Autor tematizira nekoliko aspekata fenomena političkoga obrazovanja. Najprije
preko deskripcije odnosa dvaju najvećih svjetskih udruženja za političku
znanost (APSA-e i IPSA-e) prema političkom ...obrazovanju demonstrira kako se
političko obrazovanje može iz perspektive politologije promatrati na dva načina:
kao polje primjene i kao područje znanstvenoga interesa. Potom navodi osnovne
razloge obnove interesa za političko obrazovanje koja se pojavljuje u posljednjih
10–15 godina i koja je rezultirala prihvaćanjem političkoga obrazovanja kao bitnoga
dijela školskih sustava u većini demokratskih država. Autora u ovom radu
posebno zanima pitanje načina institucionaliziranja političkoga obrazovanja u
školske sustave. Na temelju uvida u dosadašnju praksu autor razvija klasifikaciju s
četiri osnovna modela: političko obrazovanje putem skrivenoga kurikuluma, političko
obrazovanje kao obrazovno načelo, političko obrazovanje kao segment integriranoga
društvenoga obrazovanja i političko obrazovanje kao zaseban predmet.
Na temelju ove klasifikacije autor je izvršio analizu aktualnih modela političkoga
obrazovanja u 26 europskih država. Analiza je pokazala da u praksi dominiraju
model zasebnoga predmeta i model integriranoga društvenoga obrazovanja, a autor
smatra da se ovakav odabir temelji na rezultatima određenih empirijskih istraživanja
koja su pokazala veću učinkovitost ovih dvaju modela.
Iako je određeni broj međunarodnopravnih instrumenata koji uređuju pitanja naknade štete i odgovornosti u pogledu zagađivanja pomorskog okoliša od strane brodova dogovoren, ili čak stupio na snagu, ...njihova učinkovitost je upitna, kao i sama pravna sredstva i principi koje promoviraju. Ovaj članak propituje učinkovitost relevantnih međunarodnopravnih instrumenata u tri vida: (a) sposobnost osiguranja pravovremene i odgovarajuće naknade za "čistu ekološku štetu"; (b) prevencija zagađivanja od strane brodova uopće; (c) razmjer primjenjivosti, izvršavanja i poštivanja međunarodnopravnih instrumenata kao mjera njihove učinkovitosti. Problem primjerenosti međunarodnopravnih instrumenata za naknadu ekološke štete sagledava se na primjeru štete nanesene samom pomorskom okolišu (čiste ekološke štete), za razliku od štete na stvarima i osobama. Predmetna analiza je provedena na primjeru Južnog oceana. Naime, Južni ocean kao i Mediteran uključuje zone pod nadležnosti obalne države, kao i otvoreno more, te uživa zaštitu pod općim međunarodnopravnim kao i posebnim regionalnim sustavom zaštite i očuvanja pomorskog okoliša. Osim toga, najnoviji regionalni pravni instrument za odgovornost i naknadu ekološke štete je upravo Aneks Protokolu za zaštitu okoliša, Ugovora o Antarktici, a koji je donesen 17 lipnja 2005 i primjenjiv je na Južni ocean.
Good international environmental governance in marine pollution matters largely rests with effective instruments of liability and compensation for transboundary environmental damage. This paper examines concepts and legal instruments in global and regional international law for providing prompt, adequate and effective compensation for harm to the marine environment itself, on the example of the Southern Ocean.
Obwohl eine Reihe von völkerrechtlichen Instrumenten zur Regelung von Schadensersatz und Haftung hinsichtlich der Verschmutzung der maritimen Umwelt durch Schiffe vereinbart wurden oder auch in Kraft getreten sind, ist ihre Effizienz ebenso wie die Instrumente selbst und die Grundsätze, für die sie stehen, fagwürdig. Dieser Beitrag untersucht die Effizienz der relevanten völkerrechtlichen Instrumente auf drei Aspekte hin: (a) die Fähigkeit, rechtzeitigen und angemessenen Schadensersatz für „reinen Umweltschaden“ zu leisten; (b) die Verhütung der Verschmutzung durch Schiffe als solcher; (c) das Verhältnis der Anwendbarkeit, der Durchsetzung und der Beachtung der völkerrechtlichen Instrumente als Maßstab ihrer Effizienz. Das Problem der Angemessenheit der völkerrechtlichen Instrumente für den Schadensersatz bei Umweltschäden wird anhand des Beispiels eines der maritimen Umwelt direkt zugefügten Schadens (reiner Umweltschaden) im Unterschied zu Personen- und Sachschaden behandelt. Die gegenständliche Analyse wurde am Beispiel des Südlichen Ozeans durchgeführt. Dieser umfasst nämlich wie auch das Mittelmeer Zonen unter der Ingerenz des jeweiligen Küstenstaates wie auch die offene See und steht unter dem Schutz allgemeiner völkerrechtlicher Normen wie auch besonderer regionaler Vorschriften zum Schutz und zur Erhaltung der maritimen Umwelt. Das jüngste regionale Rechtsinstrument für Haftung und Schadensersatz bei Umweltschäden stellt der Annex zum Umweltschutzprotokoll des Antarktisvertrages dar, der am 17. Juni 2005 vereinbart wurde und für den Südlichen Ozean gilt.
U analitičkom osvrtu na “zaboravljeni” (partizanski) rat, oslanjajući se pritom na osobno sjećanje, autor u polustoljetnoj distanci primjenjuje na svoja sjećanja kategorijalni aparat moderne ...sociologije. U takvoj analizi osvjetljuje neka i danas relevantna pitanja. U poglavlju “Vojska ili partizanija” bavi se problemom transformacije partizanskih postrojbi u “pravu vojsku”. U odgovoru veću važnost pridaje snažnoj egalitarnoj vrijednosnoj orijentaciji i iz nje izvedenoj “decentralizaciji” (“demokratičnosti”) odlučivanja u akciji na prvoj crti bojišnice negoli popunjenosti ljudskih efektiva, suvremenom naoružanju i “papirologiji” (birokratizaciji) u lancu zapovijedanja. Prva naznaka transformacije (na području Dalmacije) dogodila se ujesen 1944. godine (u vrijeme kninske operacije), ali autor je tada zbog ranjavanja ispao iz stroja. Danas bi se moglo razgovarati o suprotnoj transformaciji (“vojske” - JNA - u paramilitarne postrojbe).
Kao profesionalni sociolog autor se bavi (u poglavlju “Socijalna struktura i borbeni moral”) ključnim problemom svake vojske: borbenim moralom i s njim povezanom učinkovitošću. Nasuprot uvriježenim i “dokazanim” stereotipima autor dokazuje da je glavna odrednica morala i učinkovitosti socijalna struktura, odnosno socijalna distanca u vojnoj hijerarhiji. U situaciji egzistencijalnog stresa minimiziranje socijalne distance vodi bitnoj redukciji stresa, a time i poboljšanju morala i učinkovitosti. Mehanizam redukcije stresa objašnjava (dakako, post festum) Mertonovim pojmom latentne funkcije.
Iako je u 1944. godini u 26. diviziji na Visu egalitarna klima još dominantna pojavljuju se prve pukotine i konflikti između viših razina zapovijedanja (brigada, divizija) i nižih razina (četa). U vrijeme ofenzive na Sumartin (rujan 1944. godine) dolazi gotovo do pobune (otkazivanje poslušnosti cijelog bataljuna zbog jedne sulude zapovijedi s više razine). Tu se veće jasno razabire rascijep između viših zapovjednika, koji sada brinu o svojoj promociji i karijeri u novoj državi što se stvara, te vojnika i nižeg zapovjednog osoblja, koji ne prihvaćaju da zbog ambicija viših budu žrtvovani kao potrošni ljudski materijal. Autor je “snimio” trenutak kad se definitivno raspala sudbinska solidarnost u partizanskoj vojsci iz prvih ratnih godina i to opisao u poglavlju “Buntovnici s razlogom”.
Istraživači u Institutu Hohenstein izradili su digitalnu metodu za trodimenzionalnu analizu površine tekstila koji dolazi u direktni kontakt s kožom kako bi ocijenili svojstvo ugodnosti za kožu ...tekstilnih materijala.
Znanstvena istraživanja su utvrdila da je 90 % pacijenata koji boluju od neurodermitisa alergično na prašne grinje. Za učinkovito djelovanje protiv prašnih grinja važno je poznavati i svojstva tekstila s kojima osjetljive osobe dolaze u doticaj. Tekstilni materijali ispitani u Institutu Hohenstein mogu dobiti oznaku "Učinkovit protiv prašnih grinja" koja alegičarima, ljudima koji pate od neurodermatitisa pruža sigurnost i pouznanost u takav tekstilni proizvod.
Na 140 ispitanika, učenika zagrebačke gimnazije provedeno je istraživanje o učinkovitosti poruke za poticanje pona{anja recikliranja kućnog otpada. U porukama su varirana dva faktora: normativna ...informacija (podatak o broju ljudi na Zapadu koji recikliraju i količini otpada obra|enog recikliranjem — 10 ili 90% ljudi koji recikliraju) i poticanje individualne odgovornosti (dio o individualnoj odgovornosti i učinkovitosti individualnih napora je ili nije sadržan u poruci). Stoga su postojale četiri skupine s različitim porukama i jedna kontrolna skupina kojoj nije prezentirana nikakva poruka.
Ispitanici su podijeljeni s obzirom na stav prema recikliranju i prija{nje iskustvo recikliranja.
Dobiveno je da se skupine s različitim porukama ne razlikuju statistički značajno prema procjeni vjerojatnosti da će u idućih mjesec dana od trena istraživanja reciklirati papir, staklo, plastične boce i limenke, ni me|usobno niti od kontrolne skupine.
Ispitanici pozitivnijeg stava prema recikliranju kao i oni koji su do trena ispitivanja reciklirali, pokazuju veću namjeru recikliranja od ispitanika negativnijeg stava i ispitanika bez iskustva recikliranja.
Interakcija stav poruka za namjeru recikliranja plastičnih boca je jedina statistički značajna interakcija.
Ispitanici koji namjeravaju reciklirati svoj kućni otpad smatraju se osobno odgovornijima za za{titu prirodnog okoli{a i procjenjuju da veći postotak ljudi u Zagrebu reciklira od ispitanika koji ne namjeravaju reciklirati.
Analiza poslovanja, koja je osnova procesa evaluacije, nije birokratsko sredstvo, već dio djelotvornog rukovođenja. Zbog raznolikosti radnih zadataka, velike fluktuacije službenika, mnoštva ...subjektivnih faktora i ovisnosti radnih aktivnosti o zahtjevima gostiju analiza poslovanja u hotelijerstvu je vrlo potrebna.
