Ovaj rad pruža detaljnu analizu teorija medijskog izbora informacija, istražujući kako različiti aspekti unutar medijskih organizacija utječu na selekciju i prezentaciju vijesti. Fokus je na tri glavna pristupa: gatekeeping teorijama, teorijama o informacijskoj vrijednosti vijesti i framing konceptima. Gatekeeping teorije istražuju ulogu pojedinaca unutar medijskih kuća (npr. urednika, novinara) koji odlučuju o sadržaju koji će biti objavljen. Teorije o informacijskoj vrijednosti vijesti koncentriraju se na karakteristike koje informaciju čine privlačnom za javnost, poput aktualnosti, geografske blizine, i značaja događaja. Framing koncepti bave se interpretativnim okvirima kroz koje medijski djelatnici odabiru i oblikuju informacije, oslanjajući se na zajedničke društvene i kulturne obrasce. Rad naglašava da nijedan od ovih pristupa samostalno ne može objasniti složenost medijskog izbora informacija. Integracija različitih teorijskih pristupa pruža bogatiji uvid u mehanizme koji oblikuju medijske sadržaje, reflektirajući složenu dinamiku između individualnih, institucionalnih, sadržajnih i društveno-kulturnih faktora. Kroz ovu sintezu, rad ukazuje na ključnu ulogu medijskih organizacija u oblikovanju informacija koje dosežu javnost, te na njihov utjecaj u oblikovanju društvenih i kulturnih narativa. This scientific paper provides a detailed analysis of theories on media information selection, exploring how various aspects within media organizations influence the selection and presentation of news. The focus is on three main approaches: gatekeeping theories, news value theories, and framing concepts. Gatekeeping theories examine the role of individuals within media houses (e.g., editors, journalists) who decide what content will be published. News value theories concentrate on the characteristics that make information attractive to the public, such as timeliness, geographical proximity, and the significance of events. Framing concepts deal with the interpretative frameworks through which media professionals select and shape information, relying on common social and cultural patterns. The paper emphasizes that no single approach can independently explain the complexity of media information choice. Integrating various theoretical approaches provides a richer insight into the mechanisms shaping media content, reflecting the complex dynamics between individual, institutional, content, and socio-cultural factors. Through this synthesis, the paper highlights the crucial role of media organizations in shaping information that reaches the public and their influence in shaping social and cultural narratives.