Iako se Sredozemlje smatra jednom od najstarijih prostornih cjelina u svijetu, njegove su granice još uvijek predmet istraživanja i rasprava. Ovaj rad nastoji pridonijeti definiranju Sredozemlja ili Mediterana kroz ispitivanje percepcije njegova prostornog obuhvata u Hrvatskoj i povezanosti s fizičkim i sociokulturnim obilježjima prostora. Istraživanje je provedeno metodom kognitivnih karata na uzorku od dvjesto ispitanika. Kao rezultat dobivena je široka granična zona koja razdvaja tzv. ''pravo'' Sredozemlje od područja koja nisu dijelovi Sredozemlja. Ta zona u određenoj mjeri ima svojstva neizrazitog skupa (engl. fuzzy set) koji predstavlja postupni prijelaz između polova pripadnosti određenom skupu. Rezultati istraživanja na ispitanicima pokazali su da je najveća podudarnost percipiranih granica Sredozemlja s dinarskim smjerom pružanja reljefa (sjeverozapad-jugoistok), osim u Istri, te s obalnom crtom u čitavom hrvatskom primorju. Rezultati također pokazuju da su pri odabiru percipirane granice Sredozemlja čimbenici prirodne sredine važniji od sociokulturnih.