The aim of this review article is to point out to the danger for workers who, by the nature of their occupation, spend most of their working hours outdoor and are exposed to sunlight that increases their risk of skin cancer. Exposure to sunlight during outdoor work increases the average annual dose of UV radiation for 4-5 times compared to people who do not work in the sun, which in outdoor workers significantly increases the risk for the occurrence of actinic keratosis, basal-cell skin cancer and squamous-cell skin cancer. It is considered that the risk for the occurrence of these disorders is doubled if the total lifetime UV radiation dose for persons occupationally non exposed to sun (130 SED annually) is exceeded by 40%. In the EU countries, including Croatia, the introduction of UV radiation personal dosimetry for outdoors workers is in progress. In order to prevent skin cancer caused by occupational UV exposure, it is necessary to implement preventive measures for outdoor workers. Minimum standards for prevention at the EU level include the application of personal protection measures (sunglasses, headgear, clothing, creams with sun protective factor) and health and safety educational programs implemented in the curricula of secondary high schools, and provided to workers at risky workplaces. Skin cancers or multiple actinic keratosis can be recognized as an occupational disease if: 1) diagnosis of squamous-cell skin cancer or basal-cell skin cancer or multiple actinic keratosis (minimum 6 changes) is histologically confirmed; 2) the changes are expressed in occupationally exposed areas of the skin; 3) the history of the disease reveals sufficient occupational exposure to UV radiation. SAŽETAK: Cilj ovog preglednog rada je ukazati na opasnost koja prijeti radnicima koji zbog prirode svojeg zanimanja većinu radnog vremena provode na otvorenom i tako su izloženi sunčevom zračenju koje povećava njihov rizik za obolijevanje od karcinoma kože. Izlaganje sunčevom UV zračenju tijekom rada na otvorenom 4-5 puta povećava primljenu prosječnu godišnju dozu UV zračenja u odnosu na osobe koje ne rade na suncu, što kod radnika koji rade na otvorenom značajno povećava rizik pojave aktiničke keratoze, bazeocelularnog i planocelularnog karcinoma kože. Smatra se da se rizik za pojavu ovih poremećaja udvostručuje ako je procijenjena ukupna cjeloživotna doza UV zračenja za osobe koje ne rade izloženi suncu (130 SED godišnje) premašena za 40 %. U zemljama EU-a, uključujući i Hrvatsku, u tijeku je uvođenje osobne dozimetrije UV zračenja za radnike koji rade na otvorenom. Kako bi se spriječili tumori kože uzrokovani profesionalnom UV izloženosti, obvezno je provođenje preventivnih mjera kod radnika na otvorenom. Minimalnim standardima prevencije na razini EU-a smatraju se primjene mjera osobne zaštite (naočale, pokrivala za glavu, odjeća, kreme sa zaštitnim faktorom) i programa edukacije o zdravlju i sigurnosti na radu implementiranih u kurikule srednjih strukovnih škola i pružane radnicima na rizičnim radnim mjestima. Karcinomi kože ili multipla aktinična keratoza mogu biti prepoznati kao profesionalne bolesti ako je: 1) histološki potvrđena dijagnoza planocelularnog ili bazeocelularnog karcinoma kože ili multiple aktiničke keratoze (minimalno 6 promjena); 2) promjene su izražene na profesionalno izloženim dijelovima kože; 3) povijest bolesti otkriva dostatnu profesionalnu izloženost UV zračenju.