U članku se uspoređuje veličina javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije upotrebom više pokazatelja zaposlenosti u javnom sektoru (tj. njegovim pojedinim segmentima) te rashoda opće države. O podacima se diskutira s aspekta eventualno prevelikoga javnog sektora te u kratkoročnom kontekstu utjecaja recentne krize na zaposlenost i opću gospodarsku situaciju. Komparativna analiza pokazuje da, prema većini pokazatelja o zaposlenosti, Hrvatska nema prevelik javni sektor, osim kada je riječ o udjelu zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti. Udio rashoda opće države za naknade zaposlenika u Hrvatskoj niži je od prosjeka zemalja EU-a, ali je u prve tri godine promatranog razdoblja bio viši od istovjetnog udjela u zemljama Srednje i Istočne Europe. Udio ukupne potrošnje opće države u BDP-u za Hrvatsku niži je od istovjetnih udjela u zemljama EU-a i zemljama Srednje i Istočne Europe. Zbog utjecaja krize, u Hrvatskoj su donesene i/ili planirane neke restriktivne mjere u pogledu plaća i zapošljavanja u javnom sektoru. Uz nužnost zaustavljanja potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, problemu zaposlenosti u javnom sektoru treba pristupiti stavljajući naglasak na povećanje učinkovitosti.