Žižula (Ziziphus jujuba Mill.) je mediteranska voćna vrsta koja svojim ukrasnim i oblikovnim karakteristikama upotpunjuje pejsažnu sliku urbanog prostora grada Skradina. Na području Skradina ova ...kultura je posađena u sklopu kućnih vrtova i samostalnih voćnjaka. Danas na području grada Skradina kuća s vrtom sve više poprima gradska obilježja i udaljava se od tradicionalnog seoskog vrta. Tradicija uzgoja žižule je prvenstveno u gospodarske svrhe (radi ploda), premda je poznato da se zbog izuzetne ljekovitosti od žižule mogu još koristiti listovi i kora. Cilj rada bila je valorizacija utilitarnih i ukrasnih vrtova te voćnjaka (sveukupno 36) na području grada Skradina u kojima je posađena žižula. Kroz anketno istraživanje u uzorku od 50 ispitanika s područja grada Skradina istražili su se stavovi i percepcije o ukrasnim karakteristikama, primjeni, održavanju i ulozi žižule u gospodarstvu Skradina. Terenskim istraživanjima je utvrđeno da su za krajobrazno uređenje i oblikovanje vrtova s žižulom najveće ocijene postigli ukrasni vrtovi u sklopu stambenog objekta. U pogledu zastupljenosti (pojavnosti) u vrtovima na ovom području prevladavaju utilitarne vrste. Najveći broj stabala žižule zabilježen je u voćnjacima bez stambenog objekta. Izvrsne ocijene su dodijeljene stablima žižule u okviru voćnjaka u sklopu stambenog objekta i utilitarnim vrtovima u sklopu stambenog objekta. Rezultati anketnog istraživanja pokazuju da je vegetativnim organima ove voćke u pogledu uresnosti dodijeljena ocjena izvrstan kao i njenoj ulozi u krajobraznoj slikovitosti. Ocjenjivači atraktivnijim smatraju primjenu žižule u vrtovima nego na javnim krajobraznim površinama i parkovima. Smatraju da ova kultura treba postati i skradinski brend.
Jujube (Ziziphus jujuba Mill.) is a Mediterranean fruit species that with its ornamental and design characteristics completes the landscape image of the urban space of the town of Skradin. In the area of Skradin this species has been planted in family house gardens and independent orchards. Nowadays family houses in the territory of the town of Skradin have been increasingly assuming urban features and departing from the traditional rural garden. The tradition of jujube cultivation is primarily for sale (for its fruit), although it is known that its leaves and bark can also be used because of their extremely beneficial medicinal properties. The specific objective of the paper was valorisation of utilitarian and decorative gardens and orchards (a total of 36) in the territory of the town of Skradin in which jujube had been planted. A survey research using the sample of 50 respondents from the territory of the town of Skradin explored attitudes and perceptions about ornamental characteristics, application, maintenance and the role of jujube in the economy of Skradin. According to field research findings, it was determined that ornamental gardens adjacent to a residential facility were given the highest grades for landscape architecture and garden design using jujube. According to prevalence in the gardens, utilitarian species prevail in this area. The highest number of jujube trees was recorded in orchards without an adjacent residential facility. Excellent grades were given to jujube trees in orchards adjacent to a residential facility and utilitarian gardens with an adjacent residential facility. According to survey research findings, vegetative organs of this fruit were given excellent grades in terms of ornamental features and its role in landscape picturesqueness. The evaluators deemed jujube tree more attractive in gardens rather than in public landscape spaces and parks. They believe that this species needs to become a Skradinian brand.
Kako se svjetsko stanovništvo svakodnevno povećava, tako se povećava i njihova potreba za hranom. Većina svjetske populacije nalazi se u urbanim središtima daleko od mjesta proizvodnje hrane. Kako bi ...se smanjila ovisnost o hrani, gradsko se stanovništvo okreće proizvodnji hrane u gradu, odnosno gradskoj poljoprivredi (GP). Naklonost prema gradskoj poljoprivredi povećava se u posljednjih nekoliko desetljeća. Oduševljenje GP raste na međunarodnoj i domaćoj razini, ali i u znanstvenoj zajednici. Nažalost, političari na lokalnoj razini teško se odlučuju za implementaciju GP u urbanističko planiranje. Razvojem poljoprivredne proizvodnje u gradu, pojavili su se različiti tipovi GP, podijeljeni u tri glavne kategorije: gradska poljoprivreda, prigradska poljoprivreda i gradski uzgoj. Osim višestrukih utjecaja (ekonomskih i ekoloških), GP ima značajan holistički pristup. Pojavljuje se na različite načine, te je izrazito lokalnog karaktera. Neki od društvenih učinaka GP mogu biti: poticanje civilnog aktivizma, ravnopravnosti spolova, društvena kohezija i socijalna uključenost, obrazovanje i očuvanje kulturne baštine. U svijetu postoji mnogo primjera gradske poljoprivrede, često s ekonomskom ili ekološkom ulogom kao primarnom. Međutim, u našem radu navodimo primjere iz Hrvatske s primarnom društvenom ulogom, te zaključno iznosimo perspektivu razvoja navedene uloge gradske poljoprivrede.
U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore vrtova na području grada Skradina, koji je smješten u sjevernoj Dalmaciji, na desnoj obali rijeke Krke, u Šibensko-kninskoj županiji. Grad ...Skradin obuhvaća prostor od 186,79 km2 na kojem se nalazi 21 naselje. Urbani vrtovi na području grada Skradina su uglavnom neformalno oblikovani i uređeni. U njima su zasađene utilitarne i dekorativne vrste i u globalu ne posjeduju dobre kompozicijske karakteristike. Tijekom florističkog istraživanja u svibnju 2016. godine, analizirani su skradinski vrtovi različite veličine te je zabilježeno 74 svojti s dominacijom kritosjeme-njača (66 svojti; 89,19 %), među kojima su dvosupnice (59; 79,73 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (7; 9,46 %). Golosjemenjače su zastupljene s 8 svojti (10,81 %). Svojte su svrstane u 36 porodica. Porodica Rosaceae se ističe s najvećim brojem vrsta (13 vrsta; 17,57 %). U pogledu analize dendroflore s obzirom na tip habitusa (po Erhardtu i sur., 2002) dominiraju grmolike forme (33 svojte; 44,59 %), potom slijede stabla (31 svojta; 41,89 %, polugrmovi (3 svojte; 4,05 %), polugrmovi-sukulente (1 svojta; 1,35 %) i penjačice (6 svojti; 8,11 %). Zimzelene svojte (41; 55,40 %) su zastupljenije od listopadnih (33; 44,59 %). Od 74 svojte u istraženoj dendroflori Skradina 15 svojti (20,27 %) su autohtone.
U prilogu se analizira fenomen urbanog vrtlarenja u Zagrebu, pri čemu se
posebna pozornost posvećuje dvama različitim tipovima vrtova – „divljim“ vrtovima
nastalima na skvotiranome gradskom zemljištu ...pojedinačnim inicijativama odozdo i
zajedničarskim vrtovima, osmišljenima najčešće od udruga civilnog društva, no čija je
institucionaliziranost u konačnici učinak politika odozgo. Kako prvospomenuti vrtovi
na različitim lokacijama u Zagrebu postoje već nekoliko desetljeća, a potonji su nastali
tek početkom 2013. godine ili su još u nastajanju, pri istraživanju je korišteno nekoliko
metoda. Uz etnografski teren u naselju Jarun, obavljen kroz boravke u vrtovima, proučavanje
njihova izgleda i bilježenje što se u njima događa te intervjuiranje kazivača,
te uz prikupljanje dodatnih informacija pretragom arhivskih materijala, intenzivno je
praćena i recentna medijska artikulacija ovog fenomena, i to konzultiranjem televizijskih
emisija, novinskih članaka te napisa po internetskim portalima zainteresiranima
za ekološku problematiku.
S obzirom da je urbano vrtlarenje kao predmet istraživanja na raskrižju različitih humanističkih
i društvenih disciplina poput etnologije svakodnevice, urbane sociologije,
kulturne geografije i sl., ovaj se prilog teorijski naslanja na raznorodne doprinose, no
ujedno i nastoji ponuditi novu okosnicu za promišljanje teme koja u posljednje vrijeme
sve više pobuđuje pažnju znanstvene zajednice, ali i šire javnosti. Otuda naglasak na
specifičnim aspektima ulaganja u urbane vrtove, ali i na isto tako važnoj izloženosti
vrtova - pogledima, provalama, urbanističkim planovima koji ih kane dokinuti - koji
su dakako jedno drugim prožeti te povezani s inicijativama vrtlarskih i ostalih zainteresiranih
zajednica, kao i s perspektivama samih vrtova.
The book presents urban agriculture as an innovative and effective tool for achieving wider social effects regarding the participation in decision-making processes, social inclusion, and sustainable ...urban development. Despite the many social and economic benefits, this kind of agriculture has still not gotten the proper support at the international and national political levels. In Slovenia, there are no clear guidelines and standards for its promotion, protection and management. This is why one of the purposes of this book is to encourage the first step towards bridging the gap between the national and local levels. The overview of good urban agriculture practices in the countries of Central and Eastern Europe and North America attests that the wider social effects are most often ensured by community, social, educational, and therapeutic gardens that bring together many diverse stakeholders. The book illustrates how urban agriculture, when designed in a collaborative and inclusive manner, can result in improved public services, boost active citizenship, and contribute to a better urban structure and image.
U radu predstavljamo neke aspekte urbane poljoprivrede čime nastojimo ovu temu afirmirati kao značajnu za buduća sociološka i druga društvena istraživanja. U radu navodimo oblike u kojima se urbana ...poljoprivreda danas javlja te čimbenike koji su utjecali na raznolikost tih oblika. Nakon kratkog pregleda povijesnog razvoja urbane poljoprivrede, navodimo društvene značajke i funkcije različitih vrsta urbane poljoprivrede koje ona može imati u urbanom prostoru i društvu, poput utjecaja na sigurnost hrane i kvalitetu prehrane, osjećaj pripadnosti i integraciju doseljenika u zajednicu, smanjenje kriminala i povećanje socijalnog kapitala. U radu osvrnuli smo se i na kritike te na nedostatak sustavnih istraživanja urbane poljoprivrede te probleme na koje urbani poljoprivrednici, a i istraživači mogu nailaziti. Na kraju rada osvrnuli smo se na perspektive proizvodnje hrane u gradovima.
Working in the school environment contributes to the overall development of students, directly affects the academic performance of students and improves the quality of work in schools. The aim of the ...study was to determine the practice of teachers in the school environment. This is a preliminary study conducted on a sample of 50 participants, primary school teachers in schools. On the three scales used for measuring the importance, activities and obstacles in the teacher's work in school environment and in the practice of education for sustainable development, exploratory factor analysis have been conducted, which are provided in detail. Results indicate that teachers evaluate the school environment a significant place in teaching and are moderately satisfied with the school environment school in which they work. The biggest obstacle in the implementation of education for sustainable development in the school environment are funding. Results of this study, not only indicate the possibility of further development of the methodology of work in testing practices of the teachers in the field of education for sustainable development in the school environment, with some limitations, but also the various possibilities of improving work in the school environment, and thus the quality of educational practices in schools.
U novije vrijeme zbog suvremenog načina života i
troškova održavanja u gradskom i prigradskom okruženju na submediteranu
smanjila se brojnost i veličina klasičnih vrtova s ukrasnim biljem. Ipak, u
...zadnje vrijeme mogli bismo reći da raste trend osnivanja samoodrživih vrtova i
misija kako očuvati biološku raznolikost na krajobraznim površinama. U ovom
radu se razmatraju mogućnosti primjene i opisuju neke jestive alohotne i
autohtone vrste za održive vrtove na submediteranskom kršu. Cilj rada je
odabrati adekvatne biljne vrste da budu dekorativne i iskoristive za ljudsku
prehranu (kao voće, povrće, ljekovito i aromatično bilje). Obrađuju se vrste iz
različitih porodica: Aliaceae, Asparagaceae, Berberidaceae, Brassicaceae,
Cactaceae, Cupressaceae, Campanulaceae, Ericaceae, Lamiaceae, Liliaceae,
Orchidaceae, Portulaceae i Rosaceae. U nekim vrtovima na submediteranu tako se
mogu pronaći divlje jagode, maline ili kupine koje se mogu lijepo ukomponirati
na ukrasnu kamenjaru ili na ukrasnu gredicu. Aromatične i ljekovite vrste:
kadulja, lavanda, smilje, ružmarin, timijan, paprena metvica, ružmarin i
slično. itekako su poželjne u formiranju održivih vrtova na kršu. U ukrasnoj
hortikulturi česta je primjena vrsta s krša (osobito onih nižeg rasta) i na
dekorativnim kamenjarama u vrtovima ili na nekim drugim krajobraznim površinama. Određene biljne vrste s većih
nadmorskih visina se ne mogu zbog loše prilagodbe na agroekološke uvjete
uzgajati u nižim područjima. U nekim planinskim područjima česti su primjeri
uporabe alpinetuma koji se uređuju sa vrstama s viših nadmorskih visina.
The number and size of classical gardens with
ornamental plants has recently decreased, as a result of the modern lifestyle
and maintenance costs in urban and suburban environments in the
sub-Mediterranean region. Nevertheless, it is important to highlight the fact
that we have recently seen a growing trend of establishing self-sustaining
gardens and initiatives intended to preserve biological diversity in landscape
areas. This paper considers the opportunities for use and it provides a
description of several edible autochthonous and allochthonous species for
sustainable ornamental gardens in sub-Mediterranean karst landscapes. The
objective of the paper is to select adequate plant species that are both
ornamental and edible (such as fruit, vegetables, medicinal and aromatic
plants). Species from different families have been analyzed, such as Aliaceae,
Asparagaceae, Berberidaceae, Brassicaceae, Cactaceae, Cupressaceae,
Campanulaceae, Ericaceae, Lamiaceae, Liliaceae, Orchidaceae, Portulaceae and
Rosaceae. Hence, in some gardens in sub-Mediterranean areas, one can come
across wild strawberries, raspberries or blueberries which can be nicely
incorporated into ornamental rock gardens or decorative raised beds. Aromatic
and medicinal species include sage, lavender, immortelles, rosemary, thyme and
peppermint, among others. They are highly desirable in the formation of
sustainable gardens in karst landscapes. Species typical in karst landscapes
(primarily those of low height) are frequently used in ornamental horticulture,
as well as in ornamental rock gardens or in some other landscape areas.
Specific plant species typical at higher altitudes cannot be grown at lower
altitudes due to their poor adjustment to agro-ecological conditions. In some
mountainous areas frequent instances of use of Alpinetum have been identified,
which is used for landscaping with species typical of higher altitudes.
Krakovski vrtovi, ki imajo dolgo in zanimivo zgodovino, se danes smiselno umeščajo v mestno kmetijstvo in to toliko bolj, ker je njihova tradicionalna raba zavarovana kot kulturna dediščina. Vendar ...so Krakovski vrtovi danes v slabem stanju, ki se še slabša. Cilj raziskave je analizirati, ali bi bil model prenove in ohranjanja Krakovskih vrtov, ki bi izhajal iz načel večnamenskega mestnega kmetijstva, sprejemljiv za relevantne déležnike: lastnike zemljišč, Četrtno skupnost Trnovo, Mestno občino Ljubljana in meščane. Uporabljeni sta metodi ankete in participativnega raziskovanja. Lastniki zemljišč so modelu bolj nenaklonjeni kot naklonjeni. Četrtna skupnost Trnovo je modelu naklonjena, skeptična pa je glede njegove realizacije. Tudi Mestna občina Ljubljana je modelu naklonjena, pri čemer je potrebno upoštevati, da ne izvaja ukrepov na področju javne koristi vrtov kot kulturne dediščine. Meščanom za vrtove ni mar, le pozidati bi se jih ne smelo. Rezultati raziskave sprožajo tudi novo vprašanje, in sicer: ali za ohranitev sploh obstaja avtentičen javni interes, čeprav je javna korist normativno izražena. V tem kontekstu bi bilo smiselno sprožiti razpravo med déležniki, v katerem bi se dorekla tako javni interes glede Krakovskih vrtov kot tudi javna korist od njih v sedanjih razmerah.
Povrtne vrste su oduvijek bile sastavni dio ukrasnog vrta. One vrtu daje karakteristike ležernosti, a ujedno su i korisno te dekorativne ukoliko se ispravno ukomponiraju u vrtnu površinu. U radu je ...prikazan značaj i važnost povrtnjaka kao sastavnog djela vrta, kao i ukrasne karakteristike pojedinih povrtnih kultura. U istraživačkom dijelu rada obavljena je inventarizacija povrtnih kultura u privatnim ukrasnim vrtovima na području grada Knina. Taksonomskom analizom obuhvaćeno je 20 svojti i to kritosjemenjače, sve svojte, među kojima su dvosupnice (16; 80 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (4; 20 %), a svrstane su u devet porodica. S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Solanaceae (4 vrste).
PDF
