Analiziraju se uloga i položaj lokalne samouprave u Sloveniji od ustavne ideje do danas. Ishodište predstavljaju različiti oblici odnosa između lokalne samouprave i države. Lokalna samouprava morala bi biti poseban oblik diobe vlasti i primaran način upravljanja javnim poslovima. Bila je zamišljena kao temelj državnog uređenja i kao oblik ograničavanja zakonodavne vlasti. Za razumijevanje koncepta lokalne samouprave važno je osvijetliti i proces nastanka slovenskog Ustava, koji je otvarao mnoga pitanja u vezi s budućom organizacijom vlasti, koja nisu bila zadovoljavajuće riješena. Prije svega nije bilo riješeno pitanje druge razine lokalne samouprave i s njim u vezi pitanje jednodomne ili dvodomne strukture parlamenta. Prevladavala su kompromisna rješenja koja se danas ne smatraju dobrima. Čini se da je raskorak izme$u normativnog i stvarnog sve veći, a stupanj decentralizacije odnosno razvijenosti lokalne samouprave nepromijenjen.