After a brief presentation of the history of the concept of diaspora and its derivatives, and a critical review of the relevant literature, the article explores the phenomenon of diasporic ...Sloveneness, with a particular focus on the contemporary Slovenian diaspora. The concept encompasses, but is not limited to, Slovenes and members of Slovene national communities (with an emphasis on Carinthian and Trieste Slovenes) who have dispersed around the world since Slovenia’s independence in 1991. The author concludes that the contemporary Slovene diaspora consists mainly of young, highly educated people who are actively striving to establish themselves in the global world. Even though they have emigrated from their country of origin, they remain - especially through modern communication technologies - connected to it. The article provides an insight into the complex and multifaceted process of diasporic grouping and long-distance nationalism, which also includes processes of transculturation and sheds light on Slovene national identity in the contemporary globalised world.
Članak je proistekao iz osmogodišnjeg terenskog istraživanja u
hrvatskim diskoklubovima, na radiopostajama i intervjuima sa
članovima hrvatske hip hop scene. Osnovna metoda istraživanja
bila je ...sudioničko promatranje (participant observation). Željela
sam sagledati kako strana kultura, kao što je američki hip hop,
komunicira s domaćom, hrvatskom kulturom, te ustanoviti može li
se taj proces nazvati transkulturacijom. Sljedeći je korak bio pronaći elemente hrvatske kulture u novom kulturalnom entitetu nazvanom hrvatski hip hop. U središtu istraživanja je rap kao glazbeni element hip hopa te Zagreb kao najveće urbano središte u Hrvatskoj. Nekim osnovnim aspektima i značajkama transkulturacije analizirala sam elemente hrvatskog rapa kao što su jezik, teme tekstova, samplovi i specifični hrvatski hip hop vokabular.
Pojam kulture jedan je od najsloženijih u humanističkim i društvenim znanostima. Istodobno, kultura je ključna sastavnica svakog poimanja multikulturalizma. Zapravo, od shvaćanja kulture, i osobito ...odnosa pojedinca spram (svoje) kulture, uvelike ovisi na koji način će pojedini teoretičar razvijati (svoje) ideje multikulturalizma. Zato smo, prvo, u osnovnim crtama prikazali tradicionalno antropološko shvaćanje kulture - u smislu statičkog, nepromjenljivog, sveobuhvatnog entiteta, koji u potpunosti određuje neku zajednicu, uglavnom vezanu uz “vlastiti” teritorij. Nasuprot tome razvijaju se novi, među kojima i postmoderni pristupi. Oni naglašavaju upravo obrnuto: dinamičnost, unutarnju heterogenost i promjenljivost kultura. Iz ove perspektive kultura se ne odnosi tek na artefakte i objekte kao takve, nego ponajprije na načine na koji se ljudi prema njima odnose (osobito u simboličkom smislu), kako ih doživljavaju i interpretiraju. Napokon, povezanost određenja kulture i koncepcije multikulturalizma pokazali smo na primjeru istaknutih teoretičara na ovom području istraživanja društva.
