Prosušivanje grožđa jedan je od ključnih postupaka u proizvodnji prošeka, desertnog vina s dugom tradicijom proizvodnje u Hrvatskoj. Tradicionalne sorte koje su se koristile u proizvodnji prošeka su autohtone sorte Dalmacije. Jedna od sorata koja se zbog svoje rasprostranjenosti i karakteristika može koristiti u proizvodnji prošeka je autohtona sorta 'Plavina'. Tradicionalna proizvodnja prošeka uključuje prosušivanje grožđa na zraku, međutim razvojem tehnologije otvorile su se i mogućnosti sušenja u kontroliranim uvjetima. Stoga je cilj rada bio utvrditi promjene kakvoće grožđa sorte 'Plavina crna' u kontroliranim uvjetima sušenja. Rezultati su pokazali kako je sušenjem došlo do koncentriranja sadržaja bobice te se povećao sadržaj šećera i organskih kiselina. Prosušivanjem se smanjio sadržaj polifenolnih i hlapljivih spojeva. Kako bi se utvrdio točan utjecaj na konačni proizvod, potrebna su daljnja istraživanja. Grape drying is one of the key processes in prošek production, a sweet wine with long production history in Croatia. Traditional grape varieties use din prošek produsction are Dalmatian native varieties. One of the varieties that can be used due to its characteristics and cultivation area is 'Plavina'. Traditional prošek production includes sun-drying. However, with technology development the drying in contolled conditions was enabled. Thus, the aim of this work was to determine the changes in the grape quality of 'Plavina' during the drying in controlled conditions. Results showed that during the drying process the berry content was concentrated due to which sugar content and total acidity increased. On the other hand, the polyphenolic and volatile compounds decresed. To determine specific influences on final product, further research is necessary.