U neke djece uredna sluha s funkcionalnom dislalijom fonematski sluh je slabije razvijen, što upućuje na središnje smetnje slušanja, iako one do sada neurofiziološkim tehnikama nisu dokazane. Nije jasno niti jesu li smetnje posljedica subkortikalne ili kortikalne disfunkcije, iako literatura uglavnom upućuje na kortikalnu lokalizaciju smetnji. Autor je vrlo preciznom tehnikom (slušni evociram potencijali moždanog debla - ABR) ispitao vrijeme provođenja jednostavnog slušnog podražaja (clicka) kroz strukture moždanog debla u tri različite skupine djece: • djece s funkcionalnom dislalijom i slabije razvijenim fonematskim sluhom • djece s funkcionalnom dislalijom, ali urednim fonematskim sluhom • kontrolne skupine djece bez smetnji slušanja i govora Djeca su bila u dobi između 6 i 7 godina, uredna periferna sluha, uredna neurološkog nalaza i uredne inteligencije. Prema razultatima istraživanja proizlazi da ispitana djeca sa slabije razvijenim fonematskim sluhom imaju duže centralno vrijeme provođenja kroz moždano deblo nego ostala djeca, i to slično kao u djece mlađe od godinu dana u koje maturacija tog područja slušnog puta još nije dovršena. Autor zaključuje da slabiji fonematski sluh u djece nije nužno posljedica korit i ka l ne disfunkcije, te da je možda u osnovi smetnji usporeno provođenje i obrada slušnog podražaja na razini moždanog debla. U djece s funkcionalnom dislalijom, slabije razvijenim fonematskim sluhom i "nezrelim " nalazom ABR-a predlaže naziv "razvojna dislalija ".