Kako se metonimija i metafora u okviru kognitivne lingvistike drže temeljnim i
univerzalnim procesima koji oblikuju konceptuane strukture i jezične izraze, prešutno
se pretpostavljalo da bi sve ...generalizacije opažene u engleskom (ili nekom drugom
jeziku koji se rabio za empirijsku potvrdu teoretskih tvrdnji) trebale vrijediti i za
druge jezike, naravno uz moguća odstupanja u pojedinim jezicima zbog odsutnosti
određenih leksičkih jedinica. Drugim riječima, moglo bi se očekivati da ćemo slične
konfiguracije metonimijski motiviranih konstrukcija zateći prilično često u međujezičnim
razmjerima. Kako ističe Lakoff (1987), iz toga, međutim, ne slijedi da razni
jezici moraju rabiti jednu te istu metonimiju na isti način i u istim kontekstima.
Naivni univerzalistički pristup u kognitivno-lingvističkom istraživanju metonimije
nosi sa sobom opasnost da se bez podataka o međujezičnoj usporedbi (tipološkoj ili
kontrastivnoj) prenaglase sličnosti među jezicima te na taj način izgube iz vida neke
pojedinosti koje bi mogle omogućiti potpunije razumijevanje spomenute pojave.
Brdar i Brdar-Szabó (2003) pokazuju da hrvatski i mađarski, za razliku od engleskog,
jedva rabe metonimije tipa NAČIN UMJESTO RADNJE u domeni lingvističke djelatnosti.
Kako bismo provjerili jesu li te međujezične razlike slučajne tj. idiosinkratične činjenice
o hrvatskom i mađarskom, u ovom članku proširujemo usporedbu: i. sustavno
promatrajući isti, općeniti tip metonimije u nekoliko, više ili manje, sličnih domena te
dodajući podatke iz njemačkog. Sustavnost je u porabi tog tipa metonimije (odnosno
u njezinu izbjegavanju) u različitim domenama i jezicima preduvjet za razumijevanje
skupa čimbenika koji ograničavaju porabu metonimija, a ujedno i korak prema poboljšanju
postojećih tipologija metonimija.
U Rusiji je evidentan problem visoke stope smrtnosti u usporedbi sa zemljama sa sličnim životnim standardom. To se posebno uočava na regionalnoj razini gdje su razlike u smrtnosti i strukturi ...smrtnosti ogromne.
Regije Rusije nalaze se u različitim fazama epidemiološke tranzicije. To se izražava u razlikama u njihovoj stopi smrtnosti i razlikama u strukturi uzroka smrti.
Regije i najveći gradovi zemlje ponekad se radikalno razilaze, što uvelike komplicira istraživanje. Ovaj rad predstavlja tipologiju regija i velikih gradova Ruske Federacije prema glavnim klasama uzroka smrti u 2015. godini i njihove kartografske prikaze.
Prostorne se značajke smrtnosti prema glavnim uzrocima smrti određuju odvojeno za muškarce i žene. Procjena je izvršena klasifikacijom prema demografskim pokazateljima (uzroci smrtnosti: neke zarazne i parazitske bolesti; tumori; bolesti krvožilnog sustava; bolesti dišnog sustava; bolesti probavnog sustava; vanjski uzroci smrti).
Skup podataka obuhvaćao je 250 teritorijalnih jedinica: 85 regija (uključujući gradove od saveznog značaja) i 165 velikih gradova s populacijom većom o 100 000. Na temelju primarne statistike izračunane su standardizirane stope smrtnosti. Klasifikacija je provedena prema algoritmu koji je razvio jedan od autora.
Prikazana nam klasifikacija omogućuje isticanje specifičnih karakteristika pojedinih skupina regija i analizu s većim stupnjem točnosti.
PDF