Na prehrambene navike adolescenata bitno mogu utjecati različita emocionalna stanja koja dovode do poremećaja u hranjenju, posebno među mladima od 15 do 19 godina. Osnovni cilj ovoga istraživanja, provedena na uzorku od 915 učenika splitskih srednjih škola, bio je ispitati povezanost prehrambenih navika i emocionalnih stanja adolescenata, odnosno ispitati učestalost potencijalno rizičnih ponašanja i stavova bitnih za razvoj poremećaja hranjenja. Istraživanje je pokazalo povezanost određenih emocionalnih stanja i prejedanja, i to u većoj mjeri kod učenica nego kod učenika. Naime, emocije i emocionalna stanja za koje smo utvrdili da su u većoj mjeri povezani s prejedanjem jesu: potištenost, tuga, stres, samoća, ljutnja, dosada, pa čak i sreća. Kod sudionika istraživanja uočene su različite emocionalne promjene, posebice negativna emocionalna stanja. Podatci dobiveni u ovome istraživanju mogu biti polazište javnozdravstvenim projektima zaštite i unaprjeđenja mentalnoga zdravlja adolescenata u odgojno-obrazovnome sustavu, kao i projektima udruga civilnoga društva.