V članku se avtor ukvarja s problematiko dotoka jantarja na zahodni in srednji Balkan v času bronaste dobe (natanč- neje okoli 1600–900 pr. n. št.) ter njegovim kroženjem med regijami tega ...območja. Razpoložljivi podatki, povezani s to temo, so bili analizirani z uporabo različnih računskih metod. Predhodno tipološko opredeljene jantarne jagode kažejo kronološke razlike, kar omogoča delitev na dva glavna sklopa, ki ju je mogoče pripisati srednji in mlajši oz. pozni bronasti dobi. Nekatere oblike so v uporabi v obeh obdobjih. Za številne tipe je značilen omejen obseg razprostranjenosti, ki verjetno govori za lokalno proizvodnjo. Tipe jantarnih jagod avtor primerja tudi z jantarnimi izdelki s sosednjih območij z jantarjem. Izbrani predmeti, ki se pojavljajo skupaj z jantarjem, dodatno osvetljujejo notranjo dinamiko kroženja jantarja in kažejo na potencialne udeležence izmenjave.
Tijekom proteklog desetljeća, brojni su radovi pokušali istražiti odlučujući utjecaj olakšavanja trgovine, tzv. “trade facilitation”, na međunarodnu trgovinu. Od liberalizacije trgovine i smanjenja ...carina, drugi faktori koji olakšavaju trgovinu stavljeni su u prvi plan. Pod olakšavanjem trgovine smatraju se sve mjere koje smanjuju trgovinske troškove, a koji ne obuhvaćaju snižavanje carina. Stoga je cilj ovog istraživanja empirijski istražiti utjecaj faktora olakšavanja trgovine na međunarodnu trgovinu s aspekta logistike, uzimajući pritom u obzir scenarij u kojem su zemlje uvoznice zemlje niskog, srednjeg ili visokog dohotka. Kako bismo procijenili učinke faktora olakšavanja trgovine, u radu koristimo prošireni gravitacijski model na podacima za 150 zemalja svijeta u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Indeks logističkih performansi (LPI) koji izdaje Svjetska banka koristi se kao “proxy” varijabla za olakšavanje trgovine. Rezultati procjene pokazuju da su sve korištene varijable značajne i rezultati su u skladu s inicijalnom hipotezom, što upućuje na to da će se s olakšavanjem trgovine povećavati i međunarodna trgovina. Rezultati nas također dovode do zaključka da su logističke performanse izvoznika važnije od logističkih performansi uvoznika. Ovo istraživanje podupire smjernice Svjetske banke vezane uz potrebu ulaganja u olakšavanje trgovine kako bi se osigurali niži trgovinski troškovi koji predstavljaju prepreku povećanju međunarodne trgovine.
Tema ovoga rada odnosi se na trgovinu ljudima što je najteži oblik kršenja ljudskih prava. Trgovina ljudima je globalni fenomen i time su pogođene gotovo sve zemlje svijeta na ovaj ili onaj način. ...Posebno za organizirane kriminalne skupine trgovina ljudima ima prednost nad trgovinom drogom, jer se robu, kao ljude, može prodavati iznova i iznova. Trgovina ljudima također je isplativija od „tradicionalnog“ ropstva, jer se žrtve obično “nabavljaju” iz siromašnijih zemalja i prodaju u bogatije zemlje, gdje ih se može prodati za ogroman profit. Većina žrtava su žene i djeca, posebno djevojčice, ali tijekom posljednjih godina porastao je postupno i broj muškaraca. Trgovina radi seksualnog iskorištavanja najčešći je i najrasprostranjeniji oblik trgovine ljudima, posebno u Europi, Americi i jugoistočnoj i pacifičkoj Aziji. Udio trgovine ljudima u svrhu eksploatacije radne snage također je u porastu i postao je najzastupljeniji oblik trgovine ljudima u subsaharskoj Africi, te na Bliskom istoku. Zaštita ljudskih prava sigurno je jedan od najvažnijih aspekata razvoja. Međutim, zaštita ljudskih prava dobiva mnogo manje pozornosti od ostalih aspekata, vjerojatno dijelom zato što ih je teško izmjeriti. Ljudska prava su univerzalna jer se temelje na dostojanstvu svakog čovjeka, bez obzira na rasu, boju, spol, etničko ili socijalno podrijetlo, religiju, jezik, nacionalnost, starost, seksualnu orijentaciju, invaliditet ili na bilo koje druge karakteristike.
The topic of this paper concerns trafficking in human beings as the most serious form of human rights violation. Trafficking in human beings is a global phenomenon and almost all countries in the world are affected in one way or another. Especially for organized crime groups, trafficking in human beings takes precedence over drug trafficking, because goods, as humans, can be sold over and over again. Trafficking in human beings is also more cost-effective than “traditional” slavery, as victims are usually sourced from poorer countries and sold to richer countries where they can be sold for huge profits. Most of the victims are women and children, especially girls, but in recent years the number of men has gradually increased. Trafficking for sexual exploitation is the most common and widespread form of trafficking, especially in Europe, America, and Southeast and Pacific Asia. The share of human trafficking for labor exploitation is also on the rise and has become the most prevalent form of trafficking in sub-Saharan Africa and the Middle East. Protecting human rights is certainly one of the most important aspects of development. However, human rights protection receives much less attention than other aspects, probably partly because they are difficult to measure. Human rights are universal because they are based on the dignity of every person, regardless of race, color, gender, ethnic or social origin, religion, language, nationality, age, sexual orientation, disability or any other characteristics.
Europska unija se politizaciji svoje plinske trgovine s Ruskom Federacijom u 21. stoljeću prilagoðava hibridnim modelom, koji je mješavina različitih mjera. Kako bi spriječila ili barem ublažila ...rusko korištenje te trgovine u realističkoj politici moći, odgovara mjerama koje se sve više udaljuju od ekonomske, osobito slobodnotržišne, i približavaju političkoj perspektivi, jer je unošenje političkog elementa u vanjskotrgovinski odnos tražilo netržišne odgovore. Na temelju analize odgovora Europske unije na prijetnju čije je ishodište u ruskoj politizaciji plinske trgovine moguće je pratiti postupnu transformaciju liberalno- ekonomskog identiteta Europske unije u sve više geopolitički u svijetu koji postaje sve realističniji kako u energetskim pitanjima konkretno tako i u meðunarodnim poslovima općenito. Europska unija je u svoju energetsku politiku uvrstila koncepte solidarnosti i suvereniteta, a visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije traži od nje da "ponovno nauči jezik moći".
Istraživanje se bavi odnosom Velike Britanije prema mletačkom tržištu tokom 1713. i 1714,obeleženih pregovorima vođenim u Utrehtu i Raštatu. U radu je korišćena građa iz Nacionalnogarhiva u Londonu ...(The National Archves at Kew Gardens, London). Značaj istraživanja ležiu činjenici da odnosi dve države nisu među istoriačrima prošlih generacija privlačili pažnju,čime se nije mnogo odmaklo u njihovom rasvetljavanju.
Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz
multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz
sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu
međunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u
vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su:
demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski
aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije
(EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju
Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s
vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je
najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine.
Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode
sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja
zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju
određena kako „tvrdim“ ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim“ čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima.
Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani“
čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
U članku autorica analizira neizvedeni projekt robne kuća „Na-Ma“ u naselju Trnje u Zagrebu iz 1960. godine. Planiran kao dio novog centra socijalističkog Zagreba, ovaj projekt pruža uvid u ...profesionalni kontekst razmišljanja o robnim kućama kao modernim trgovačkim prostorima i specifičnim arhitektonskim tipovima, kao i u kontekst ekonomskih i društvenih uvjeta koji su definirali procese planiranja i izgradnje robnih kuća, moderne trgovačke mreže i urbanog prostora u Zagrebu u razdoblju socijalističke Jugoslavije ranih 1960-ih godina. Autorica tvrdi kako nerealizirani projekt robne kuće „Na-Ma“ kroz sferu moderne trgovine prikazuje ambicije i izazove prisutne u arhitektonskom i urbanističkom projektiranju, kao i u procesima odlučivanja i financiranja na razini grada, te na taj način detaljnije razotkriva funkcioniranje decentraliziranog jugoslavenskog ekonomskog i administrativnog sustava u Zagrebu u spomenutom razdoblju.
Cilj ovog rada je procijeniti učinke pojedinih determinanti na trgovinu dodanom vrijednošću DV, te analizirati postoje li i u kojoj mjeri razlike izmeðu starih (EU- 15) i novih (CEE) zemalja članica. ...Kao varijabla trgovine DV koristi se domaća dodana vrijednost (DVAFX) sadržana u stranom bruto izvozu. Analiza se temelji na strukturnom gravitacijskom modelu, a provedena je za razdoblje od 2000. do 2019. godine na uzorku od 130 zemalja. U analizi su uključene varijable pozicija u globalnom lancu vrijednosti, tehnološki razvoj, razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije te učinkovitost institucija i granica. Kako bi se riješio problem efekta trećih zemalja, te potencijalni problem endogenosti, u model su uključeni godišnji fiksni učinci, fiksni učinci trgovinskih parova i fiksni učinci zemalja izvoznica i uvoznica. Kao glavni procjenitelj koristi se Poissonov procjenitelj pseudo maksimalne vjerodostojnosti (PPML), dok se kao test robusnosti modela koristi dinamička panela analiza s GMM procjeniteljem. Rezultati analize pokazuju kako su učinkovitost institucija i granica, tehnološki razvoj i pozicija u lancu opskrbe značajne za DVAFX te da su učinci tehnološkog razvoja i pozicije u lancu opskrbe još veći za zemlje CEE u usporedbi s EU-15.
Na pitanje utječe li i u kojoj mjeri terorizam na gospodarski rast nije moguće dati jednoznačan odgovor. Iako su izravni troškovi terorizma povezani s uništenjem imovine najvidljiviji, njih često ...mogu nadmašiti neizravni troškovi. U tom kontekstu, ovisno o karakteristikama pogođene zemlje, terorizam može i ne mora imati značajan utjecaj na njezino gospodarstvo. Kada je negativan učinak terorizma na gospodarstvo i utvrđen, analizirane studije uglavnom su ukazivale na ograničene, iako često statistički značajne makroekonomske posljedice. Ove posljedice bile su izraženije na lokalnoj razini, ali učinci terorizma najčešće nisu bili toliko snažni da bi doveli do većih i/ili trajnijih učinaka na ukupan BDP zemlje. Ovaj zaključak vrijedi za većinu zemalja, iako je učinak terorizma na gospodarstvo znatno slabiji, a ponekad i nepostojeći, u većim i gospodarski razvijenijim zemljama s višom razinom dohotka. S druge strane, učinak terorizma je izraženiji ako se promatra njegov utjecaj samo na neke gospodarske grane, u prvom redu na one koje ne ovise isključivo o ekonomskim zakonitostima, već i o psihologiji potrošača, kao što je turizam. Ove posljedice mogu biti posebno izražene u zemljama u razvoju, osobito ako su politički nestabilne, a turizam u njima ima velik udio u BDP-u pa nagli pad turističkih dolazaka i prihoda od turizma može uvelike utjecati na ukupan gospodarski rast zemlje. Međutim, unatoč relativno velikoj ranjivosti turizma na pojavu terorizma, studije su uglavnom pokazale da se turizam prilično brzo oporavlja i da učinci terorizma na njega nisu dugotrajni pod uvjetom da se ne radi o kontinuiranoj ili dugotrajnijoj terorističkoj kampanji. Dakle, na pitanje utječe li terorizam na gospodarski rast neke zemlje, sažeto bi se moglo odgovoriti: da, vjerojatno utječe na negativan način, ali učinak je situacijski i vremenski uvjetovan. Hoće li taj učinak biti statistički značajan, ovisi o nizu faktora od kojih su najznačajniji težina i dugotrajnost terorističkih akata ili terorističke kampanje, društvena, politička i gospodarska struktura pogođene zemlje, te njezina razina dohotka i ovisnost o sektorima ranjivijima na pojavu terorizma. Osim toga, posljedice koje određena država i društvo trpe od terorizma često su i subjektivne te se teško mogu objektivno kvantificirati isključivo u matematičkim i ekonomskim kategorijama.
PDF
