Eutanazija u svom fundamentalnom prizvuku evocira društvene, (bio)etičke, političke i pravne implikacije. Rasprave o njezinoj pravnoj regulaciji ili dekriminalizaciji povezane su s ustavnim i temeljnim ljudskim pravima te vrijednostima inherentnima ljudskom biću. Eutanazija dovitljivo pretendira koincidiranju prava na život i drugih ustavom zaštićenih vrijednosti, napose prava na privatnost te osobne autonomije pojedinca. Međutim, razumijevanje ovog fenomena, kojem je svojstvena dihotomija, naizgled egalitarnih odnosa između svetosti života i prava na dostojanstvenu smrt, zahtijeva dublje razumijevanje povijesne pozadine, političkih zbivanja i javnoga mnijenja koji su pridonijeli njezinoj legalizaciji ili, u pojedinim slučajevima dekriminalizaciji. U tom pogledu, autorica u radu analizira evoluciju pravne regulacije eutanazije i (medicinski) potpomognutog samoubojstva te daje komparativnu analizu njihova pravnog uređenja u europskim zemljama koje su se odlučile putem minucioznih posebnih zakonodavstava ili minimalnih izmjena postojećeg zakonodavstva regulirati ovo, za mnoge još uvijek, osjetljivo pitanje, evocirajući konsternaciju moralnih vrijednosti i vjerskih postulata među nepristalicama. Cilj je rada otkriti vodi li nas struja evolucijskog razvoja prema prihvaćanju, ne samo dekriminalizacije eutanazije i potpomognutog samoubojstva, nego i prava na dostojanstvenu smrt kao naličja prava na život, osiguravajući, na tom putu, potrebna pravna jamstva koja zahtijeva realizacija konačnog cilja. Euthanasia, in its fundamental overtones, evokes social, (bio) ethical, political, and legal implications. Debates about its legal regulation or decriminalization are flagrantly linked to constitutional and fundamental human rights and the values inherent in the human being. Euthanasia ingeniously aspires to the coincidence of the right to life and other values protected by the constitution, especially the individual’s right to privacy and personal autonomy. However, understanding this phenomenon, which is characterized by a dichotomy of the seemingly egalitarian relationship between the sanctity of life and the right to a dignified death, requires a deeper understanding of the historical background, political events, and public opinion that contributed to its legalization or, in some cases, decriminalization. In this regard, the author analyzes the evolution of legal regulation of euthanasia and physician-assisted suicide and provides a comparative analysis of their legal regulation in European countries that have decided to regulate this through meticulous special legislation or minimal changes to existing legislation—a sensitive issue, evoking consternation of moral values and religious postulates among non-supporters. This paper aims to determine whether the current evolutionary development is leading us to accept not only the decriminalization of euthanasia and assisted suicide but also the right to a dignified death as a reverse right to life, thus providing the necessary legal guarantees.