Opća deklaracija o ljudskim pravima koristan je izvor visokovrijednih odgojnih postupaka za promicanje čovjeka. Odgojno-obrazovnim djelovanjem i salezijanci nastoje doprinijeti nastojanju da se ...prevladaju neljudski postupci, predrasude i povrede ljudskih prava, posebice mladih. Nažalost, dok se govori o pravima, u mnogim se zemljama istovremeno i danas krše prava konkretnih osoba. Autor podsjeća na slabosti i poteškoće svojstvene modernoj zapadnoj kulturi, na krizu subjektivizma, idealne, vrijednosne i motivacijske perspektive i na opasnost koja proizlazi iz isključivanja "drugoga" iz osobnog viđenja. Ljudska prava stoga predstavljaju i kulturni izazov i poziv na izgradnju kulture društvene pravde i solidarnosti. Na početku 21. stoljeća svjedoci smo ambivalentnosti globalizacije, uzvisivanja pomodnih i krize istinskih vrednota. Virtualna iskustva i umnažanje informacija ne znače samo obogaćenje i šansu, nego predstavljaju i opasnost gubljenja smisla za stvarnost, apsolutizaciju subjektivizacije mišljenja i djelovanja. Suvremena pedagogija, a s njom i Katolička crkva, pozivaju na formiranje stavova kritičnosti, slobode, odgovornosti i solidarnosti. Autor ističe da značenje i mogućnosti don Boscova odgojnog sustava u 21. stoljeću valja proširiti kako bi obuhvatio ne samo evangelizaciju, katehezu i oblike udruživanja, nego i marginalizaciju.
Krajem prošlog i početkom novog tisućljeća bilo je veliko i
značajno istraživanje vrednota u Europi. Autori ovoga rada su
htjeli istražiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
sklopu ...svoga znanstvenog istraživačkog projekta.
Nakon uvodnih napomena o vrednotama općenito, izloženi su
dijelovi rezultata istraživanja na temelju 1000 obrađenih anketa,
pri čemu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalištem u
Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Istraživanje je usredotočeno na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, homoseksualizmu, te pobačaju i eutanaziji.
Riječ je o analizi vrednota koje imaju dalekosežne utjecaje na
suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i društveni život. U
ovom broju osvrnut ćemo se na odnos ispitanika prema abortusu
i eutanaziji.
Krajem prošlog i početkom novog tisućljeća bilo je veliko i
značajno istraživanje vrednota u Europi. Autori ovoga rada htjeli
su istražiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
sklopu ...svoga znanstvenog istraživačkog projekta.
Nakon uvodnih napomena o vrednotama općenito, izloženi su
dijelovi rezultata istraživanja na temelju 1000 obrađenih anketa,
pri čemu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalištem u
Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Istraživanje je usredotočeno na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, homoseksualizmu, te pobačaju i eutanaziji.
Riječ je o analizi vrednota koje imaju dalekosežne utjecaje na
suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i društveni život. U
ovom broju osvrnut ćemo se na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, te prema homoseksualizmu.
Tekst napisan i posvećen 85. obljetnici rođenja akademika Petra Gnberme želi s vremenske udaljenosti veće od četrdeset godina valorizirati Zvuk i pokret u jeziku, njegovu knjigu iznimno poticajnu, pa ...i izneneđujuću i za vrijeme i za prostor u kojem je bila objelodanjena. Budući da se pod utjecajem općeg stanja duha, te književnosti i njezine teorije, u kojoj poslmoderno načelo ispovjednosti i sjećanja postaje poetološkim. i znanstveni diskurs u naše doba, barem u dijelu duhovnih znanosti, rekla bih. gotovo subjektivizira, i ovaj će rad kao polazište imati osoban doživljaj i iskustvo. Takva osobna obilježja, sa svim referancama, pokušavaju se iščitati u širem znanstvenom kontekstu, u kojem je ta anlicipaiivna i nova knjiga, započela veliku promjenu perspektive i smjerova istraživanja.
Svjetski ethos je novi izazov potkraj 20. i početkom 21. stoljeća, koji kao „projekt”, nastoji oblikovati pretpostavku za „ethos čovječanstva”. Polazi od univerzalnosti „zlatnog pravila” i potrebi ...afirmacije temeljnih vrednota svjetskih religija i njihove uloge da dijalogom pridonesu svjetskom miru i stvaranju pravednijeg svjetskog poretka. Provedeno je empirijsko istraživanja (2010; N=1008) na probabilističkom uzorku punoljetnih stanovnika Hrvatske na dva instrumenta: o novom svjetskom poretku i instrumentu o poštivanju vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj. U statističkoj obradi primijenjene su metode deskriptivne statistike (postoci, Pearsonove korelacije) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora i analiza varijance). U prvom poglavlju rada iznose se rezultati istraživanja o prihvaćanja teza o novom svjetskom poretku, svjetskom i religijskom miru, dijalogu i etičkom konsenzusu, a u drugom percepcija poštivanja vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj: čovječnost, uzajamnost, poštivanje života, solidarnost, pravednost, tolerancija, istinoljubivost, ravnopravnost, te partnerstvo muškarca i žene. U zaključnom dijelu autor sumira rezultate statističke analize i zaključuje da postoji visoka prihvaćenost teza o pravednijem svjetskom poretku (više od 80% ispitanika). Istodobno svega petina ispitanika (u prosjeku) smatra
da se u Hrvatskoj poštuju istraživane vrednote kao ljudske vrednote. Poštivanje navedenih vrednota u Hrvatskoj indicira prihvaćanje vrednota svjetskog ethosa, pa autor zaključuje da je u hrvatskom
društvu svjetski ethos nedovoljno prisutan.
U prvom dijelu rada opisuju se i problematiziraju pojmovi tradicionalnoga, modernoga i postmodernog društva koje sociologija rabi kao najopćenitije teorijske konstrukte, a kojima se identificiraju i ...razumijevaju suvremeni društveni procesi. Premda je teorija modernizacije bremenita mnogim problemima, ona može pomoći kako lakšem opisu pojedinog društva, tako i prepoznavanju onih čimbenika koji se pojavljuju kao prepreka očekivanome razvoju. Tome posebno pridonosi istraživanje dominantnih vrednota određenog društva. U drugom se dijelu rada opisuje aktualno stanje hrvatskoga društva. Problemi hrvatskog razvoja povezani su kako s nasljeđem tzv. devijantne modernizacije za vrijeme komunističkog razdoblja, tako i s poteškoćama kompletne društveno-ekonomske preobrazbe posljednjih deset godina. Istraživanje vrednota svjedoči o tim problemima te se ovdje posebno analiziraju pitanja iz Europskog istraživanja vrednota 1999., provedenoga u Hrvatskoj, a koja govore o niskom povjerenju u druge ljude, niskom povjerenju u temeljne društvene institucije (izuzev zadovoljavajuće razine povjerenja u autoritarne institucije), ambivalentnim stavovima o regulaciji u gospodarskom području te pitanja koja govore o velikoj proširenosti pojedinih oblika ponašanja, kao što su utaja poreza, mito i sl. Interpretacija ovih pitanja povezuje se i s podacima iz drugih istraživanja provedenih u Hrvatskoj, pri čemu se posebna pozornost posvećuje problemima odnosa spram vlasništva i poduzetništva, a u svijetlu negativnih i moralno problematičnih iskustva s pretvorbom i privatizacijom. Također se napominje da je mnoge odgovore iz područja moralnih preferenci teško normativno interpretirati, ukoliko se zanemari činjenica da mnogi odgovori reflektiraju proturječno tranzicijsko iskustvo. U zaključnim se razmišljanjima ponovno postavlja pitanja vrednovanja sadašnjih društvenih procesa. Ovdje se, sukladno mogućnostima sociologijskoga pristupa, kao mjerilo uzima moderan razvoj kakvog nalazimo u razvijenim dijelovima svijeta i po čijoj mjeri svijet postaje globalan, te se dodatno argumentira teza o tome da je Hrvatskoj moderan razvoj nužno potreban, a da se ona suočava s velikim problemima takvoga razvoja. Zbog toga se naglašuje potreba daljnjeg istraživanja mogućnosti smanjenja izrazito visokog stupnja politizacije hrvatskoga društva i promocije nekih ključnih modernih vrednota kao što su legitimacija vlasništva i uspjeha te afirmacija profesionalizma.
Verbalni humor proučava se na korpusu koji pripada hrvatskoj književnosti pisanoj čakavskim književnim jezikom. Analizira se ponavljanje kao osnovni postupak verbalnoga humora te govorno ostvarenje ...humora u pjesmama iz zbirke Libro Dubaja Marusa Šime Vučetića. Budući da jedinica koja se ponavlja ne nosi nove sadržaje, sam je čin ponavljanja svojom nefunkcionalnošću smiješan. U istoj se funkciji upotrebljava i postupak gomilanja u kojem višestruka nizanja riječi nasmijavaju svojom količinom i svojim neskladom. Svaki se postupak verbalnoga humora promatra kroz zvukovno ostvarenje, pa se otkriva kojim se i kakvim sredstvima govornoga glasa postiže humoristični učinak.
Autor u članku želi pokazati odnos između čovjeka i prirode u svjetskim religijama. U tom prikazu polazi se od religijskih predaja o počecima svijeta i čovjeka u hinduizmu, budizmu, židovstvu, ...kršćanstvu i islamu. Prvim čovjekovim grijehom ozbiljno je narušena ravnoteža odnosa između čovjeka i prirode. Neodgovornim djelovanjem svakodnevno se razara svijet te je i sam život dovoden u opasnost. Prema religijskim tradicijama u početku je vladalo jedinstvo i sklad među svim stvore¬njima. Tom prvobitnom rajskom stanju čovjek i danas teži.
Navedene religije nude cjelovita rješenja za prevladavanje ekološke krize. U hinduizmu se osobito ističe put ljubavi bhakti–marga i moralno djelovanje karma–marga. Budizam za postignuće jedinstva i sklada cjele prirode zahtijeva od čovjeka da nadvlada vlastitu sebičnost. Židovska starozavjetna tradicija želi posvjestiti izvorno shvaćanje ključnih biblijskih izraza podložiti i vladati. 'Podložiti' znači obrađivati zemlju i njegovati je na obostranu sreću i zadovoljstvo, a 'vladati' treba tako da se maksimalno čuva i štiti život. Isus u Novom zavjetu primjerom čovjeku svjedoči kako treba dosljedno ustrajati na odricanju od navezanosti na prirodne resurse, tj. na prirodu. Islam čovjeka smatra odgovornim za sudbinu Alahovog stvorenja. Zato on mora posebnu pozornost usmjeriti na svoje djelovanje. Da bi tim putem sigurno kročio, preporuča mu se post kao izvanredno i djelotvorno sredstvo samodiscipliniranja jer samo se tako može uspostaviti ispravan i uravnotežen odnos prema prirodi.
Ova rješenja koja pružaju religije, temelj su za korjenite promjene odnosa između čovjeka i prirode.
Autor je pravnik koji je kao pripadnik španjolskih kršćanskih demokrata nakon Drugoga svjetskog rata aktivno sudjelovao u nastojanjima španjolskih demokratskih snaga da se Španjolska i njeni ...stanovnici kao aktivni sudionici uključe u složeni proces stvaranja nove demokratske Europe. Kao izravni svjedok on opisuje nastojanja Španjolaca u domovini i inozemstvu za vrijeme Francova režima oko priključenja pokretu europskih integracija. Unatoč progonu, osudi na ograničeno kretanje i interniranju na otok Fuerteventura, nikada nije izgubio vjeru u demokraciju. Kao zastupnik Unije demokratskog centra 1977. postaje članom novoga demokratskog parlamenta, a uskoro i predsjednik španjolskoga Zastupničkoga doma koji donosi novi španjolski demokratski Ustav.
Autor podsjeća kako u Europi valja poraditi na očuvanju i promicanju kulturalnih i moralnih vrednota. U Europi koja se ujedinjuje, valja promicati i odgoj za vrednote. U skladu s društvenim naukom Crkve valja izgrađivati Europu solidarnosti, što bi, govoreći jezikom evanđelja, bila gradnja "kuće na stijeni".
Ljudska i manjinska prava i slobode doživljavaju krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog stoljeća pravi procvat i sveukupnu afirmaciju svuda u svijetu, a osobito u Europi. Veliki doprinos tome ...dali su Europa i njezine asocijacije, zapravo Vijeće Europe svojom zakonodavnom aktivnošću te Europski sud za ljudska prava svojom jurisprudencijom, kojom je pokazao da uspješno izvršava svoju zadaću zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. U normativnoj djelatnosti Vijeća Europe kojom ona uređuje ljudska prava i temeljne slobode, svakako najznačajnije mjesto u nomenklaturi njezinih pravnih akata zauzima Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. No ona, kao i mnogi drugi međunarodni pravni akti, pati od općenitih formulacija, načela i standarda kojima nije egzaktno i cjelovito određen sadržaj. Radi ostvarivanja ciljeva i svrhe same Konvencije, vezanih uz razvoj, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda te na osnovi toga doprinošenja ostvarivanju zajedničkih vrijednosti i ciljeva koji proizlaze iz zajedničkog naslijeđa političke tradicije, ideala slobode i vladavine prava, Vijeće Europe nije moglo ostati samo na normativnoj razini, već je ustanovilo Europski sud za zaštitu ljudskih prava. Samu normativnu razradu ostvarivanja i zaštite ljudskih prava Konvencija je primarno uredila kao pravo i dužnost država ugovornica, a tek supsidijarno kao nadležnost Europskog suda.
U obavljanju navedene zadaće Vijeće Europe je pred svoje članice i sam Europski sud postavilo imperativni cilj koji kvalitativno mora ispuniti zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sadržan u zahtjevu da se ljudska prava i temeljne slobode ne mogu štititi samo formalno, već da se mora osigurati i njihova realna zaštita. U provedbi zaštite konvencijski utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda Europski sud se vrlo brzo susreo s čitavim nizom problema koji proizlaze iz općenitosti i nedovoljne određenosti pojedinih njezinih normi. Pritisnut zahtjevom da mora u svom postupanju osigurati djelotvornu, kako formalnu, tako i realnu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud je sam primjenom sudskog aktivizma i metode evolutivnog tumačenja konvencijskog sadržaja, polazeći od ideala i vrednota izraženih u samoj Preambuli Konvencije, počeo zauzimati stajališta u kojima je izražavao što on razumijeva pod sadržajem pojedinog prava i temeljne slobode što ih utvrđuje Konvencija. Takav njegov rad imao je i ima znatan utjecaj na rad svih, a ponajviše ustavnih sudova u razvoju kvalitete pružanja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U ovom radu nastoji se povući razlikovanje između diskrecijske ocjene u postupanju i odlučivanju upravnih tijela od metode slobodnog tumačenja pravnih normi i propisa, na jednoj strani te od sudskog aktivizma na drugoj. Naravno da se nastoji ukazati i na zajedničke karakteristike koje povezuju navedene načine postupanja upravnih i sudbenih tijela te tumačenja pravnih normi i pravnih propisa.
Nadalje, nastojalo se u kratkim crtama prikazati razvoj sudskog aktivizma, zatim ukazati na najprezentnije oblike njegova ispoljavanja u praksi Europskog suda i Ustavnog suda za ljudska prava Republike Hrvatske te na neke aspekte međusobnog utjecaja. Također, rad se bavi prednostima i nedostacima sudskog aktivizma, posebice s aspekta očuvanja temeljne linije razdvajanja između zakonodavne i sudbene vlasti te opasnosti da se primjenom pretjeranog sudskog aktivizma ne prijeđe ova linija i da sudbena vlast ne počne zadirati pa i preuzimati zakonodavne prerogative.
