilo produljenom fizičkom vezom ili mobilnom radiovezom kratkog dometa. Ovim drugim načinom, tj. priključkom na javnu mobilnu radiomrežu, brodovi se sve više služe. Ipak, ovaj način komunikacije u pomorstvu ima ograničeni značaj; uglavnom služi samo u komercijalne svrhe i nije obuhvaćen GMDSS-om.
U doktorskoj se disertaciji cjelovito sagledava i analizira pouzdanost i raspoloživost računalnih resursa upravljačkih centara i VTMIS sustava u cijelosti, uzimajući u obzir sve relevantne parametre ...koji utiču na kvalitetu pružanja definiranih usluga.
Izvršena je analiza pokazatelja kvalitete računalnih sustava i opisana pouzdanost hardvera, softvera i operatora, tehnike za dostizanje pouzdanosti odnosno raspoloživosti te analizirana redundancija i mogućnosti primjene u različitim arhitekturama računalnih sustava u podsustavima VTMIS sustava.
Dan je opis Markovljevih modela te se detaljno analiziraju Markovljevi modeli s dva identična modula s i bez faktora pokrivanja. Zatim je izvršena analiza pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti računalnog sustava i operatora.
Izvršena je analiza računalnih i neračunalnih komponenti i opisane usluge koje pružaju podsustavi VTMIS sustava, posebno upravljačkih centara prema svim sudionicima pomorskog prometa. Detaljno su opisane hardverska i softverska komponenta, baze podataka, arhitektura klijent server, virtualna privatna mreža i glavni izvori podataka. Nakon toga, prikazan je detaljni ustroja HVTMIS sustava i razmotreni podsustavi HVTMIS sustava s naglaskom na integrirani pomorski informacijski sustav kao dio NSW (National Single Windows) sustava
U radu je izvršen analitički i simulacijski pristup u analizi pokazatelja kvalitete podsustava. Posebna se pažnja stavlja na pouzdanost i raspoloživost. Za kritične komponente upravljačkih centara, formira se blok dijagram pouzdanosti, zatim se formiraju Markovljevi modeli koji sadrže stanja sustava i prijelaze stanja. Analitičkim putem izračunavamo pokazatelje kvalitete kritičnih računalnih komponenti sektorskog i nacionalnog upravljačkog centra. Zatim, koristeći programski paket Isograf Reliabilty Workbench 11.0 kreiran je modul u tri koraka u kojem simuliramo i izračunavamo raspoloživost i pouzdanost kritičnih komponenti, utjecaj konzola i primarnih izvora podataka (radarski sustav i AIS) na ukupnu pouzdanost upravljačkog centra. Na taj način vidimo za koje se učestalosti popravaka i faktora pokrivanja grešaka postiže najbolja raspoloživost usluga koje pružaju upravljački centri.
Analiziraju se strategije, razine, aktivnosti održavanja računalnih sustava, sustavi za dijagnostiku s detaljnom razradom samodijagnostičkog procesa te održavanje baze podataka. Također, obrađeno je outsourcing održavanje. Iznesen je prijedlog organizacije održavanja HVTMIS sustava i odgovarajućeg informacijskog sustava upravljanja održavanjem.
The doctoral dissertation is a comprehensive study and analyzes of the reliability and availability of computing resources of control centers and VTMIS system as a whole, taking into account all relevant parameters that affect the quality of the provision of defined services.
Analysis was performed on an indicator of quality of computer systems and describes the reliability of hardware, software and operator technique for achieving reliability and availability, and redundancy analysis and applications in a variety of computer architectures of the VTMIS subsystems.
A description of Markov model and a detailed analysis of the Markov model with two identical modules with and without the coverage factor. The analysis of reliability, availability and security of computer systems and operators was then performed.
Analysis was performed on a computer and a non-computer component that describes the services provided by VTMIS subsystems, particularly control centers for all participants in maritime transport. In detail are described hardware and software components, database, client server architecture, virtual private networks and the main sources of data. After that, it is presented a detailed presentation of the organization and reviewed HVTMIS subsystems with emphasis on integrated marine information system as part of NSW (National Single Windows) system.
The work was carried out analytical and simulation approach in the analysis of quality indicators subsystems. Special emphasis is placed on reliability and availability. For a critical component of control centers a block diagram of reliability is formed and a Markov model that contains the system state and state transitions. Analytical calculated the critical indicators of quality computer components sector and the national control center. Using the software package Isograf reliabilty Workbench 11.0 we created the module in three steps in which we simulated and calculated the availability and reliability of critical components, the influence of consoles and the primary sources of data (radar and AIS) on the overall reliability of the control center. Thus we see that the frequency of repairs and the coverage factor of errors are achieved by the best availability of services provided by the control centers.
It analyzes the strategy level, the activities of maintenance of computer systems, systems for diagnostics with detailed elaboration of a self-diagnostic process and maintenance of the database. Also, outsourcing of maintenance is performed. Proposal was given to maintain the organization of HVTMIS system and appropriate management information system maintenance.
U doktorskoj se disertaciji cjelovito sagledava i analizira pouzdanost i raspoloživost računalnih resursa upravljačkih centara i VTMIS sustava u cijelosti, uzimajući u obzir sve relevantne parametre koji utiču na kvalitetu pružanja definiranih usluga.
Izvršena je analiza pokazatelja kvalitete računalnih sustava i opisana pouzdanost hardvera, softvera i operatora, tehnike za dostizanje pouzdanosti odnosno raspoloživosti te analizirana redundancija i mogućnosti primjene u različitim arhitekturama računalnih sustava u podsustavima VTMIS sustava.
Dan je opis Markovljevih modela te se detaljno analiziraju Markovljevi modeli s dva identična modula s i bez faktora pokrivanja. Zatim je izvršena analiza pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti računalnog sustava i operatora.
Izvršena je analiza računalnih i neračunalnih komponenti i opisane usluge koje pružaju podsustavi VTMIS sustava, posebno upravljačkih centara prema svim sudionicima pomorskog prometa. Detaljno su opisane hardverska i softverska komponenta, baze podataka, arhitektura klijent server, virtualna privatna mreža i glavni izvori podataka. Nakon toga, prikazan je detaljni ustroja HVTMIS sustava i razmotreni podsustavi HVTMIS sustava s naglaskom na integrirani pomorski informacijski sustav kao dio NSW (National Single Windows) sustava
U radu je izvršen analitički i simulacijski pristup u analizi pokazatelja kvalitete podsustava. Posebna se pažnja stavlja na pouzdanost i raspoloživost. Za kritične komponente upravljačkih centara, formira se blok dijagram pouzdanosti, zatim se formiraju Markovljevi modeli koji sadrže stanja sustava i prijelaze stanja. Analitičkim putem izračunavamo pokazatelje kvalitete kritičnih računalnih komponenti sektorskog i nacionalnog upravljačkog centra. Zatim, koristeći programski paket Isograf Reliabilty Workbench 11.0 kreiran je modul u tri koraka u kojem simuliramo i izračunavamo raspoloživost i pouzdanost kritičnih komponenti, utjecaj konzola i primarnih izvora podataka (radarski sustav i AIS) na ukupnu pouzdanost upravljačkog centra. Na taj način vidimo za koje se učestalosti popravaka i faktora pokrivanja grešaka postiže najbolja raspoloživost usluga koje pružaju upravljački centri.
Analiziraju se strategije, razine, aktivnosti održavanja računalnih sustava, sustavi za dijagnostiku s detaljnom razradom samodijagnostičkog procesa te održavanje baze podataka. Također, obrađeno je outsourcing održavanje. Iznesen je prijedlog organizacije održavanja HVTMIS sustava i odgovarajućeg informacijskog sustava upravljanja održavanjem.
Pojam položajno vezanih usluga s poslovnog i tehnološkog aspekta pripisuje se telekomunikacijskoj industriji. Tehnološku komponentu sačinjavaju sustav određivanja položaja korisnika, sustav ...komuniciranja između korisnika i davatelja usluge te sustav pohranjivanja i obrade podataka. Iako je određivanje položaja tradicionalno geodetski posao, telekomunikacijska industrija rješava taj problem samostalno, uz pomoć naprednih tehnologija. Očekuje se da će daljnji tehnološki razvoj značiti i daljnje poboljšanje kvalitete, tj. točnost određivanja položaja. Relacija s geodetskom strukom ipak postoji, a odnosi se prije svega na stvaranje baza podataka kojima se koriste položajno vezane usluge. Rad opisuje tehnološke osnove načina određivanja položaja, primjenu i primjere, kao i opis potrebnih podataka u kojima geodetska struka može pronaći svoj poslovni interes.
U komuniciranju prema brodu služimo se i dalje tradicionalnim radiovezama, ali sve veću ulogu imaju satelitske veze. U oba slučaja pristup brodu ostvarujemo kroz namjenske mreže mobilnih korisnika, a ...brod je neposredni korisnik ovih mreža preko brodske radiopostaje.
Osim mobilnih postoje i druge namjenske mreže, koje se u pomorstvu najčešće upotrebljavaju posredno, a mogu sudjelovati u ostvarenju nekih važnih usluga. Sve ove mreže mogu biti međusobno povezane i korisnicima dostupne, što opet ovisi o njihovoj namjeni, vlasniku i organizaciji. U tome ključnu ulogu ima javna telekomunikacijska mreža s kojom su namjenske mreže redovito dobro povezane.
Međuodnos nacionalne sigurnosti i telekomunikacija veći je i složeniji od slike stvorene o tome u hrvatskim medijima i politici. Umjesto rasprave o obavještajno-sigurnosnim službama, svrsishodnije je ...raspravljati o temeljnim društvenim vrednotama, nacionalnim interesima i sustavu državnih institucija koji će ih štititi i promicati boljitak društva. U eri globalizacije i liberalizacije tržišta, ispravno shvaćanje pojma nacionalne sigurnosti uspostavit će bitno drugačiji odnos države prema telekomunikacijskom sektoru. Postavljanjem odgovarajućeg organizacijskog modela u procesu liberalizacije telekomunikacija, moglo bi se umjesto u posljedicama tranzicijske kvaziliberalizacije uživati u plodovima suvremenog i bogatog telekomunikacijskog tržišta.
U radu se prikazuje i analizira utjecaj računalnih komunikacija i telekomunikacija na razvitak automatiziranih uredskih sustava. Daje se pregled telekomunikacijskih uređaja i sustava koji se koriste ...u uredskom poslovanju i istražuju se njihove uloga i funkcije. Pokazuje se da je razvitak telekomunikacija i računalnih komunikacija presudno utjecao na razvitak uredske automatizacije. Analiza uloge telekomunikacija u uredskom poslovanju ukazuje na tri faze razvitka uredske automatizacije, koje su opisane u radu. Ukazuje se na važnost standardizacije, posebno otvorenih sustava, za automatizirane uredske sustave. Analizira se utjecaj novih telekomunikacijskih tehnologija na budućnost uredskog poslovanja i daje vizija njegove budućnosti.
