U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kulture antike, čemu su dodali vlastitu tradiciju izvangradskog svijeta. Na temelju toga umjetnost hrvatskog prostora formirala se u razdoblju predromanike i traje do danas. Sjajni su primjeri graditeljstvo i klesarstvo predromanike, umjetnost srednjodalmatinskih komuna i Panonije Savije 13. st., umjetnost Dubrovačke Republike 15. i 16. st., sjevernohrvatski ladanjski barok, urbanistička obnova Zagreba u 19. i 20. st. te hrvatska naiva. U tom kontekstu autor razmatra detalj orača na romaničkom osliku Naše Gospe u Srimi kao vrijedan doprinos domaće sredine i uspoređuje ga s nekim sličnim urdacima na sjevernom Jadranu, pod- vlačeći važnost analogija u dijakronom, a ne samo u sinkronom smislu.