Ovaj rad bavi se pitanjem odnosa znanosti i politike te društvene odgovorno‎sti znanosti tijekom društvenih kriza koje imaju posljedice za preživljavanje ‎i dobrobit građana. Temelji se na analizi podataka devet intervjua provedenih ‎s hrvatskim biomedicinskim stručnjacima koji su tijekom pandemije korona‎virusa (2020-2022) bili na samoj fronti, bilo da su bili uključeni u donošenje ‎pandemijskih mjera, bilo da su se bavili ublažavanjem posljedica. Rezultati ‎pokazuju da je znanost tijekom krize imala unutarnje rasprave, no najviše u ‎fokus dolazi kompleksan odnos politike i znanosti te znanosti i medija, a po‎sljedično se teškoće iz tih odnosa pretaču na odnos znanosti i javnosti – gra‎đana. Rad te nalaze razmatra u kontekstu različitih argumentacija društvene ‎odgovornosti znanosti, ali podvlači i važnost razumijevanja društveno-politič‎kog konteksta i upravljanja politikama u stalnom razgovoru sa svim važnim ‎sektorima društva.‎‎ This paper deals with the relationship between science and politics and social ‎responsibility of science during social crises that have consequences for the ‎survival and well-being of citizens. The analysis is based on the data analysis ‎of nine interviews conducted with Croatian biomedical experts who were on ‎the front lines during the coronavirus pandemic (2020-2022), whether they ‎were involved in the adoption of pandemic measures or in mitigating the con‎sequences. The results show that science had internal discussions during the ‎crisis, but the complex relationship between politics and science, and science ‎and the media comes into focus, because those difficulties have spilled over ‎to the relationship between science and the public. The paper discusses these ‎findings in the context of the social responsibility of science, but also under‎lines the importance of understanding the socio-political context and manag‎ing policies in constant dialogue with important sectors of society.‎