Cilj rada bio je utvrditi mogu li standardna automatizirana perimetrija (SAP) i perimetrija udvostručene frekvencije (frequency doubling technology, FDT) otkriti učinke dijabetesa na funkciju retine ...u osoba s dijabetesom u ranoj fazi bolesti i ocijeniti koja je metoda bolja, jer se dosadašnji radovi spore oko činjenice može li FDT otkriti funkcionalne promjene u bolesnika s dijabetesom prije SAP-a. Svim ispitanicima koji su zadovoljili uključne kriterije testirano je vidno polje pomoću SAP-a i FDT perimetrije. Dobiveni parametri statistički su obrađeni i doneseni su zaključci o valjanosti otkrivanja oštećenja vidnog polja upotrebom svakog od testova. Vidna funkcija istražena je u tri skupine od po 60 ispitanika. Prvu skupinu činili su zdravi ispitanici, drugu bolesnici s dijabetesom bez klinički vidljive dijabetičke retinopatije, a treću skupinu bolesnici s dijabetesom i klinički vidljivom početnom neproliferacijskom dijabetičkom retinopatijom. Postojanje dijabetičke retinopatije utvrđeno je analizom dviju fotografija očne pozadine širine 50°, jedna s centrom u makuli i druga s centrom na papili vidnoga živca. Analizirajući parametre među skupinama dijabetičara nađena je osjetljivost i specifičnost SAP-a i FDT-a za srednju osjetljivost (SO) 86,7/33,3 (p<0,061) i 71,7/41,7 (p<0,228), za srednji deficit (SD) 41,7/76,7 (p<0,063) i 65/50 (p<0,362), za loss of variance/pattern standard deviation (LV/PSD) 51,7/61,7 (p<0,536) i 61,7/51,7 (p<0,666) te za foveolarnu osjetljivost 81,7/36,7 (p<0,096) i 23,3/86,7 (p<0,839). Analizirajući parametre između skupina dijabetičara i kontrolne skupine zdravih ispitanika nađeni su sljedeći podatci: osjetljivost i specifičnost SAP-a i FDT-a za SO 71,7/61,7 (p<0,001) i 70,8/55 (p<0,002), za SD 56,7/60 (p<0,058) i 77,5/43,3 (p<0,037), za LV/PSD 58,3/58,3 (p<0,042) i 33,3/83,3 (p<0,437) te za foveolarnu osjetljivost 82,5/53,3 (p<0,001) i 28,3/85 (p<0,195). Zaključak je bio da nijedna od navedenih metoda ne može primjereno razlučiti dijabetičare bez retinopatije od dijabetičara s retinopatijom, ali obje metode s razumnom osjetljivošću i specifičnošću razlikuju dijabetičare od zdravih ispitanika prema parametru SO. Također nije bilo moguće potvrditi da je jedna metoda značajno bolja od druge.
Svrha ovoga rada bila je utvrditi oštećenje ganglijskih stanica mrežnice i morfološke promjene glave vidnoga živca u ispitanika s primarnim glaukomom otvorenog kuta (POAG) i nearteritičkom prednjom ...ishemijskom optičkom neuropatijom (NAION). Prva skupina ispitanika sastojala se od 40 očiju s POAG, druga skupina od 40 očiju s NAION i treća skupina od 40 očiju s refrakcijskom anomalijom (kontrolna skupina).Svim ispitanicima napravljena je automatizirana perimetrija i analiza topografije glave vidnoga živca pomoću konfokalne skenirajuće laserske oftalmoskopije (CSLO)-HRT II. Smanjena mrežnična osjetljivost prevladavala je u bolesnika s POAG, dok su se u bolesnika s NAION defekti očitovali u obliku koncentrično suženog vidnog polja i kvadrantnih ispada. Topografske promjene glave vidnoga živca ispitivane pomoću HRT II ukazale su na to da je u bolesnika s POAG i NAION oštećen jednak broj sektora. Veći broj sektora u gornjem dijelu glave vidnoga živca bio je oštećen u bolesnika s NAION. Morfologija glave vidnoga živca značajno se razlikovala između bolesnika s POAG i NAION, pokazujući veće stanjenje neuroretinalnog ruba i veću dubinu ekskavacije u bolesnika s POAG.
Ispitivani su učinci tretmana hiperbaričnim kisikom u devet bolesnika s nearteritičinim oblikom prednje ishemične optikoneuropatije, koji su prethodno liječeni kortikosteroidima bez uspjeha. U četiri ...bolesnika sa znakovima atrofije optičkog diska, nakon tretmana hiperbaričnim kisikom, nije nađeno nikakvo poboljšanje vidnih funkcija, dok je u ostalih pet, bez znakova atrofije optičkog diska, ustanovljeno poboljšanje oštrine vida i vidnog polja. Ova poboljšanja nađena su i na kontrolnom pregledu nakon šest mjeseci. Rezultati ispitivanja sugeriraju hiperbaričnu oksigenaciju kao moguć način liječenja selekcioniranih slučajeva nearteritičnog oblika ishemične optikoneuropatije, kao i kontrolirani klinički pokus, radi egzaktnijeg utvrđivanja efikasnosti hiperbarične oksigenacije u ovih bolesnika.
Istraživanje je obuhvatilo 111 bolesnika s glaukomom otvorenog kuta, podijeljenih u kontrolnu skupinu (20 bolesnika) i eksperimentalnu skupinu (91 bolesnik) s četiri podskupine za hiperbaričku ...oksigenaciju: od 30 seansi (31 bolesnik), 20 seansi (20 bolesnika), 15 seansi (20 bolesnika) i 10 seansi (20 bolesnika). Upotrijebljena je višemjesna stacionarna rekompresijska komora jednom na dan, na tlaku od 2,0 bara tijekom 90 minuta. Vidna oštrina i prosječna vrijednost intraokularnog tlaka prije i nakon hiperbaričkog tretmana nisu se statistički značajno razlikovale ni kod jedne skupine, što se održalo i na kontrolnim pregledima nakon tri i šest mjeseci. Tijekom razdoblja praćenja promjene površine vidnog polja bolesnika kontrolne skupine bile su diskretne i bez statističke značajnosti. U isto vrijeme povećale su se površine vidnog polja bolesnika eksperimentalne skupine nakon hiperbaričke oksigenncije u svim podskupinama. U seriji od 10 seansi hiperbaričke oksigenacije, povećanje vidnog polja nije bilo statistički značajno. U ostalim serijama hiperbaričke oksigenacije, statistička značajnost bila je na nivou P<0,01. Na kontrolnim pregledima nakon tri mjeseca očuvao se isti nivo statističke značajnosti, koji je nestao na pregledima nakon šest mjeseci. Preporučuje se u inicijalnom liječenju provesti niz od 20 seansi hiperbaričke oksigenacije. Kada vrijednosti vidnog polja opadnu na oko 50% poboljšanja postignutog u inicijalnom tretmanu, sugerira se ponavljanje hiperbaričke oksigenacije.
PDF
