Proteklog desetljeća uvriježila se praksa fotogrametrijskog snimanja i izrade virtualnih 3D modela pri dokumentiranju nalazišta brodoloma. Tim tehnikama moguće je prikupiti podatke koji omogućuju rekonstrukciju dinamike havarije koja je dovela do nastanka arheološkog nalazišta. Primjenjujući suvremene tehničke alate, kojima je moguće simulirati fiziku brodoloma, moguće je analizirati ponašanje plovila na moru, pojavu oštećenja na trupu broda ili prodora vode u brod, njegovo prevrtanja i/ili potonuće. Moguće je izraditi realistične modele brodske konstrukcije, kao i pripadajućeg tereta, te analizirati različite pretpostavljene tijekove nesreće koja je snašla drevne trgovce, poput snage i smjera vjetra, valova i morskih struja, težine tereta, pomorstvenosti broda i drugog. U konačnici, moguće je utvrditi suodnos i podudaranje karakteristika postojećeg nalazišta brodoloma i ishoda numeričke simulacije pretpostavljenog tijeka nesreće.