Zbog svoje karakteristične geografske odvojenosti prostor Drežnice stoljećima je uspijevao sačuvati svoju posebnost, što ga čini jedinstvenim i zanimljivim za daljnja proučavanja. U radu se na temelju objavljenih izvora i literature te terenskoga istraživanja nastoji dati jasnija slika kulturno-povijesnoga nasljeđa Drežnice i ukazati na neke neevidentirane spomenike, kao i na potrebu provođenja sustavnih arheoloških istraživanja pojedinih lokaliteta. Radom se također želi ukazati i na nužnost podrobne studije najstarijih novovjekovnih nadgrobnih spomenika s prostora Gornje Drežnice čiji karakteristični ukrasi predstavljaju vrijedan izvor informacija o postupnome napuštanju srednjovjekovne ikonografije zabilježene na stećcima, a koji su u stručnoj i znanstvenoj literaturi posve zanemareni.