Ratna i poslijeratna nasilja te politike etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije uzrokovala su prinudne migracije stanovništva. U razdoblju 1991 - 1997 stotine tisuća ljudi promijenile su ...prebivališta. Ti su tokovi bili popraćeni nasiljem i ratnim zločinima, te zlouporabom i ugrožavanjem ljudskih prava. Tijekom sukoba i poslije njih najistaknutija su tri problema: a) kako detektirati, prikupiti i pohraniti podatke o učestalosti i brojnosti raznih tipova nasilja i zlouporabe ljudskih prava, b) problem tipologije, klasifikacije nasilja, c) pouzdanosti i vjerodostojnosti prikupljenih podataka. Kao i u dosada poznatim slučajevima velikih sukoba i civilnih žrtava pokazalo se da vladine statističke službe nisu u stanju pouzdano i vjerodostojno odigrati svoju ulogu. Rat u Hrvatskoj i Bosni (1991-1997) bjelodano je pokazao da u vrijeme najveće potražnje za statističkim podacima o nasilju i zlouporabi ljudskih prava, mjesto vladinih službenih statističkih agensa zauzimaju nevladine udruge i međunarodne organizacije koje, svaka iz svog ugla, pribiru i klasificiraju te obrađuju podatke upitne pouzdanosti. Na taj se način nastavlja i u poslijeratnim prilikama: temeljni parametri stabilizacije ljudi u prostoru - mehaničko i prirodno kretanje stanovništva, prijelaz na mirnodopske migracije i planirane dislokacije stanovništva - rezultat su heteronomnih izvora i mitova o brojkama. Stabiliziranje društva pak traži vjerodostojne i pouzdane podatke o poslijeratnom nasilju. Prikupljanje, klasifikacija i tipologija takvih podataka državu zanima prema prilikama: ako tome i pristupi, službena joj statistika u tome ne pomaže.
U ovom se radu prikazuje studij slučaja jedne od takvih akcija: kako se, kojim instrumentarijem i na kojoj razini pouzdanosti nevladine udruge specifičnog profila suočavaju s ratnim nasiljem te novim i raširenim tipom poslijeratnog nasilja u Hrvatskoj - nasiljem nad ženama. Osnovna teza rada je da je nevladina udruga, ako je opremljena ekspertnim znanjem i temeljnom mrežom međunarodnih kontakata, u stanju za neko vrijeme preuzeti funkcije službenog vladinog statističara. Nevladina udruga ima prednost u inicijativi, fleksibilnosti, brzom stjecanju i proliferaciji ekspertnih sistema u stvaranju specifičnih data baza; no u fazi primjene to jest planiranja politika, suočava se neminovno s prirodnim granicama svoje kompetentnosti. U toj bi se točki morao dogoditi prijenos znanja i djelovanja na zakonodavca.
Pitanje o spremnosti za ekološko djelovanje izravno je povezano s pitanjem što mi, i koliko, znamo o okolišu, kako do znanja o okolišu i problemima okoliša dolazimo i što treba činiti da bi se ...čovjeka senzibiliziralo za prijam informacija iz okoliša? Istraživanja upućuju na to da je naše znanje o okolišu uglavnom znanje »iz druge ruke« (second hand), što će reći da se ne temelji na izravnoj percepciji konkretnih pojava. U tom se smislu verbalna deskripcija. pokazuje nedjelotvornom Vizualni znanstvenici upućuju na vrijednost vizualnog znanja koje kao svijest o prisutnosti u okolišu može pridonjeti ekološkom ponašanju. Budući da živimo u vremenu velikih tehnoloških mogućnosti vizualizacije okoliša, ova istraživanja treba ozbiljno uzeti u razmatranje, a to je upravo predmet ovoga rada.
Nakana ovog ogleda je da razvije jedan mogući scenarij troploške maskarade - označitelja monopolizacije sfere isključenja u feminističkom diskursu, koji preko efekata figure okreta i šireći vlastitu ...rezervu distinkcija i korekcija intenziviraju polje isključenog (J. Butler), osnažujući “slabu” poziciju (akademizirajući se, naprimjer). Preliminarno imajući u vidu de Certeauovu distinkciju strategija i taktika, nastoji se, naprotiv, ukazati na rascjep same taktičke logike koja u nekom neizvjesnom trenutku prelazi prag preživljavanja i konzumacije i proizvodi višak: psihologiziranu scenu “volje za moć”. Potezi primijenjeni u taktičke svrhe (kao kolaži propagiranih i/ili upitnih teoretskih ambicija), u kritičkom diskursu uvijek manje ili više uspješno upućuju na teatralizirane izvedbe samokonstitucije, a “radikalnom praksom citiranja norme” (Butler), samokreirani subjekt, iako prepoznaje svoju ovisnost od produktivne snage sprege moć/znanje, ipak se potajice nada sticanju strateških prednosti - sticanja nečeg vlastitog, recimo “potpisa u kontekstu”.
U istraživanju presupozicija u odnosu na logiku i dinamiku vjerovanja razlikujemo dva povezana dijela. Prvi dio se odnosi na presupozicije i logiku koja ne mora biti povezana s intenzionalnim ...operatorima. Tu se primarno koncentriramo na klasičnu, slobodnu i presupozicijsku logiku. U odnosu na klasičnu logiku razmatramo dobro poznati Strawsonov pristup problemu presupozicija. Nadalje, razmatramo
slobodne logike, posebice van Fraassenovo istraživanje uloge presupozicija u supervaluacijskim logičkim sistemima. Na kraju prvog dijela razmatramo izvornu Thomasonovu izgradnju presupozicijske logike. Drugi dio se odnosi na povezanost presupozicija i logike dinamike vjerovanja. Ovdje razmatramo logiku promjene vjerovanja u okviru epistemičkih pojmova imanentnih mehanizmu dinamičke logike. Tri razmatrana pristupa su situacijska semantika (Barwise, Perry), teorija promjene vjerovanja, odnosno, Alchourron/Gärdenfors/Makinsonova (AGM) teorija, te na kraju Hintikkin pristup u izgradnji epistemièke logike.
Pojam "svijet života", izvorno prisutan u filozofiji Edmunda Husserla, svoje heurističko plodno područje našao je u austrijskog sociologa Alfreda Schütza. On izlaže zanimljivu teoriju o simboličkoj ...izgradnji socijalnog svijeta, teoriju koja obiluje bogatim kategorijalnim aparatom kasnije često upotrebljavanim u drugim sociologijskim pravcima koji su se oslanjali na njegovu fenomenologiju (etnometodologija, sociologija znanja Bergera i Luckmanna). Sam pojam "svijet života" svoju primjenu nalazi unutar filozofije, sociologijske teorije i epistemologije, a u politologijskom smislu u komunikacijskoj teoriji Jürgena Habermasa.
U radu je utvrđivana razina i struktura znanja o nuklearnoj energiji u dvije skupine ispitanika suprotstavljenih stavova prema nuklearnim elektranama te su određene međusobne veze triju skupina ...varijabli koje se smatraju najvažnijima u određivanju odnosa ljudi prema okolinskim opasnostima: znanja, stavova i percipirane opasnosti. U ispitivanju je sudjelovalo 308 ispitanika oba spola, studenata viših godišta četiriju zagrebačkih fakulteta: Prirodoslovno-matematičkog, Elektrotehničkog, Strojarsko-brodograđevnog i Filozofskog. Ovakav odabir ispitanika uvjetovala je pretpostavka o različitoj razini strukture znanja i stavova prema nuklearnim elektranama.
Rezultati su pokazali da skupina pozitivnijeg stava prema nuklearnim elektranama pokazuje i višu razinu znanja, odnosno bolje poznavanje činjenica, i to onih koje jesu u skladu s njihovim stavom, i onih koje takav stav ne podržavaju. Korelacijska analiza varijabli znanja, stava i percipirane opasnosti pokazala je da ispitanici negativnijeg stava prema nuklearnim elektranama pokazuju i slabije poznavanje činjenica. Povezanost između stava i percepcije opasnosti od nuklearne energije (r = 0.45) ukazala je na izraženiju percepciju opasnosti u ispitanika negativnijeg stava. Nije utvrđena povezanost između poznavanja činjenica i percipirane opasnosti. U radu se razmatraju implikacije dobivenih nalaza.
Tekst se bavi pitanjem intelektualaca kao sociološkim problemom. U kulturnoj klimi "kasne modernosti" to je pitanje iznova snažno aktualizirano i ta je činjenica poticajna za nove sociološke ...dijagnoze i istraživanja. Polazeći od poznate teze Juliena Bende o "izdaji klerika" (intelektualaca), tekst pokušava odgovoriti na pitanje koliko je ta intransingentna ocjena točna. Analiza pokazuje da nije riječ o "izdaji" u doslovnom smislu riječi, nego o promjeni socijalnih i kulturnih okvira u kojima djeluju modemi intelektualci. Proces preobražaja tih okviru obuhvaća tri ključna dinamična faktora: transformacijsku snagu tižištu, simbiozu znanja i moći i integraciju intelektualaca u političku klasu. Djelovanjem triju navedenih faktora moderni su intelektualci objektivno izgubili svoju funkciju "misionara", ali u uvjetima globalizacije i globalnog pluralizma traže nove modele zalaganja za opće vrijednosti i ideje.
Kvalitativni efekti trotjednog situacionog treninga sa 18 mladih netreniranih žena kontrolirani su sistemom od 6 situacionih testova motoričkih postignuća. Analize su pokazale da je primijenjeni ...situacioni trening izazvao konvergentu reorganizaciju svih funkcija koje su važne za efikasno rješavanje urgentnih situacija.
Daje se sažeti pregled tehničkih uređaja, metoda, postupaka i pomagala koji mogu doprinijeti usvajanju pojedinih motoričkih znanja, kako u sportu, tako i u rehabilitacijskoj medicini, kada je, zbog ...bolesti ili traume, narušena prirodna motorika. Uređaji su kategorizirani na dijagnostičke i one za direktnu primjenu u motoričkom učenju. Obuhvaćeni su kinematički, kinetički i elektromiografski dijagnostički postupci, a od tehničkih pomagala u motoričkom učenju audiovizualna sredstva, uređaji za tehniku relaksacije, te ortoze i proteze ekstremiteta. Navedeni su vodeći svjetski proizvođači odgovarajuće opreme, a referirana i neka vlastita rješenja iz oblasti dijagnostike stanja usvojenosti sportske tehnike.
