Trgovanje dijelovima ljudskog tijela jedno je od najsurovijih oblika zločina suvremenog doba. Aktualnost ovog fenomena pojačavaju okolnosti njegove isprepletenosti s organiziranim kriminalom i ljudskim očajem. Posljedice su trgovanja dijelovima ljudskog tijela: (I) pogibeljne za »darivatelje«; (II) prosperitetne za »posrednike«; te (III) životno uvjetovane za »primatelje«. U ovom se radu analizira fenomen trgovanja dijelovima ljudskog tijela u neposrednoj vezi s razvojem transplantacijske medicine i kirurgije. Transplantacija ljudskih organa gravitira prema indikativnoj etici odgovornosti te postepeno nadilazi imperativnu etiku dužnosti. Međutim, s etičkog i moralnog gledišta, darivanje ljudskih organa predstavlja čin sebedarja, što komercijalizaciju ljudskih organa čini neprihvatljivom jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Osim etičkih implikacija, u ovom se radu analiziraju međunarodni dokumenti koji se odnose na problematiku trgovanja dijelovima ljudskog tijela te hrvatsko normativno uređenje predmetne materije, dok se zaključno iznose bioetički i kaznenopravni odgovori na razmotrenu problematiku. Trafficking in human body parts is one of the most severe form of crime in modern times. The topicality of this phenomenon reinforces the fact that it is intertwined with organised crime and human despair. The resulting repercussions are dangerous for the “donor”, prosperous for the “intermediaries”, and vital for the “recipient”. The paper analyses the phenomenon of trafficking in human body parts, which is directly related to the development of transplant medicine and surgery. Human organ transplantation is moving toward indicative ethics, as ethics of responsibility, and is gradually moving beyond imperative ethics, emphasising duty. Human organ donation is an act of self-sacrifice. Therefore, from an ethical and moral perspective, the commercialization or trafficking of human organs is unacceptable because it violates human dignity. In addition to the ethical implications, the paper analyses international documents on this topic and the Croatian normative regulations on this issue. Finally, bioethical and criminal law answers to this question are given.