U radu se ispituju razlike u procjenama multiplikatora državne potrošnje u Hrvatskoj dobivenima primjenom modela vektorske autoregresije (VAR) u odnosu na one dobivene metodom lokalnih projekcija. Unutar kraćih razdoblja promatranja, navedenim metodama se procjenjuju slični fiskalni multiplikatori koji su pozitivni, ali niži od 1 što je u skladu s pretpostavkama o ograničenim mogućnostima fiskalne politike u malim otvorenim ekonomijama. U dužem razdoblju promatranja navedene metode impliciraju kvantitativno i kvalitativno različite rezultate učinaka diskrecijske fiskalne politike. Obje metode su u određenoj mjeri osjetljive na promjenu empirijske specifikacije modela pri čemu je to jače izraženo kod metode lokalnih projekcija koje su ujedno i više osjetljive na promjenu pretpostavki okruženja.