Vizualnost je u digitalnom dobu jedno od glavnih obilježja slanja poruka od pošiljatelja do primatelja informacije i vizualnog sadržaja. Stoga, i sam vizualni medijski narativ aktualna je tema u ...digitalnom dobu, zbog svoje brzine prijenosa, naklonjenosti čovjeka vizualnim sadržajima te percepcije društvene stvarnosti temeljene na vizualnosti. Slijedom toga, nameće se pitanje uloge i važnosti etike u vizualnoj eri masovnog odašiljanja informacija, kao i razvoja vizualne pismenosti medijskih publika. Zbog različitih interesa, medijske publike, radi što odgovornijeg pristupa razumijevanju vizualnih medijskih sadržaja, potaknute su da razvijaju sposobnost vizualnog opismenjivanja, uz srodnu medijsko- informacijsku pismenost (eng. MIL). U radu će biti pojašnjeni temeljni pojmovi vizualne kulture, vizualnih medija i vizualnog framinga, kao i uloga medijskih publika u razumijevanju i razlikovanju medijskog prikaza društvene stvarnosti od strane medijski konstruirane stvarnosti. Propitivat će se i važnost integriranja etike u proces odašiljanja, primanja vizualnih medijskih sadržaja koji, uz pomoć različitih sastavnica, pridonose jačanju odgovornosti i napretku društva.
Visuality is one of the main features of sending a message from the sender to the recipients of information and visual content in the digital age. Therefore, the visual media narrative itself is a current topic in the digital age, due to its speed, human affection for the visual content and overall perception of social reality based on visuality. Following the above, the question arises, the role and importance of ethics in the visual transmission of information, as well as the development of visual literacy of media audiences. Due to different interests, media audiences, with the aim of a more responsible approach to understanding visual media content, are encouraged to develop the ability of visual literacy, with related media information literacy (MIL). The paper will explain the basic concepts of visual culture, visual media and visual framing, as well as the role of media audiences in understanding and distinguishing the media presentation of social reality from media constructed realities. The importance of integrating ethics in the process of transmitting and receiving visual media content, which, with the help of various components, contribute to the strengthening of responsibility and the progress of society, will also be questioned.
Hrvatski centar za dječju knjigu od svog osnutka organizira nastup hrvatskih umjetnika na najvećem i najstarijem bijenalu ilustracije na svijetu – Bijenalu ilustracije u Bratislavi, BIB-u. U Galeriji ...Kupola 2021. godine prvi su put hrvatskoj kulturnoj javnosti izložene ilustracije hrvatskih umjetnika izabranih za međunarodnu izložbu ilustracija na BIBu. Izložba doprinosi temi o važnosti odabira, produkcije, predstavljanja i promocije kvalitetne ilustracije u slikovnicama i knjigama za djecu, u knjižnicama i u dječjem životu, a slikovnice se prepoznaju kao prvi čitateljski materijal kojim se korisnici mogu educirati da propituju i istraže slike te vizualne ekosustave s kojima se susreću od najranije dobi.
Rad sadrži nacrt Metodologije za multimedijsku prezentaciju kulturne baštine za mala i srednja poduzeća. Cilj metodologije je omogućiti vlasnicima i menadžerima predstavljanje kulturne baštine ili ...kompetentno naručivanje prezentacijskih usluga. Metodologija je razvijena za mala i srednja poduzeća koja se fokusiraju na očuvanje, animaciju i prijedlog kulturne baštine i od njih dobivenih proizvoda i usluga. U ovom radu se uzima u obzir da moraju imati učinkovitu prezentaciju u skladu s njihovim poslovnim planom i razvojem svoje kulturne baštine. Metodologija će pomoći menadžerima i vlasnicima, bez medijskih kvalifikacija za samostalnu pripremu jednostavnog multimedijskog sadržaja ili za narudžbu od kvalificiranih dobavljača. Multimedijalni prikaz kulturne baštine temelji se na sinergiji istovremenih učinaka vizualnog i narativnog sadržaja. Ljudi općenito bolje uočavaju slikovno nego verbalno. Stvari koje ljudi vide lakše se uočavaju i pamte od informacija koje su ljudi čuli ili pročitali. Vizualna komunikacija značajno podržava mogućnost da se uvjeri i obuhvati ciljnu skupinu. Razvojem tehnologije i novim mogućnostima prosječna potražnja za vizualnim sadržajem za ciljane skupine je porasla. Ciljane skupine žele više informacija u kraćem vremenu. Pri tome je uloga multimedije značajnija, posebno u slučaju grafike, fotografije, videa ili animacije.
U 2022. godini u Čitaonici i Galeriji VN Knjižnica grada Zagreba organizirane su radionice za djecu iz područja vizualne pismenosti pod nazivom Veliki odmor: vizualna početnica. Unutar projekta ...organizirana su tri ciklusa radionica – Stripaonica, radionica crtanja stripova pod stučnim vodostvom profesionalnog strip crtača Tihomira Tikulina, radionice smiješnih memova pod vodstvom scenaristice i dramaturginje Irene Krčelić te radionice redateljice i mentorice Dalije Dozet koje su se bavile snimanjem filmova pametnim mobitelima. Ideja iza projekta, koji je prepoznat i dobio potporu Ministarstva kulture RH, bila je usmjeriti djecu na kreativno provođenje slobodnog vremena u druženju s vršnjacima te ih podučiti o upotrebi tehnologije u kreativne svrhe, razvijajući njihovu vizualnu i medijsku pismenost kroz igru i zabavu. Cilj projekta bio je širenje publike Čitaonice i Galerije VN. Uz to što je galeriju posjetilo mnogo novih korisnika, nakon provedene ankete vidljivo je zadovoljstvo roditelja i potreba za takvim sadržajima na črnomerečkom području.
Autorica u ovom radu procjenjuje razinu likovne/vizualne pismenosti hrvatskih političara na temelju analize vizualne građe kojom su se služile političke stranke u predizbornoj kampanji krajem 2007. ...Uz pomoć studenata Akademije likovnih umjetnosti kao politički neovisnih likovnih eksperata/evaluatora istražuje likovnu kvalitetu političke poruke, njezinu simboličku i komunikacijsku vrijednost, te estetsku i etičku vrijednost na primjerima plakata, oglasa, reklamnih spotova i drugih proizvoda. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da naša politička javnost uglavnom prepoznaje moć slike u kontekstu današnjeg vizualno orijentiranog društva i da pokušava upotrijebiti likovne/vizualne efekte u komunikaciji s potencijalnim biračima kako bi utjecala na njihove stavove. Nažalost, razina te komunikacije vrlo je niska i svodi se pretežno na negativno komparativno oglašavanje, što se u svijetu pokazalo kontraproduktivnim jer vodi stvaranju nepovjerenja i sumnje javnosti u mogućnosti i sposobnosti političara za rješavanje društvenih problema. Vizualna retorika u politici zahtijeva umijeće diskursa koje će proizvesti neki specifičan učinak na ciljnu skupinu, a to dalje podrazumijeva visoku razinu likovne/vizualne pismenosti kako političara samih tako i profesionalaca na koje se oslanjaju.