Interpopulation and intrapopulation variability of three morphological needle traits (length, width and thickness) was investigated in 16 natural silver fir populations in the Balkan Peninsula. The populations represent refugial areas of silver fir ( Abies alba Mill.). This paper aims to provide a comprehensive analysis of the influence of climatic factors (mean annual temperature, number of days with temperatures < 0, > 5, < 18, > 18oC, Hargreaves climatic moisture deficit and De Martonne aridity index, on the pattern of morphological needle traits within each population. Populations showed variation in the analyzed morphological needle traits, which could not be clearly defined by any of the analyzed climatic factors. The De Martonne aridity index and Hargreaves climatic moisture deficit had the greatest impact on the trait values, whereas the mean annual precipitation had the lowest. Evolutionary ecology research of the silver fir needle morphology is a valuable contribution to the comprehention of the present genetic variability as a prerequisite for adaptation to the rapid climate change and conservation of the species area in the Balkan Peninsula region. Interpopulacijska i intrapopulacijska varijabilnost triju morfoloških osobina iglica (dužina, širina i debljina) istraživana je u 16 prirodnih populacija jele na Balkanskom poluotoku. Populacije predstavljaju refugijalna područja jele ( Abies alba Mill.). Ovaj rad ima za cilj pružiti opsežnu analizu utjecaja klimatskih čimbenika (srednja godišnja temperatura, broj dana s temperaturama < 0, > 5, < 18, > 18°C, Hargreavesov klimatski deficit vlage i De Martonneov indeks aridnosti) na obrazac morfoloških obilježja iglica unutar svake populacije. Populacije su pokazale varijacije u analiziranim morfološkim obilježjima iglica koje se nisu mogle jasno definirati niti jednim od analiziranih klimatskih čimbenika. Najveći utjecaj na vrijednosti obilježja imao je klimatski deficit vlage po Hargreavesu, a zatim najniže vrijednosti srednje godišnje količine oborina. Evolucijska ekološka istraživanja morfologije iglica jele vrijedan su doprinos razumijevanju sadašnje genetske varijabilnosti kao preduvjeta za prilagodbu na brze klimatske promjene i očuvanje vrste na području Balkanskog poluotoka.