U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
Prispevek obravnava povezave med Zarlinovim naukom o kontrapunktu in antičnimi teoretskimi premisleki. Po uvodnih opredelitvah in umestitvi nauka o kontrapunktu v kontekst Zarlinovega traktata ...Temelji harmonike (Le Istitutioni harmoniche, 1558) so predstavljeni primeri utemeljevanja nekaterih kontrapunktskih pravil: raba disonance, raba kvarte, lastnosti male in velike terce, raba kromatike in enharmonije, napotki za uglasbitev besedila.
V strokovni literaturi se pogosto poudarja, da urbanistična kompleksnost temelji na soobstoju naslednjih treh prvin: regulativnega okvira, ravni urbanističnega oblikovanja in pogajanj med akterji. ...Avtorji se v članku z navedenim strinjajo, hkrati pa zavračajo zamisel, da so lahko te prvine v idealnem ravnovesju, brez negativnih medsebojnih vplivov. Proučevali so, kje so meje njihovega soobstajanja, in postavili hipotezo, da idealen in uravnotežen soobstoj teh prvin ni mogoč. Njihova raziskava je temeljila na naslednjih štirih glavnih in zaporednih aktivnostih: 1. pregledu literature o temeljih sodobnega urbanističnega načrtovanja, 2. kritični kvalitativni analizi glavnih dokumentov, ki vsebujejo urbanistične direktive in se uporabljajo v treh največjih mestih Latinske Amerike: Buenos Airesu, Ciudadu de Méxicu in São Paulu (s poudarkom na smernicah v teh dokumentih in kako obravnavajo vse tri omenjene prvine), 3. analizi součinkovanja navedenih treh prvin in 4. oblikovanju končnih ugotovitev.
U radu se razmatra važnost fazne heuristike za razvoj javnih politika kao akademske discipline. Pod faznom heuristikom podrazumijeva se shvaćanje koje ističe da proces stvaranja politika prolazi kroz ...niz sukcesivnih faza, poput postavljanja dnevnog reda, formulacije, legitimiranja, implementacije i vrednovanja javnih politika. Rad se zasniva na razmatranju 66 knjiga objavljenih u razdoblju od 1968. do 2023., podijeljenih u dvije temeljne skupine: naslove koji daju cjeloviti prikaz faznog modela i naslove koji su bez cjelovitog prikaza tog modela. Rezultati analize knjiga koje su ušle u uzorak pokazuju da većina naslova ne slijedi obrazac fazne heuristike, premda i dalje značajan broj naslova, pogotovo kada je riječ o udžbenicima, jasno slijedi fazni narativ u prikazu stvaranja javnih politika. U radu se daje kratki prikaz razvoja fazne naracije usporedno s razvojem javnih politika kao akademske discipline, a prikazuju se i temeljne kritike takvog pristupa. U posljednjem se dijelu rada tematizira moguća uloga fazne heuristike u budućem razvoju teorijskih pristupa javnim politikama.
The paper discusses the importance of stages heuristics for the development of public policies as an academic discipline. The stages heuristic implies that the policy making process goes through a series of successive stages, such as agenda-setting, formulation, legitimation, implementation and evaluation of public policy. The paper is based on the consideration of 66 books published in the period from 1968 to 2023, divided into two basic groups: titles that provide a complete presentation of the stages model and titles that do not provide a complete presentation of that model. The results of the analysis of the books included in the sample show that the majority of titles do not follow the pattern of stages heuristic, although still a significant number of titles, especially when it comes to textbooks, clearly follow the phase narrative in the presentation of the process of public policy making. The paper gives a brief description of the development of the phase narrative in parallel with the development of public policies as an academic discipline, and also presents the fundamental criticisms of such an approach. The last part of the paper discusses the possible role of stages heuristics in the future development of theoretical approaches to the discipline of public policy.
Članek analizira porast teorij zarot v obdobju pandemije COVID-19. Glavnina študij, ki se v zadnjem času posvečajo tematiki teorij zarote, izpostavlja dva ključna dejavnika, ki prispevata k njihovemu ...razširjanju in privlačnosti: družbena omrežja in z njimi povezan razmah alternativnih resnic ter naraščanje nezaupanja do znanosti. Oba dejavnika lahko prispevata k razumevanju sodobne »epistemološke krize«, ne moreta pa v celoti pojasniti splošnejšega »protirazsvetljenskega obrata« v družbeni zavesti. Avtorica v tem prispevku k tematiki pristopa s primerjavo vzpona teorij zarot in razmaha skrajnega populizma. Primerjalna analiza struktur občutenja pri obeh, trdi, omogoča prepoznavanje vloge neoliberalne države, ki je sprožila vrsto socialnih strahov in, vzporedno, na mestu skupnega dobrega odprla prostor za polariziranje skupnosti.
U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
In a world inundated with information our capacity for rational thinking is often put to the test. In this paper we give a theoretical and empirical review of the literature explaining when and why our beliefs diverge from empirically founded knowledge and facts, especially in the context of ideological polarization. Two key perspectives are presented that reveal the reasons for our deviation from epistemic accuracy, i.e., bounded rationality and expressive rationality. Starting from the framework of dual-process theories for understanding individual differences in rationality, we consider two theses regarding the role of analytical reasoning in the (non)acceptance of epistemically founded evidence and facts subject to ideological polarization. Different interpretations of scientific facts and related evidence form the basis for making social policies and decisions and carry profound consequences for the daily life of individuals and society at large. The complexity of the relationship between analytical thinking and ideological polarization highlights the necessity for a comprehensive interdisciplinary approach to furthering advancement in this field.
Ljudsko mišljenje može se opisati kroz interakciju dva tipa kognitivne obrade – obrade tipa 1 koja je brza, intuitivna i nezavisna od radne memorije (RM) i obrade tipa 2 koja je spora, promišljena i ...ograničena kapacitetima RM. Na ovoj distinkciji počivaju teorije dualnih procesa koje su pristrasno rasuđivanje pripisivale sistematski pogrešnim, heurističkim intuicijama u osnovi obrade tipa 1, a racionalno rasuđivanje tumačile kao rezultat obrade tipa 2. Premda noviji nalazi sugerišu da normativistički ispravno rasuđivanje može biti ishod intuitivnog procesiranja, pretpostavka da je RM jedna od ključnih razlika dva tipa obrade se i dalje prožima u svim modelima dualnih procesa. U ovom radu analizirani su teorijski i empirijski argumenti koji svedoče da RM svakako predstavlja osnovu obrade tipa 2, ali su izneseni i argumenti koji obaraju ideju da je obrada tipa 1 u potpunosti nezavisna od njenih kapaciteta. Argumenti proističu iz postavki najaktuelnijih, hibridnih modela dualne obrade, u kojima se, pored heurističkih, prepoznaju i logičke intuicije (LI) u osnovi obrade tipa 1. Kroz njihovu konceptualizaciju omogućena je problematizacija uloge RM u dva tipa obrade, usled njihove dvostruke prirode. Ishodi LI predstavljaju ishode obrade tipa 2, dok je mehanizam LI obrada tipa 1. LI počivaju na visoko automatizovanoj umnoj opremi, tj. na dobro usvojenom znanju o normativnim, logičkim i probabilističkim principima koji su neophodni za ispravno rasuđivanje. Kako je stepen automatizacije direktno ograničen kapacitetima RM, u tom smislu da ljudi većih kognitivnih kapaciteta brže akumuliraju najrazličitija znanja, uključujući i znanja o principima ispravnog rasuđivanja, pretpostavljena ortogonalnost obrade tipa 1 i RM čini se neodrživom. U zaključku rada pružene su smernice za dalja istraživanja u vidu preciznih istraživačkih pitanja koja bi trebalo da preispitaju status RM kao ključne razlike dva tipa obrade, podrobnije istražujući povezanost kognitivnih kapaciteta i efikasnosti intuitivne obrade. Pružene smernice mogu pomoći stvaranju verodostojnijeg teorijskog okvira budućih modela dualne obrade.
Energija i gospodarski rast Lolić Čipčić, Marina
Oeconomica Jadertina,
12/2023, Letnik:
13, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Bez energije nema ni gospodarskog rasta. Stoga je za neometan razvoj gospodarstva nužno osigurati dovoljne količine energije po pristupačnim cijenama. Sve učestalije energetske krize determiniranjem ...dostupnosti i cijena energenata snažno utječu na potrebu implementacije energetskih i ekonomskih mjera i politika koje će omogućiti neometan razvoj gospodarstava. U navedenim okvirima, zadaća je znanstvenika ponuditi nositeljima politika jasan teorijski i empirijski koncept odnosa energije i gospodarskog rasta kako bi se usvojile energetske politike koje će minimizirati ranjivost gospodarstava i omogućiti održivi gospodarski rast i međunarodnu konkurentnost. Cilj ovoga istraživanja upravo je ukazati na proturječnosti ekonomske teorije i postojećih empirijskih istraživanja međuovisnosti energije i gospodarskog rasta. Dok teorije rasta u potpunosti zanemaruju ili, u najbolju ruku, marginaliziraju ulogu energije, istraživanja uzročnosti gospodarskog rasta i potrošnje energije sve su brojnija iako, još uvijek, inkonkluzivna. Političke implikacije postojećih istraživanja stoje na klimavim nogama te bi se trebale uzeti s velikom dozom opreza. Jedino robusni i konzistentni rezultati istraživanja mogu poslužiti kao čvrsta baza donošenju adekvatnih i pravodobnih mjera ekonomske i energetske politike. Iako je dostupnost podataka jedno od ključnih ograničenja postojećih istraživanja, autori bi u svojim budućim istraživanjima trebali uvažavati multivarijantni okvir, primarno uvažavanjem cijena energije u modelima, te iskoristiti napredne ekonometrijske tehnike.
Rad ima cilj da objasni značaj porodice kao faktora u vodećim mikro- i makro-teorijama porekla delinkvencije i da utvrdi uloge koje joj one dodeljuju u objašnjenju etiologije ovakvog ponašanja. ...Analiza je pokazala da mikro-teorije kao posebno značajnu ističu socijalizaciju i vaspitnu ulogu porodice kojom se oblikuju kako konformistički, tako i antisocijalni obrasci ponašanja, dok makro-teorije glavne uzroke devijantnosti pronalaze u strukturalnim karakteristikama društva, a porodicu prepoznaju kao faktora koji posreduje između društva i deteta. Analizom su utvrđeni i nedostaci proučavanih teorija. S obzirom na to da se baziraju na istraživanjima sprovedenim u SAD-u i zapadnoevropskim zemljama, one ne mogu u potpunosti da se primene na objašnjenje etiologije delinkvencije u svim društvima. Pored toga, mikro-teorije ne uzimaju u obzir karakteristike društva koje mogu da utiču na izbor vaspitnih metoda roditelja, razvoj njihovog vaspitnog stila i na njihovu odluku koje vrednosti će da prenesu deci, dok se makro-teorije ne bave pitanjem kakav uticaj imaju na devijantno ponašanje odlike onih društava, čiji su ekonomski, pravni i kulturni sistemi decenijama nestabilni, kao ni onih čiji se društveni sistem urušio i još uvek se nije reetablirao. Na osnovu ove analize može da se zaključi da uprkos važnoj ulozi koju roditelji imaju za usvajanje/sprečavanje antisocijalnog ponašanja, okvire u kojima će oni tu ulogu obavljati određuju karakteristike datog društva.
The paper aims to explain the importance of the family as a factor in the leading micro-and macro-level origin theories of delinquency and to determine the roles they assign to it in explaining the aetiology of such behaviour. The analysis showed that micro-level origin theories emphasise the family role of upbringing and socialization as particularly important, shaping both the conformist and the antisocial patterns of behaviour, while macro-level origin theories find the main causes of deviance in the structural characteristics of society and recognise the family as a mediating factor between society and the child. The analysis also identified the shortcomings of the studied theories. Because they are based on research conducted in the United States and Western European countries, they cannot be fully applied in explaining the aetiology of delinquency in all societies. In addition, micro-level origin theories do not take into account the characteristics of society that can influence the choice of parenting methods, the development of their parenting style and their decision as to which values they will pass on to children, while macro-level origin theories do not question in what way deviant behaviour is influenced by the characteristics of societies whose economic, legal and cultural systems have been unstable for decades, or those whose social systems have collapsed and not yet been re-established. Based on this analysis, it can be concluded that despite the important role that parents have in the adoption/prevention of antisocial behaviour, the framework in which they will perform this role is determined by the characteristics of society.
Pojavom pandemije COVID-19 u proljeće 2020. čovječanstvo se našlo pred potpuno novim izazovom - kako reagirati i ponašati se u doba pandemije. Odmah na početku pandemije pojavile su se mnogobrojne ...teorije zavjere kojima je primarna svrha unijeti nemir i strah u javnost. Globalno je počela utrka za razvojem uspješnog cjepiva koje će okončati pandemiju. Zahvaljujući ogromnom trudu velikog broja znanstvenika i desecima milijardi dolara javnog novca uloženih u istraživanje i razvoj cjepiva, krajem 2020. i početkom 2021. počela je kampanja cijepljenja širom planeta. I prije početka kampanje cijepljenja počele su naveliko kolati teorije zavjere koje su dovodile u sumnju učinkovitost cjepiva. Ove teorije zavjere imale su velik učinak na spremnost na cijepljenje jednog dijela javnosti te su oblikovale njihova mišljenja i stavove. Teorije zavjere, s obzirom na njihovu štetnost za zdravlje ljudi, te činjenice da direktno produžuju trajanje pandemije i pridonose nepotrebnom umiranju od koronavirusa, predstavljaju prvorazredno i aktualno bioetičko pitanje. U radu ćemo prikazati navedene tvrdnje teoretičara zavjere, njihov utjecaj na građane Hrvatske te motive zbog kojih gotovo polovina hrvatskih građana oklijeva ili se uopće ne želi cijepiti.
With the outbreak of the COVID-19 pandemic in the spring of 2020, humanity faced a completely new challenge, how to react and behave in the time of the pandemic. At the beginning of the pandemic, numerous conspiracy theories emerged whose primary purpose was to bring unrest and fear to the public. Globally, the race has begun to develop a successful virus vaccine that will end the pandemic. Thanks to the tremendous efforts of a large number of scientists and tens of billions of dollars of public money invested in vaccine research and development, a vaccination campaign across the planet began in late 2020 and early 2021. Even before the vaccination campaign began, conspiracy theories began to circulate widely, questioning the vaccine’s effectiveness. These conspiracy theories have had a significant effect on the willingness to vaccinate a section of the public. Conspiracy theories regarding their harmfulness to human health, and the fact that they directly prolong the duration of a pandemic and contribute to unnecessary death from coronavirus, are a first-rate and current bioethical issue. In this paper, we will analyse the stated claims of conspiracy theorists and their impact on Croatian citizens and the motives for which almost half of the Croatian citizens hesitate or do not want to be vaccinated at all.
PDF
