Reforma oporavka i financiranja poljoprivredne proizvodnje započeta je izglasavanjem Zakona o poljoprivredi, Strategije poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Reformom se pojednostavnjuje sustav potpore u poljoprivredi, ujednačuju se visine poticaja po sjetvenoj površini i proširuje se opseg površina za koje će se plaćati poticaji. Uz već postojeće novčane poticaje proizvodnji uvode se modeli potpore dohotku, kapitalnih ulaganja i ruralnog razvitka. Korisnici novčanih poticaja postala su poljoprivredna gospodarstva koja se bave poljoprivredom i koja djeluju kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga. Republika Hrvatska kao članica WTO-a ima ograničen iznos sredstava za potporu u poljoprivredi koja su vezana za proizvodnu razinu, cijene i uporabu čimbenika proizvodnje. Iz tog razloga potpora po kilogramu, toni itd. nije prihvatljiva po WTO pravilima, te se može očekivati da će se njezin udio u ukupnoj potpori postupno smanjivati. Potpora koja se isplaćuje po površini (ha) trenutačno je prihvatljiva, ali i ona će uskoro postati dio crvene košare (dio zabranjenih mjera). Uvođenjem državnih poticaja i ostalih mjera agrarne politike tijekom 2006. i 2007. godine očekuje se znatnije povećanje broja stoke i peradi, kao i povećanje proizvodnje prirasta, mlijeka, jaja, vune i meda u narednom razdoblju.