Ovaj članak nastoji u prvi plan istaknuti i prikazati dvije naizgled različite koncepcije filozofije uma koje pripadaju Ludwigu Wittgensteinu i Richardu Rortyju. U tom se kontekstu najprije razmatra Wittgensteinova kritika privatnih jezika koja služi za odbacivanje i dekonstituiranje privatnosti svijesti. Pored toga, rad prati etapni i dekonstituirajući karakter unutar Rortyjeve filozofije, pri čemu se pokazuje kako američki filozof svijest, um ili, kasnije, sebstvo – konstantno određuje naturalističkim uzusima. Autori tvrde i obrazlažu tezu da kod obojice filozofa postoji zajednički nazivnik koji se manifestira u odbacivanju tradicionalnih i metafizičkih koncepcija svijesti i identiteta, ali uz to nastoje ukazati i na izvjesne nedostatke i nedosljednosti unutar dviju koncepcija filozofije uma. This article seeks to highlight and present two seemingly different conceptions of the philosophy of mind belonging to Ludwig Wittgenstein and Richard Rorty. In this context, we first consider Wittgenstein’s critique of private languages, which is then used to reject and deconstitute the privacy of consciousness. In addition, the paper follows the evolving and deconstitutive character of Rorty’s philosophy of mind, showing how the American philosopher constantly defined consciousness, mind, or later selfhood – using naturalistic methods. The authors maintain and justify the thesis that both philosophers have a common denominator which manifests itself in the rejection of traditional and metaphysical conceptions of consciousness and identity, but they also try to point out certain shortcomings and inconsistencies within the two conceptions of the philosophy of mind.