Na osnovi izlova 103 jedinke potočne pastrve (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758) na 15 lokaliteta u slijevu rijeke Une u općini Bihać provedena je analiza želučano–crijevnog trakta u svrhu upoznavanja njezine prehrane. Izlov ribe obavljen je električnim agregatom i ručnim sakom. Disekcija potočne pastrve, izdvajanje digestivnoga trakta i pregled sastava ovog dijela probavnog sustava izvedeni su u laboratoriju Centra za ihtiologiju i ribarstvo Prirodno–matematskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Dobiveni rezultati analize prehrane potočne pastrve donekle se poklapaju s podacima iz literature (Mc C o rma c , 1962; E l l i o t , 1967; Š e n k i A g a n o v i ć , 1968; T u š a , 1968; K a ć a n s k I i K o s o r i ć , 1970; P o p o v s k a — S t a n k o v i ć i G e o r g i e v , 1973; K a - ć a n s k i i sur., 1988). Dominantno su se jedinke potočne pastrve u istraživanim lokalitetima hranile makroinvertebratima bentosa (dna). Najveći postotak riba u svojoj prehrani upotrebljava preimaginalne stadije dvokrilnih insekata (45,45 %) i tulara (42,42 %). Utvrđen je mali broj riba koje su se hranile pešom (7,07%). Utvrđena je također velika ovisnost prehrane potočne pastrve o kvalitativno–kvantitativnom sastavu bentosa (T r o ž i ć – B o r o v a c , 2001). Vrlo mali broj riba hranio se algama (1,01 %). Prema ovim rezultatima može se uvjetno govoriti o zoofagu. Registrirane su i jedinke s praznim želucem, ali dobro razvijenim digestivnim traktom (4,04 %). Ovaj podatak u vezi je sa sezonom izlova, kada je potočna pastrva u rijeci Uni bila pred mrijestom pa se manje hranila. Za sve jedinke potočne pastrve izračunan je faktor kondicije (CF) koji se kreće od 1,00 do 1,59. Prema prosječnoj masi od 21,77 g i prosječnoj duljini od 133,37 cm taj faktor za analizirane ribe iz slijeva Une iznosi 1,09.