U članku autor pojašnjava poznati zahtjev za jasnoćom J. R. Searlea i multiaspektni pojam jasnoće kod L. Wittgensteina. Pojam jasnoće uvodi se preko Searlova zahtjeva i problema tog zahtjeva koji razotkriva primjena Wittgensteinove morfološke metode. Višeznačnost jasnoće vidljiva je u razlici između jasnoće kao preglednosti i jasnoće kao razumijevanja. Wittgensteinov jednoznačan ali višeslojan pojam preglednosti kao viđenja i kao razumijevanja nudi se kao rješenje poteškoća. Primjer takvog pojma preglednosti vidljiv je u slici rijeke iz Wittgensteinova djela O izvjesnosti na način eksplikacije slike kao slike svijeta koja se sastoji od tri vrste napomena (rečenica), tj. iskustvenih napomena, gramatičkih ili „pant“ propozicija te napomena osi vrtnje, a sve te vrste napomena prikaz čine potpuno preglednim i dakle jasnim u praktične svrhe.