Rekreacijska aktivnost je složen pojam i često je povezana s ostalim potencijalno korisnim elementima kao što su socijalna interakcija, izloženost svježem zraku, boravak u prirodi. Tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog zdravlja. Procesi kojima rekreacijska aktivnost utječe na opću dobrobit i mentalno zdravlje su veoma složeni. Zbog toga je jako teško odrediti element ponašanja i aktivnost koja će sa sigurnošću donijeti korist u bavljenju fizičkom aktivnosti. Poticanje na fizičku aktivnost neizostavna je aktivnost brojnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih programa i ustanova, a podržavaju ih sve brojnija istraživanja koja svjedoče o pozitivnim efektima fizičke aktivnosti za osjećaj subjektivne dobrobiti. Znanstvenici pretpostavljaju da je zadovoljstvo životom povezano s fizičkom aktivnošću putem osjećaja samoefikasnosti i fizičkog samopouzdanja. Mnogi autori smatraju da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na razinu samopouzdanja pojedinca te da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na očuvanje mentalnog zdravlja kod osoba starije životne dobi. Tjelesna aktivnost i sposobnost sprječavaju pojavu različitih vrsta demencije. Smatra se da rekreacijske aktivnosti pozitivno utječu na svladavanje interpersonalnih vještina kod djece. U zdravih pojedinaca i osoba s invaliditetom tjelesna aktivnost utječe na manju podloženost stresu i depresiji. Tjelovježbu je moguće kombinirati s kognitivnom terapijom i terapijom lijekovima kod osoba koje su već oboljele od depresije. Redovito vježbanje i bavljenje sportom pozitivno povezano sa samopoštovanjem i samopoimanjem, a negativno je povezano sa stresom, anksioznošću i depresijom. Fizička aktivnost i tjelovježba korisne su u promociji pozitivne fizičke samopercepcije neovisno o spolu i dobnoj skupini. Cilj rada je na temelju dosadašnjih spoznaja analizirati utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje.